www.archive-hr-2014.com » HR » 1 » 1914-1918

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 21 . Archive date: 2014-05.

  • Title: Stogodišnjica 1914. - 2014. | Prvi svjetski rat
    Descriptive info: .. NOVOSTI.. Početna.. Prvi svjetski rat.. Repozitorij.. Zbornici.. Priče veterana.. Multimedija.. Poveznice.. O nama.. Cilj odbora.. Hrvatski odbor.. Dokumenti.. Kako nam pomoći.. PRVI SVJETSKI RAT (1914.. –1918.. ).. Hrvatski odbor za obiljezavanje stogodisnjice Prvoga svjetskoga rata.. Info.. Bio je prvi globalni sukob sa dalekosežnim posljedicama za čitav svijet.. Vojna djelovanja obiju strana izazvala su do tada nezamislive ljudske gubitke, materijalnu štetu na područjima izravno zahvaćenima ratom, ali i privredni kolaps pozadine.. VOJNA TEHNIKA.. U Prvom svjetskom ratu  ...   svuda.. Tenkove su prvi primijenili Britanci u bitci na rijeci Sommi, a 1917.. u bitci kod Cambraija slomili su njemačku obranu.. UZROCI PRVOG SVJETSKOG RATA.. Vojna djelovanja obiju strana izazvala su do tada nezamislivu materijalnu štetu na područjima izravno zahvaćenima ratom, ali i privredni kolaps pozadine.. Na koje nam sve načine možete pomoći?.. Sve to bazirano je na čisto volonterskoj osnovi i Vašoj dobroj volji da pomognete u realizaciji ovoga velikog projekta.. Doznajte ovdje!.. Facebook.. Designed by..

    Original link path: /
    Open archive

  • Title: NOVOSTI | Stogodišnjica 1914. - 2014.
    Descriptive info: „Nemirno zatišje pred buru Vrijeme prije 1914.. godine“ Manfred Thumberger i Stefan Kutzenberger.. IZLOŽBA prigodom obilježavanja 100.. godišnjice Prvoga svjetskog rata „1914.. 2014.. “.. Izložba Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu, koja je u međuvremenu prezentirana na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prikazuje se prigodom obilježavanja 100.. obljetnice Prvoga svjetskog rata „1914.. -2014.. “ diljem Hrvatske.. Izložba ukazuje na kulturno-znanstvenu dimenziju „burnih godina oko 1914.. “ (Robert Musil) i značenje ovog vremena za korak u modernu.. Više o izložbi..

    Original link path: /novosti/
    Open archive

  • Title: Prvi svjetski rat | Stogodišnjica 1914. - 2014.
    Descriptive info: KRATKI PREGLED PRVOGA SVJETSKOG RATA 1914.. 1914.. 1915.. 1916.. 1917.. 1918.. Prvi svjetski rat bio je vojni sukob između država članica Antante (Ujedinjenoga Kraljevstva, Francuske i Ruskoga Carstva) i njihovih saveznika (Srbije, Crne Gore, Rumunjske, Grčke, Japana, Sjedinjenih Američkih Država i niza manjih zemalja) s jedne strane te dviju država članica Trojnoga Saveza (Njemačkog Carstva i Austro-Ugarske Monarhije) i njihovih saveznika (Osmanskog Carstva i Bugarske), koje su pak s druge strane tvorile Centralne sile.. Italija je bila članica Trojnoga Saveza, ali se 3.. kolovoza 1914.. proglasila neutralnom da bi kasnije pristupila Antanti.. Glavni uzrok rata su nesuglasice oko održavanja postojećih imperija (Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska) te širenja kolonijalnih imperija i nacionalnih teritorija drugih država.. Podjela svijeta na interesne sfere učvršćene kroz političke i vojne saveze dovodila je do brojnih napetosti u sustavu saveza, jer su njemački zahtjevi za novom podjelom kolonija bili potkrijepljeni rastućom ekonomijom, pa je Njemačka po gospodarskoj snazi sustizala vodeće zemlje Europe, a time i svijeta.. Utrka u naoružanju između europskih država bila je potaknuta unutarnjo-političkim interesima svake od njih, a izazivane krize do 1914.. rješavane su diplomatskim putem, koji se u ovom slučaju pokazao neučinkovitim.. Pogrešne predodžbe o karakteru i tijeku potencijalnoga rata dodatno su olakšale put u veliki svjetski sukob.. Povod za lokalni rat između Austro-Ugarske i Srbije, koji će ubrzo prerasti u europski a potom i svjetski sukob, bio je atentat u Sarajevu izvršen 28.. lipnja 1914.. kada je ubijen austro-ugarski prijestolonasljednik nadvojvoda Franjo Ferdinand i njegova supruga Sofija.. Austro-Ugarska Monarhija je 23.. srpnja predala ultimatum u deset točaka vladi Kraljevine Srbije, koja je prihvatila sve osim točke da istragu o atentatu vode na njezinu tlu austro-ugarski istražitelji.. Na to je Austro-Ugarska 28.. srpnja objavila rat Srbiji, a Njemačka je 1.. kolovoza objavila rat Rusiji, nakon njezine mobilizacije, i 3.. kolovoza Francuskoj.. Ujedinjeno Kraljevstvo je 4.. kolovoza objavilo rat Njemačkoj budući da su njemačke postojbe pogazile neutralnost i suverenitet Belgije.. Crna Gora pridružila se 5.. kolovoza Srbiji objavom rata Austro-Ugarskoj Monarhiji, koja je isti dan objavila rat Rusiji.. Grobovi domobrana 28.. pukovnije na istoku Europe 1917.. : lijevo grob br.. 398, Domobran Savić Avram; desno grob br.. 397, poručnik Hiler Ljudevit.. © Hrvatski državni arhiv, fond br.. 1426.. Album 18, slika br.. 03922.. Na prvi pogled izrazita vojna nadmoć Antante bila je više prividna nego stvarna ponajprije zbog uvježbanosti i opremljenosti njemačke vojske.. Izuzetak je bio odnos snaga na moru, gdje je britanska mornarica imala apsolutnu nadmoć što je omogućilo provedbu učinkovite pomorske blokade.. Vremenom se blokada pokazala vrlo utjecajnim sredstvom koje je u konačnici ubrzalo kraj rata.. Na Zapadnom bojištu Nijemci su 1.. –2.. kolovoza zauzeli Luksemburg, a 3.. kolovoza prodrli su u Belgiju, jer su planirali preko nje doći s glavninom snaga do Francuske i poraziti je prije znatnijega uključenja Rusije u rat.. Doživjevši neuspjeh u ofenzivi na Elzas i Lorenu, napredovanje njemačkih snaga zaustavili su Francuzi tzv.. prvom bitkom na Marni (6.. –13.. rujna).. Nakon iscrpljujućih tromjesečnih borbi bojišnica se ustalila i pretvorila u.. rovovski rat,.. čime je propala zamisao o brzoj odluci na.. zapadu.. Ipak, Nijemci su zadržali gotovo čitavu Belgiju i dio sjeverne Francuske.. U bitkama na Istočnom bojištu (kolovoz–rujan) Nijemci su pobjedama kraj Tannenberga i Mazurskih jezera zaustavili napredovanje ruske vojske u Istočnu Prusku i odbacili je na desnu obalu Njemena.. Potiskujući austro-ugarsku vojsku Rusi su pak napredovali u Galiciji te se bojišnica u prosincu stabilizirala od Njemena do Karpata.. Na Balkanskom bojištu srpska je vojska u Cerskoj bitci (u kolovozu) i u Kolubarskoj (u prosincu) porazila 5.. i 6.. austro-ugarsku armiju, koje su prije toga zauzele Beograd, Šabac, Valjevo i Užice.. Srbijanska vojska prodrla je u Srijem i.. istočnu.. Bosnu, no potkraj godine položaji su vraćeni na prijeratnu granicu.. Hrvatski domobrani u društvu medicinskih sestara.. 04018.. Na Dalekom istoku u rat je na strani Antante 23.. kolovoza ušao Japan i ubrzo osvojio njemačke posjede u Kini i na Tihom oceanu.. Na strani Centralnih sila u rat je 29.. listopada stupilo Osmansko Carstvo.. Od kraja siječnja do potkraj rujna na Istočnom bojištu bile su aktivne obje zaraćene strane i nakon mnogih krvavih borba poput okršaja u Karpatima, opsade Przemyśla, druge bitke kraj Mazurskih jezera i proboja kraj Gorlica, bojišnica se zaustavila na crti Dnjestar–Riški zaljev.. To je Centralnim silama omogućilo ponovni napad na Srbiju i odupiranje Italiji koja je 23.. svibnja ušla u rat na strani Antante.. Na odabir strane bila je potaknuta tajnim Londonskim sporazumom kojim joj je bilo zajamčeno buduće pripajanje austro-ugarskog područja.. Na Zapadnom bojištu Francuzi i Britanci poduzeli su više ofenziva u Champagni, Flandriji i Artoisu, ali bez većih uspjeha.. Propao je niz operacija antantinih snaga  ...   podmornica i, donekle, pomoćnih krstarica.. Domobran 28.. pukovnije.. 03904.. Tijekom te godine proturatni pokreti (štrajkovi, dezertiranje, revolucije) u svim zaraćenim zemljama poprimio je šire razmjere.. Pribjegavši neograničenom podmorničkom ratu u kojem je potopljeno više od 10 milijuna tona protivničkih i neutralnih trgovačkih brodova, Nijemci su ubrzali ulazak SAD-a u rat na strani Antante (6.. travnja).. Preventivnim povlačenjem na tzv.. Siegfriedovu liniju Nijemci su učvrstili svoje položaje na Zapadnom bojištu i razmjerno lako odoljevaju napadima snaga Antante na Aisni i u Champagni (travanj–svibanj) te u Flandriji (lipanj–studeni).. Do promjene snaga dolazi dolaskom američkih vojnika u listopadu, ali su odlučujuće akcije poduzete sljedeće godine.. Nakon zatišja uzrokovanog Februarskom (Veljačkom) revolucijom na Istočnom bojištu ruske snage u srpnju poduzimaju ofenzivu, koja je uskoro prekinuta jer su postrojbe otkazale poslušnost.. Centralne sile probile su bojišnicu 19.. srpnja, potisnule su rusku vojsku iz Bukovine i dijela istočne Galicije, te zauzele Rigu.. Zbog izbijanja Oktobarske (Listopadske) revolucije Rusija se povukla iz ratnih operacija, a 15.. prosinca zaključeno je primirje između Centralnih sila i Rusije, tzv.. primirje u Brest-Litovsku.. Krajem godine započeli su mirovni pregovori koji su se odužili zbog burnih političkih zbivanja u Rusiji.. Nakon još dvije ograničeno uspješne talijanske ofenzive na Soči (svibanj–rujan) Centralne su sile izvršile proboj kraj Kobarida.. Tom su prilikom teško porazile talijansku vojsku i odbacile je do rijeke Piave (listopad–studeni).. U lipnju je na stranu Antante stala Grčka.. Britanska je vojska u ožujku ušla u Bagdad, a u prosincu u Jeruzalem.. Car Karlo pregledava hrvatske jurišnike.. 03753.. Na Zapadno bojište stalno su stizale američke postrojbe, a udarna je moć Centralnih sila sve više slabila zbog općenite istrošenosti ratnih potencijala i sve izvjesnijega raspada Austro-Ugarske Monarhije.. Na Istočnom bojištu su zbog prekinutih mirovnih pregovora obnovljene borbe, ali je nakon njemačkoga i austro-ugarskoga napredovanja potpisan mir 3.. ožujka.. Sporazumom u Brest-Litovsku Rusija je izgubila golema područja na zapadu (Poljska, Finska i baltičke zemlje) i jugu (Ukrajina).. Oslobodivši time znatne snage Nijemci su na zapadu poduzeli pet ofenziva (između Somme i Oise, u Flandriji, na Chemin des Dames, na Marni i u Champagni), ali konačnih uspjeha nisu imali.. Stoga su inicijativu preuzeli Antanta i saveznici koji su do jeseni Nijemce vratili na Siegfriedovu liniju, a u listopadu ih prisilili i na njezino napuštanje.. Nakon neuspjeloga austro-ugarskoga forsiranja Piave (lipanj) ofenzivom prema Vittoriju Venetu talijanske su snage probile bojišnicu 27.. –30.. listopada.. Snage Antante probile su liniju bojišta na Solunskom ratištu borbama 15.. –18.. rujna.. Nakon toga Centralne sile su kapitulirale jedna za drugom: Bugarska 29.. rujna, Osmansko Carstvo 30.. listopada, Austro-Ugarska Monarhija 3.. studenoga i najzad Njemačka 11.. studenoga, čime je rat neslužbeno završen.. No, formalni će poredak biti ustanovljen tek mirovnim ugovorima nakon mirovne konferencije u Parizu.. ***.. U Prvom svjetskom ratu sudjelovalo je 36 država svijeta.. Za ratne izdatke potrošeno je oko 200 milijardi tadašnjih dolara.. Ukupno je mobilizirano oko 65 milijuna ljudi, poginulo je oko 8,5 milijuna, a ranjeno oko 21 milijun.. U odnosu na prijašnje ratove Prvi svjetski rat karakterizira izravno sudjelovanje golemoga dijela stanovništva, neočekivano veliki gubitci i pretežna statičnost bojišnica zbog nadmoći zaklonjena pješaštva, osobito ako su bili opremljeni strojnicama i poduprti topništvom, a napadači, redovito, bez bežične komunikacije.. Statičnost linija nastojalo se svladati novim oružjima (zrakoplovi, tenkovi, podmornice, bojni otrovi) i taktikama, poput djelovanja pješaštva u manjim skupinama (.. jurišnici.. ).. Ratni napori u svim su zemljama doveli do većeg ili manjeg angažmana cjelokupnoga društva, ali su bili različiti stupnjevi ograničenja građanskih prava.. Uz ratnu promidžbu, uvođenje radne obveze i obavezna materijalna davanja stanovništva Prvi svjetski rat ocjenjuje se kao jedno od ishodišta totalitarizma.. Na svjetonazorskoj razini upozorava se pak na nestanak vjere u neograničeni napredak čovječanstva te na niz drugih filozofskih i umjetničkih implikacija.. Kao podanici Austro-Ugarske Monarhije, stanovnici današnjega hrvatskoga teritorija pretežno su ratovali u njezinim oružanim snagama (zajedničkoj vojsci i domobranskim postrojbama), neki i na visokim vojnim položajima, poput feldmaršala Svetozara Borojevića i generalpukovnika Stjepana Sarkotića.. Manji dio stanovništva borio se u dobrovoljačkim postrojbama Kraljevine Srbije, posebice pred kraj rata.. Smatra se da je ukupno poginulo oko 190.. 000 ljudi s područja tadašnje Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te Bosne i Hercegovine.. Za to se vrijeme lojalistički dio hrvatske političke elite obzirno zauzimao za reformu Monarhije, dok su se političari u emigraciji okupljeni oko Jugoslavenskoga odbora uporno zalagali za raspad države.. Većina političara u zemlji ipak je ponajprije vodila računa o stanju na bojištima, te se na kraju priklonila proglašenju Države Slovenaca, Hrvata i Srba, a potom i njezinu ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom.. (Uz manje izmjene i dopuštenje nakladnika, priredila Vijoleta Herman Kaurić.. prema tekstu Prvi svjetski rat Hrvatskoga općega leksikona Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, 2012..

    Original link path: /prvi-svjetski-rat/
    Open archive
  •  

  • Title: Zbornici | Stogodišnjica 1914. - 2014.
    Descriptive info: Repozitorij znanstvenih i stručnih tekstova.. Zbornici se mogu kupiti kod izdavača..

    Original link path: /repozitorij/
    Open archive

  • Title: Priče veterana | Stogodišnjica 1914. - 2014.
    Descriptive info: ULOMCI PRIČA VETERANA PRVOGA SVJETSKOGA RATA.. Priredio: Filip Hameršak.. “.. Oko ponoći probudio nas je oružnički stražmeštar.. Zatražio je ključ od zvonika i dao zvoniti kao znak da se proglašuje mobilizacija.. Slijedeći dan (bila je nedjelja) osvanuli su na zidovima oglasi kojima je više godišta mladih bilo pozvano u vojništvo.. Već oko 10 sati dolazilo je iz okolnih sela u Valturu mnoštvo mladića i muževa.. Pratile su ih majke, zaručnice, supruge i bliži rođaci.. Jedni su tiho pjevali da svladaju žalost, dok su drugi plakali.. ”.. Božo Milanović,.. Moje uspomene (1900–1976).. , Pazin 1976.. , str.. 17.. —Božo Milanović.. Režim je u školi bio vrlo nehuman.. Bili smo izloženi samovolji bahatih oficira i podoficira, koji su se iživljavali nad nama ’inteligenclerima’.. Mučili su nas psihički i fizički.. Ja sam posebno patio pod tim režimom jer sam bio anemičan i fizički slab, i nisam u početku mogao da držim tempo na vježbama.. Ali stisnuo sam zube i dostigao sam one koji su od mene fizički bili bolje razvijeni.. Lavoslav Kraus,.. Susreti i sudbine.. , Osijek 1973.. 70.. —Lavoslav Kraus.. Možda vonj vojarne nije toliko neugodan fiziološki, koliko moralno.. Još bi čovjek nekako podnio vlagu, trulež, znoj, karbol, kefe za pranje, amonijak i druga sredstva, koja neugodno podražuju nosnu sluznicu, ali pomisao na brutalno sapinjanje čovječjega dostojanstva i slobode ne da se nikako otkinuti od želje za pljuvanjem i grdnjom.. Na taj način pretvara se vonj organskog raspadanja u smrad psovke i rugobu kletve.. Petar Grgec,.. Krvava služba.. , Zagreb 1940.. 42.. —Petar Grgec.. Što vam je? – Imam gnojnu anginu.. – Dajte mu vode za grgljanje.. – A što je vama? – Imam proširenje srca.. – Dajte mu hladne obloge, a onda neka ide na frontu, gdje će izliječiti sve bolesti.. Na polasku bio sam raspoložen kao i ostali, gledali smo na rat kao na neku prijatnu zabavu.. Nije mi bilo jasno zašto su majke toliko plakale.. Marko Orešković,.. Autobiografija.. , Zagreb 1950.. 38.. —Marko Orešković.. Brzo se obukosmo i evo nas opet na prašnoj cesti.. Marširamo, marširamo, a znoj s prašinom cijedio se niz lice.. Mnogim vojnicima krvarile su noge zbog novih nerazgaženih cipela.. Nekoji su usput padali u nesvijest i ostajali ležati.. Bilo je i smrtnih slučajeva.. Tek predvečer došli smo do mjesta našeg noćenja.. Brzo večerasmo, a još brže se svalismo na zemlju i kao klade pozaspasmo.. Frane Dubravčić,.. Živ sam i dobro mi je.. Uspomene iz Prvog svjetskog rata 1914.. -1918.. ,.. Otočac 2002.. 20.. —Frane Dubravčić.. Sunce se bližilo zalazu, a naša baterija je već davno prestala pucati.. Sjedili smo u jarku kraj kukuruzišta i razgovarali.. Jaki prasak, kojih pedeset metara iznad nas, zaprepastio nas je i svi, kao po zapovijedi polijegasmo u jarak.. Opazio sam i našeg kapetana kako je skočio u jarak kraj puta.. Čuo se još jedan mukli udarac, ovaj puta u zemlju deset metara ispred nas.. S pašnjaka se začulo jaukanje i naši saniteci i drugi vojnici pohitaše tamo pružiti prvu pomoć ranjenima.. Bilo je ranjeno pet vojnika i četiri konja.. Baterijski časnik je ubio iz pištolja dva konja pošto su im noge bile slomljene.. To je, eto, bio učinak jedne jedine šrapnele koja se u zraku rasprsnula.. Granata je pak udarila u meku zemlju i u nju se zabila, a da nije eksplodirala.. To je bila naša sreća, jer bi inače većina nas bila stradala.. Konačno, i naš kapetan se izvukao iz jarka u kome je dugo čučao i došao preplašeno svojim vojnicima.. Sve moje pretpostavke iz vojne škole o hrabrosti i odlučnosti našeg kapetana ovim trenutkom bile su u meni porušene.. Da, jedna je stvar ratovanje na vježbalištu ili na reljefnom stoliću s drvenim vojnicima i topovima, a druga je ratovanje sa živim vojnicima i s pravim šrapnelima i granatama.. , Otočac 2002.. 22.. Prekoravao je sam sebe, što je nekada čitao tako rado pripovijesti o ratu.. Prve su njegove predodžbe o svjetskoj slavi i veličini bile spojene s prolijevanjem krvi i tjelesnom snagom.. U trećem i četvrtom razredu pučke škole pohlepno je gutao Kačića, Bogdana Krčmarića i zbornike narodnih pjesama.. Kao desetgodišnji dječak sanjario je o svijetlom oružju i vilama, o ljutim bitkama i gizdavim krvavim svatovima.. U srednjoj je školi učio povjesnicu, iz koje su se uzdizali najviše likovi ratnika Hanibala, Scipiona, Aleksandra, Cezara, princa Eugena Savojskoga, Napoleona.. Krvavi prizori iz Ilijade, Odiseje i Enejide, zatim iz bezbrojnih sredovječnih i modernih eposa i romana odgajali su i u njegovoj duši jednostrano procjenjivanje i precjenjivanje rata.. Petar Grgec,.. U paklenom trokutu.. 50-51.. To je bilo na Rači kod Drine.. Tu su mene rane osvojile,.. Pa sam otud otišo Osijeku.. I tamo sam ja kupio teku,.. Da opišem, sve kako je bilo,.. Valjda ne će nikom biti krivo –.. A vi, braćo, svi čitajte živo,.. Što je piso momak iz Slavonije,.. Ilija ime – Božičić prezime.. ”.. Ilija Božičić,.. Bojevi Jelačićevaca u Srbiji.. Od 12.. kolovoza do 8.. rujna god.. ,.. Osijek 1914.. 7.. —Ilija Božičić.. Jedan madžarski vodnik nije razumio.. Njegovi su vojnici pošli za našima, ali on nije htio, jer nije htio dok mu se ne razloži zašto.. To mu se nije moglo.. A on je sjeo upravo na moje mjesto.. Tad vidjesmo.. Zujalo, dozujalo, lupilo na naše mjesto i zadimilo, zamaglilo i zaoblačilo.. Poslije je naša rupa bila dvaput veća no prije, samo nije bilo ništa u njoj.. Branimir Knežević,.. Gledanje u vidjeno.. Ratovanje u Srbiji 1914.. godine.. Zagreb 1917.. 66.. —Branimir Knežević.. Ne mogu se nikomu potužiti posve iskreno, jer mi vojnici ne smijemo govoriti istinu upravo u onom, što nas najviše tišti.. Nad nama visi cenzura, ratni sud, tamnica, strijeljanje, vješanje.. Ali Bogu svojemu mogu kazati iskreno sve svoje tegobe.. 76.. Za rusku posadu u šumi držali su naši komandanti da je tek slaba zaštitnica koja je dobila zadatak da nas malo zadrži u napredovanju.. Šumu je stoga jurišao najprije jedan vod, ali se doskora vratio krvavih glava.. Zatim je jurišala cijela kompanija, pa bataljon i regimenta.. Sve se u panici vratilo.. Šuma je bila pravi pakao i tko je u nju ušao bio je gotovo izgubljen.. Pero Blašković,.. Sa Bošnjacima u Svjetskom ratu.. , Beograd 1939.. 108.. —Pero Blašković.. Pošto su nas o ciljevima našeg kretanja oskudno obavještavali, to dabome nismo imali ni pojma što radimo i zašto tako radimo, već smo jedino radi iznemoglosti i krvavih gubitaka grdili naše vodstvo na sva usta i bili smo silno ogorčeni.. Tek sam u poslijeratnoj literaturi čitao da su naši stalni pokreti i napadaji bili upravo genijalni, jer smo takvim aktivnim radom vezali velike snage ruske vojske.. 150.. Što ljudi nazivaju junaštvom, to većinom nije ništa drugo nego strah.. Vidi čovjek, da na njega jurišaju, i on od straha lupa oko sebe sprijeda i straga, lijevo i desno, samo da nitko ne dođe k njemu.. Jer tko bi dopustio, da mu se u jurišu približi napadač, taj bi mogao reći: Zbogom svijete! Zato za vrijeme juriša nema predavanja.. 127.. Neprestano se i sa drugih strana čulo u šest sedam jezika: ’Naprijed, naprijed! Izdaja! Treba ih sve poubijati!’ [.. ] Odnekuda je iznikao petrolej i šibice.. Slama i sijeno počeli su gorjeti.. Sa upaljenom slamom prenašali su vojnici vatru i na drvene krovove, a kundacima su razbijali vrata na kućama [.. ] Ja sam za sve ovo vrijeme bio kao obezumljen.. Dok sam prije toga u ratu nastojao zapriječiti svaku ma i najmanju nepravdu prema građanima u ratnom području, u ova tri četiri sata beskrajnog bjesnila vojnika sedam osam narodnosti, nije mi došla na pamet nikakva humanost, a kamo li pomisao da zapriječim ubijanje ljudi, koji nisu imali oružje u ruci, niti se borili protiv nas i ako su možda znali, da su Rusi spremali napad na nas.. U mene kao da je ušao neki novi, mojoj naravi i mojem nazoru na svijet sasvim nepoznati duh, kao da sam postao sasvim drugim čovjekom.. Naši su vojnici provaljivali u stanove.. Gledao sam kako ubijaju i žene i djecu, a da o muškarcima ni ne govorim.. Kundacima su im razbijali lubanje, boli su ih bajonetama, a i pucali u njih.. [.. ] Krik ovih nesretnika nije na mene ništa djelovao, nisam ih ništa žalio i bio sam sasvim ravnodušan kao da mi je srce od kamena [.. ] A tko bi se mogao i da je htio suprotiviti ovom bezumnom bjesnilu naših vojnika?”.. Antun Vrgoč,.. Moje uspomene na Svjetski rat (godina 1914–1920).. Zagreb 1937.. , sv.. 1, str.. 49-50.. —Antun Vrgoč.. U svojem psihičkom ’transu’ stao sam na jedan od balvana (preko isušenoga korita) i stojećki kao u lovu – potpuno izložen – pucao na Ruse koji su bili tada udaljeni otprilike šesto metara.. Istodobno sam naredio najjaču vatru svih na njihovu liniju.. 92.. Vojnik, prekaljen u ratnim doživljajima kroz koje prolazi, naučio je mnoge vještine, koje mu služe za obranu ugroženog života.. Među takve vještine spada i istančani sluh, kojim se ocjenjuje blizina opasnosti.. Posmatrajući sve blijeđu svjetlost odbačene cigarete, skoro nagonski osjetih, da se između mnoštva projektila, što su oko nas s hukom hitali da u dolinu donesu smrt, jedan izdvojio i uzeo poseban pravac.. Vremena za razmišljanje nije više bilo.. Što sam brže mogao bacim se potrbuške na zemlju, uvučem glavu među ramena i pritisnem je još i rukama odozgo.. Slično su učinili i ostali.. Uz snažan šum čuo se udarac o tvrd kameni put na dva-tri koraka od mene.. Nešto nevjerojatno veliko, uz oštar šušanj, skliznulo je niz obalu puta i otišlo pravo onoj odbačenoj cigareti.. Čvrsto stisnutih očiju čekao sam eksploziju sekundu, dvije… tri… čitava vječnost prohujala je u ovim kratkim trenutcima u očekivanju da saspe čelik i kamen na glavu.. Netko je povikao da se bježi i mi smo se raštrkali.. Negdje u blizini cigarete ležala je sada i jedna granata velikog kalibra, prebačena u sudaru s kamenim tlom, nemoćna da ikome nanese štetu.. Ali nju su sada slijedile druge.. Miris osušenih krušaka širio se oko nas, oblaci otrovnog plina pokrili su prostor i nama nije preostajalo drugo, već da, s maskama na licu, bježeći napustimo ovo mjesto.. Mato Blažević,.. Zaboravljeni grobovi.. , Zagreb 1994.. 32.. —Mato Blažević.. U bataljonu je bilo vrlo malo ljudi, koji bi se borili za nekakav viši domovinski ideal, ali se zato u zajedničkom trpljenju razvila dosta velika drugarska solidarnost.. Drugovi nijesu dali dirati u svojega supatnika.. Ako je tko stradao, valjalo ga je osvetiti.. Oko za oko, zub za zub, krv za krv.. 169-170.. Visoko rođena Gospoja! Gospodin Leutnant Vrgoč me je molio, da budem dobar, ako mu se što desi, da Vas odma obznanim.. Žalosnim srcem vam obznanjujem, da je gosp.. Leut.. Antun Vrgoč od 25.. na 26.. noći kada su russi sturmirali mrtav pavo i mi smo ga na 26.. saranili i krst sa spisom metnuli 27.. ujutro je njegov paket stigo i ja sam ga nazad poslao, pao je u šancu kod Sumina.. Pokoj vječni daj mu gospodine! Ostajem vam dobro želeći i stari g.. Leutn.. prijatelj, koji 32.. g.. služim i sad moram kući otići, jer sam obolio.. Stipan Kulundžić.. Antun Vrgoč,.. Zagreb 1937, sv.. 173.. Čuli smo i najtiši razgovor protivnika, jedva dva metra daleko ukopanog od nas.. Ukoliko je bilo borbe, ona se vodila bombama, ali najviše psovkama i pogrdama, izazivanjima, čemu nije bilo kraja.. Ta izazivanja su brzo dovela do pravog natjecanja sa Italijanima u vještini bacanja bombi.. Ne bi skoro trebalo ni naglašavati da su Bosanci u toj vještini, koja zahtijeva hladnokrvno mjerenje razmaka i vremena, nosili prvenstvo, vraćajući bombe natrag u talijanske rovove, gdje su obično i eksplodirale.. Talijani su opet sa svoje strane napipali našu slabu stranu, koja je bila u vječito praznom želucu, pa su nam iz svojih rovova pružali čitave kruhove nataknute na vrhu bajoneta na puški.. Znalo se da uz kruh dolazi i zrno iz puške, ali iskušenje je bilo jače od opasnosti.. Kruhovi su doduše postepeno prelazili na našu stranu, ali je i nekoliko ruku s rupom od metka otišlo iz rovova.. 53.. Zlo nam je bilo suviše blizu.. Zlo kod naših vojnika, zlo u narodu ovdje i kod kuće, a u kojoj familiji nije bilo mnogo zla? Čežnja za domom i za bilo kakvim svršetkom rata bila je prevelika i nije dopustila, da se razvije bilo koje drugo osjećanje.. 363.. Treba da postoji pakao za one, koji su skrivili ovaj rat i koji šalju ovolike mase na klaonicu.. Za domovinu! govore oni.. Ne, ne, vi ste mogućnici izumili tu frazu, da pokrijete njom svoje sebične ciljeve.. Moja domovina Hrvatska nije htjela ovoga rata niti traži ovolike žrtve.. ] Ja bih želio živjeti već i zato, da uzmognem jedamput napisati knjigu o ovom ratu, da uzmognem protestirati proti nepravdama i raditi za tolike, koji su nedužno nastradali.. 41-42.. Oko deset sati u noći došla nam je hrana; bilo je svega u izobilju.. I ruma je bilo dosta.. Posmatrao sam vojnike oko sebe kako tamane možda posljednju svoju večeru bez jedne riječi razgovora.. Čemu trošiti riječi kada i tako svi misle jedno te isto.. Svi su svjesni groznog posla koji ih čeka.. Golim prsima i sa spravicom za ubijanje protivnika u ruci, treba osvojiti stijenje na koje se teško popeti i kada ga niko ne bi branio.. Dobio sam i poštu koja je već toliko dana izostala.. Sada su nam dali sve najedanput.. Od kuće su mi javljali da je otac umro.. Neka mi moj dobri otac oprosti, što sam s lakoćom prešao preko toga, pošto sam i ja te noći bio kandidat smrti.. Spoljni događaji nisu više uticali na moja otupjela osjećanja.. 65-66.. Deseta satnija prva se naturila preko golog obronka da što prije padne pod sure stijene, koje su bez ikakvog znaka o preturenom bombardovanju stajale mirno kao i prije.. Prvi redovi počeli su se već penjati.. Sa grebena se oglasi jedan, a za njim odmah još nekoliko mitraljeza, puštajući dugačke serije metaka među desetu satniju, i dok bi lupio dlanom o dlan, preko stotinu leševa ležalo je na zemlji.. Satnik Kratil, pogođen smrtonosnim hitcem u glavu, okrenuo se dvaput oko sebe, zaljuljao se i pao kraj najbliže stijene do koje je došao.. 72.. Širok ravan put od Udina za unutrašnjost bio je potpuno zakrčen odbačenim predmetima i napuštenim tovarima svakovrsne trgovačke robe.. Bilo je tu automobila čiji su neugašeni motori još brektali.. S obje strane puta u jarcima su ležala poizvrtana kola okružena čitavim brdima sanduka i dobro umotanih bala.. Ogromna skladišta luksuznih trgovina ležala su ovdje ostavljena na milost i nemilost vojnicima, koji su u potrazi za hranom srdito razbijali tovare i po blatnom putu bacali tešku svilu i najfinije tkanine, koje bi svojom kakvoćom mogle zadovoljiti najistančanije ukuse ne znam kako razmaženih pomodarki.. Skupocjene čipke i francuska parfumerija valjala  ...   života koji su uvijek nervozni i uvijek prave nered.. Pa i smotreni su ljudi izgubili glavu.. 90.. Krobot – Bosniaker – Troglodit – Ćuš Šta ćeš – Slegni ramenima i dalje služi.. ’P.. V.. ’ – Ko Demoklov mač, uvijek ti visi nad glavom, a iza njega memla, kuršum, vješala ”.. Ivo Jelavić,.. Iz pregažene Srbije.. , Sarajevo 1919.. 54.. —Ivo Jelavić.. Jaukanje ranjenika me je pomalo dovelo k svijesti i činilo mi se kao da se budim iz sna.. Budan sam pa ja sam još živ! Bolno zavijanje pokraj mene sasvim me osvijestilo.. Tri koraka od mene ležao je na pijesku stariji rezervist i prevrtao se od muka.. Ruka mu je bila slomljena u laktu, visjela je, pa ju je pridržavao lijevom.. Još se uvijek ponešto pucalo.. – ’Stari, ne vrti se, pobit će nas!’, viknuo sam na njega.. – ’Neka ubiju, od muka ne mogu izdržati’, odgovorio mi je.. – ’Što ćeš brate, i ja sam ranjen, mislio sam da umirem, i još se uvijek nadam životu.. Teško mi je, ali što ću?’ – Rezervist se na pijesku u dalje vrtio, stiskao zube i bolno stenjao.. – ’Joj meni, joj meni, a moja jadna siročad!’, najednom je zavapio.. Sunce se na nebu već visoko podiglo i toplo grijalo, ali mene nije moglo ugrijati.. Još uvijek sam se tresao.. Pucanje je prestalo, samo se čuo pokoji prasak puške.. Na obali Drine ležali su po pijesku mrtvi i ranjeni Jelačićevci.. Bilo ih je na stotine.. Čulo se jaukanje, zazivanje, urlanje.. Zar je moguće da su to ljudski glasovi? Nisu li to neke zvijeri? Jedan glas je zazivao: ’Jooooo brate Srbine, ubij me da se ne mučim!’”.. 30.. Dan i noć puzimo po šiljatom kamenitom tlu, da od Brestovice do Jamiana puževim hodom na trbuhu pređemo sedam kilometara.. Juriš na nož.. Za pola sata uzvisine su u našim rukama, za drugo pola sata mi smo ih opet izgubili, da ih tokom noći ipak uspijemo održati.. Prije zore smo smjenjeni.. Bjedni ostaci naše bojne sabiraju se na putu koji vodi za Trst.. Kazani s toplom hranom čekaju nas.. Nastaje gozba.. Nas dvije stotine živih i sposobnih za žlicu, naklonilo se na jelo spremljeno za čitavu tisuću ljudi.. Kuvari pitaju za ostale – Ne oni neće više jesti vaše splačine s prokislim mesom.. Poput ogromne gusjenice lijeno i pospano gmizaše kolona od neko dvije tisuće ljudi, kao da je nipošto ne zanima, što se oko nje zbiva, kao da joj nije stalo, hoće li je tko pregaziti i smrskati ili će naletjeti na nju kakva ptica te je progutati; ona gmiže dalje – lijeno i pospano.. Dvije tisuće ljudi! Dvije tisuće tako zvanih individua, koji u toj masi tek toliko igrahu svoju individualnu ulogu, koliko i noge, koje imadu zadaću, da nose i samo nose, i to besvijesno onamo, kamo glava hoće, često stenjući pod teškim bremenom njima neshvatljivih misli i ideja.. 24.. Neizdrživ smrad širio se oko nas i kužio zrak koji smo udisali.. U gomilama, jedan preko drugog, ležali su tu Italijani, Hrvati, Mađari i Germani, podnaduli i pocrnili od vreline sunca i kamena.. Pri svjetlosti smo jasno vidjeli humke lešina, koje su se penjale do polovine čovječje visine i po svoj prilici služile borcima kao zaklon pri čestim jurišima.. 18-19.. Gledam, što sirotinja iz sebe radi po naredbi zemaljskih bogova, ili vragova, neznam kako da ih nazovem.. Oh, rajo sirotice kleta, zar ti nije tvog života šteta?”.. 55.. Mislio sam, da će mi glava pući.. Gomile mrtvih bile su posvud, a ranjenicu su stenjali, da su se čovjeku kidali živci [.. ] Na padinama rova i po traverzama ležali su naslagani mrtvi vojnici, kao što se drva slažu, a i na dnu rova bilo je lješina da je čovjek od njih jedva mogao proći.. U smrti su ležali zagrljeni Rusi, Bosanci, Nijemci, Mađari i Slovaci.. Sva je zemlja od usirene krvi bila mrko crvena.. Posvuda je ležalo slomljeno oružje, conje, čovječja uda, konzerve, ostaci pljačke sa lješina i teški ranjenici.. 304.. Samo nekoliko koraka od kamena iza kojeg sam zgrčen ležao, valja se u jednoj mlaki otopljenog snijega nesretnik.. Grozim se i pratim nesvjesno njegove očajne pokrete.. Grči se i previja.. Oči su mu već iskočile iz duplja od silnog naprezanja da uhvati makar malo zraka za pluća koja su puna otrovnog plina.. […] Kroz već pocijepanu košulju zabija u gole grudi svoje snažne nokte.. Iz rane curi krv, a on i dalje kida komade mesa, da napravi otvor kroz koji bi dao oduška otrovu što je palio utrobu i silom gasio život.. Gledam i drhtaj me obuzima pri pomisli na takvu smrt.. 103.. Ratna se likvidatura ćuti obvezanom, da Vaše Gospodstvo obavijesti, da je Vaš suprug po obavijesti c.. i kr.. pješačke regimente br.. 6.. pao na polju časti dne 26.. X.. 174.. Zaznojena se [lica ruskih vojnika – F.. H.. ] ljeskaju, kao da su nalakirana crveno.. Takva su bila lica drvenih vojnika djetinjskih igračaka.. Prst dršće oklijevajući na otponcu puške.. Stokratna misao svrdla mozak kao još nikad prije.. Htjela bi na neki otajni način razjasniti onima što dolaze, da ne želimo na njih pucati [.. ] da su oni za nas željkovani spasitelji [.. ] Prenos misli ne djeluje.. Slijeva se ori prasak ručnih bombi.. Prst je valjda sam od sebe pritisnuo otponac.. Ludi je mehanizam mitraljeza stao zaglušno raditi.. Josip Horvat,.. Živjeti u Hrvatskoj 1900–1941.. Zapisci iz nepovrata.. , Zagreb 1984.. —Josip Horvat.. Tek sam se u pola brda ogledao i primijetio, da me talijanski stražari mirno promatraju.. Da su htjeli, mogli su me ubiti kao zeca, ali nije bio red, da se prije podne pucnjavom naruši uobičajeni mir.. 426.. Prve godine rata i početkom druge bilo je za dopusta veliko slavlje i zahvaljivanje Bogu što smo iznijeli živu glavu.. Grlili bi nas i opipavali da se uvjere dali smo zaista čitavi i živi.. Kasnijih su godina zabušanti okužili pozadinu i domovinu, pa su dosađivali svakome, a osobito miroljubivom građanstvu, kome je i sam rat izbio na vrh glave.. Kad smo došli u to doba s ratišta kući, nisu se više čudili, nego su nas pitali: ’zar si opet tu?’ i.. t.. sl.. , jer nisu znali gdje smo se u međuvremenu zadržali [.. ] Svakako su nas više gledali kao zabušante i zelenokadrovce, nego kao čestite ratnike.. 61.. Je li ikad neko uspio opisati osjećanja u trenutku polaska na juriš? Ja držim da nije i da je to nemoguće.. Tu se može govoriti samo o pokretima mase, koja hrli u smrt, da joj se kasnije ovaj ili onaj podvig upiše u zaslugu.. Pojedinac se u takvim slučajevima može i istaknuti iznad ostalih, ali to je igra slučaja.. Inače je on kap u uzburkanom moru.. 153.. Borba za opstanak trošila je gotovo svu duševnu snagu, zato je svatko malo pomalo otupljivao za intelektualni rad.. U duši se nastanila najgora neprijateljica vojnika: čama.. To je bila smjesa nezadovljstva, nepovjerljivosti, očaja, mržnje, a najviše dosade.. Nestajalo je oduševljenja i svake životne topline.. Slabila je volja za svaki rad kao u nekoj trajnoj influenci.. Na licu se i pogledu javljala ledena mrzovolja, po žilama se razlijevao nekakav otrov, koji je gušio svako životno veselje.. Ljudima se činilo, da se pretvaraju u sablasti, s divljim pogledom zatvorenih ptica grabljivica.. Negdje u dubini mozga rasle su pandže, koje su nesmiljeno razdirale živčane stanice.. I nekakv oštar kljun kljuvao je neprestano po tjemenu i po sljepoočicama kao žuna po tvrdim hrastovim suharcima.. 171.. Da pogine čovjek, nitko ne bi pitao više za njega.. Poginuo, poginuo.. Ali ako pogine magarac, onda imade bezbroj istraga sa strane svih mogućih zapovjednika, kojima je životinja više vrijedna od čovjeka.. 168.. Bili smo svi zaboravili, ne samo da smo časnici, nego da smo obrazovani ljudi, padajući u strahovitom poniženju, u naporima i gladi na sam i jedini životinjski nagon, koji pozna Njezino Veličanstvo borbu za goli život i ništa drugo.. Dok je spomenuti gospodin raspravljao o ispravnome časničkom držanju, njegov je sugovornik naginjao uho, da čuje, hoćemo li što dobiti za doručak i uz to je drhtao u prodirnoj studeni jesenjega mokrog jutra.. 141.. Red je, da i o seksualnom životu kaže koju riječ i ako baš nemam mnogo riječi.. Moja je lična krijepost bila relativna, pošto sam nastojao da nijednoj ženi ne učinim krivo, pa opet da vrijedi stara vojnička poslovica: ’Anderes Städtchen, anderes Mädchen’.. Za cijelo vrijeme rata nisam na ratištu dirnuo nijedne žene, a sve sam nadoknadio na dopustu u Budimpešti, Zagrebu i Beču.. Koliko se mene tiče time je sve rečeno, a koliko se drugih tiče, nisam nikad ulazio u njihova privatna pitanja.. 40.. Prebjeći nije laka stvar.. Ne ulazim u ocjenu sa moralnog gledišta, jer su prilike danas drukčije, pa bi kazali da govorim pod uticajem novih okolnosti.. Prebjeglo je nekoliko Bosanaca na ruskom ratištu pod takovim prilikama, da se svakom pojedincu od njih mora priznati najveća hrabrost, odlučnost i fanatizam za političku ideju, zbog koje su prebjegli.. Pero Blašković,.. Pritisak na moždane bio je nesnosan.. Kao da je kakav razbojnik pritisnuo čovjeka jednom rukom uza zemlju, a drugom ga surovo i odmjereno tuče po glavi.. Udarac za udarcem pada čovjeku na tjemenjaču, u ušima pište sva nesuglasja, žile hoće da prsnu od povećana tlaka.. Žrtvi ponestaje daha u plućima, čitavo mišičje dršće od nemoćne uzrujanosti.. Čovjek bi htio ustati, ali ga je gvozdena šaka prikovala na jedno mjesto te mu ne da ni da pravo diše ni da se makne [.. ] Stavljao je sebe u dileme, u kojima je odsijecao sebi obadvije ruke, obadvije noge, iskapao sebi obadva oka i mrcvario svoje tijelo tako, da mu se koža ježila od užasa nad samim sobom, i znoj ga je probijao od uzbuđenosti, ali je odgovor uvijek glasio: ’Samo ne umrijeti! Živjeti! Živjeti! Živjeti!’”.. 139-140.. Grozna borba vodila se u šančevima, sve po noći.. Ne poznaš ko je Rus, a ko tvoj, samo prvoga do sebe kolji, jer nećeš li ti njega, on će sigurno tebe.. 206.. On je promatrao s užasom, kako su se između paklenoga trokuta i talijanskoga postava i ujedno po samom paklenom trokutu jedno 100 do 150 koraka daleko od njega između mrtvaca poput pogaženih crva previjali ostavljeni talijanski ranjenici.. Neki su vapili glasno: ’Aiuto! Aiuto’ (Pomoć! Pomoć!).. Ali im pomoći nije bilo, jer je na svakoga, tko bi se usudio poći k njima, vrebalo mnoštvo smrtonosnih cijevi s jedne i s druge strane.. Koji se od ranjenika mogahu još micati, puzili su ili su se valjali nizbrdo, a drugi su u velikoj vrućini ležali po prerovanom i okrvavljenom kamenju očekujući u strašnim mukama posljednji čas.. Sjeo kurjak na našeg mrtvog vojnika, pa ruča.. Hrani se njegovim mesom.. Eh, da bi Bog dao, pa da onako sjedne na prsa Vilimu, Franji i Nikoli.. Winnipeg 1930, str.. 135.. Svaka je baraka dobila svoj zgoditak i brojila svoje mrtve U jednoj su bile stijene i strop zamazane krvlju i već suhim komadićima ljudskog mesa.. Ovdje je prije bila komanda kajzerjegera.. Naši su časnici u njoj spavali.. Pitao sam ih, kako mogu gledati u te mrlje po daskama? Napokon su ih papirima prekrili.. 57.. Zapovijedi su nas bacale, kao što se smeće baca kamenitim, neplodnim tlom, kome svagdje hrane treba – amo – tamo – svagdje uzalud, jer je tlo bilo i odviše iscrpljeno i izmoreno, a nas, da ga s mrtvim tijelom pognojimo, premalo i bez kalorija.. 442.. Uzduž po sredini nje je prolaz, lijevo i desno napravljena su od dasaka ležišta, tri reda jedan nad drugim u visinu.. Sve je do najmanjeg prostora pretrpano ranjenicima, koji leže jedan do drugog poredani bez uzglavlja, bez pokrivača, bez njege i vode da osvježe grozničave usne što se otečene, bez prestanka besvjesno miču.. Poput zujanja velikog roja pčela bruji tiho ječanje samrtnika.. Jedni su mirni i ukočeni, možda za uvijek drugi se u bolovima previjaju, grče šake i škrguću zubima.. Oni u prizemnom ležaju potpuno su zaliveni crvenom usirenom masom po licu i tijelu.. Od krvi što je iscurila iz rana onih s gornjih ležišta, lica su im bila bezoblična, prevučena tamnom crvenom korom krvi u kojoj su se davili i bjedno izdisali.. Prolaz sredinom barake bio je blatan i gnjecav, natopljen svježom čovječjom krvlju, što je toga dana obilno tekla.. 211-212.. I poručniku je Mikulinu došla najednom neodoljiva želja, da puca u neprijateljsku gomilu.. Je li to bila želja za osvetom ili što drugo? Ili se na dnu duše pojavio nekakav iskonski nagon, da se čovjek pokaže jačim od drugoga? Svakako je nestalo prijašnjega sumnjanja i miroljubivosti.. Poručnik je Mikulin postao osobom, kod koje nije više odlučivao razum, nego nekakav nerazboriti nagon [.. ] ’E, baš sada ne ću uzmaknuti’, rekao je poručnik Mikulin u sebi, kada je osjetio, kako mu iznad glave zuje strojopuščana taneta praveći pri tom jedva čujno zujkanje kao ćuh lagana lahora, kad zanjiše napola zrelo žito.. ] Kao da je ušla u nj nekakva opsjednutost, nije mario ni za vrijeme ni za napor, nego je tvrdoglavom ustrajnošću ispaljivao puške i onda, kada su strijelci ispred drugih kaverna bili davno zamuknuli uvidjevši bezuspješnost svojega otpora [.. ] S osjećajem najdublje ogavnosti bacio je poručnik Mikulin posljednju ispražnjenu pušku natrag u kavernu.. Bilo mu je kao čovjeku, koji se poslije pijanačke i bekrijaške noći stidi svoje neumjerenosti.. 153-154.. Ali bit će da je Mikulinov glas zvučao prijekorno, zato se sottotenente našao uvrijeđen.. Kao razdražen tigar skočio je on prema poručniku Mikulinu i stavljajući mu još vruće grlo karabinke na lijevu sljepočicu stao je siktati na nj: – Cavra austriaca! Kozo austrijska! Zar ne poznaješ, da sam ja časnik!”.. 164.. Oni su [ratni zarobljenici – F.. ] ljudi samo dok su u rukama onoga neprijatelja, koji im je trgao oružje iz ruke, jer ovaj voli i cijeni u njima vojnika, koji je izložio svoj život na obranu domovine.. Čim dođu u pozadinu [.. ] tamo su nemoćna, bijedna stvorenja, kojima može svaka protuha, što se protekcijom zadrža u pozadini, odvaliti šamar, na koje se može svako dijete nabaciti kamenom, kao što se nabacuje na susjedova psa, i koje može popljuvati svaka baba, a da tužna ni sama ne zna, zašto to čini, i da niti ne pomišlja, da će se to isto dogoditi njezinu sinu ili unuku, ako ne danas, a ono sutra.. 222.. Svjetski ratu, prokleta nemani,.. Pol’ Evrope skorom utamani!.. Milijuni sirotinje pade,.. Ko ostade ima nove jade.. Nedaj Bože, da i naše mladje,.. U buduće takva štogod snadje.. Alaj rate, samog vraga brate,.. Nikad ne ću zaboravit na te!.. Sve vas braćo po redu pozdravlja –.. Guslar Grgo, Janko i svi drugi,.. A ti rate: za uv’jek proklet budi!”.. 1609 dana na fronti od Grge Turkalja-Guslara,.. 269..

    Original link path: /price-veterana/
    Open archive

  • Title: Multimedija | Stogodišnjica 1914. - 2014.
    Descriptive info: Javna predavanja i predstavljanja.. Stranice.. GODINA 1918.. Zbornik radova.. Hrvatska revija 2004.. 3 Prvi svjetski rat..

    Original link path: /multimedija/
    Open archive

  • Title: Poveznice | Stogodišnjica 1914. - 2014.
    Descriptive info: Domaće mrežne stranice · Inozemne i međunarodne mrežne stranice.. www.. 1914.. org.. centenarynews.. com.. firstworldwarstudies.. 1914-1918-online.. net.. crid1418.. org/agenda.. erster-weltkrieg.. clio-online.. de.. -internetske stranice francuskoga znanstvenoga društva CRID, posvećenoga »istraživanju i raspravi o ratu 1914–1918« Max Weber Stiftung.. Schwerpunkt Erster Weltkrieg.. -internetske stranice njemačke Zaklade Maxa Webera, posvećene istraživanjima i obljetnici Prvoga svjetskoga rata Mission Centenaire 1914-18.. - središnje stranice francuskoga nacionalnoga povjerenstva za obilježavanje stote obljetnice Prvoga svjetskoga rata.. - središnje britanske stranice posvećene obilježavanju stote obljetnice pod okriljem Carskoga ratnoga muzeja (Imperial War Museum) u Londonu.. - stranice nevladine udruge posvećene praćenju obljetničarskih zbivanja širom svijeta.. -opsežne internetske stranice Međunarodnoga društva za proučavanje Prvoga svjetskoga rata.. -starije privatne stranice  ...   stranice o Prvom svjetskom ratu Kanadskoga ratnoga Muzeja.. - privatne internetske stranice posvećene postrojbama, bojištima i borbama britanskih oružanih snaga tijekom Prvoga svjetskoga rata.. članak engleske Wikipedije o obljetničarskim djelatnostima u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Australiji i Novom Zelandu.. Prvi svjetski rat na Hrvatskom povijesnom portalu.. - privatne engleske stranice posvećene austro-ugarskim kopnenim snagama.. King s Colledge.. worldwar1.. nl/1914-1918.. firstworldwar.. warmuseum.. ca/cwm/exhibitions/guerre/home-e.. aspx.. 1914-1918.. en.. wikipedia.. org/wiki/First_World_War_centenary.. znanje.. org/i/i24/04iv06/04iv0610/pocetna%20stranica/pocetna%20stranica.. htm.. povijest.. net/v5/tag/prvi-svjetski-rat http://www.. primaguerramondiale.. it.. youtube.. com/watch?v=FeLb0XE7LuA http://www.. austro-hungarian-army.. co.. uk/.. Don t Be Shy.. Get In Touch.. If you are interested in working together, send me an inquiry and I will get back to you as soon as I can!.. Contact Me..

    Original link path: /poveznice/
    Open archive

  • Title: Hrvatski odbor | Stogodišnjica 1914. - 2014.
    Descriptive info: INICIJATIVNI ODBOR OBILJEŽAVANJA STOGODIŠNJICE PRVOGA SVJETSKOG RATA (2014.. -2018.. Vijeće odbora:.. Članovi odbora:.. predsjednica.. dr.. sc.. Vijoleta Herman Kaurić, Hrvatski institut za povijest, Zagreb.. vherman@isp.. hr.. podpredsjednik.. Filip Hameršak, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za povijest hrvatskog prava i države, Zagreb.. filip.. hamersak@pravo.. mr.. Ivan Filipović, Hrvatski državni arhiv, Zagreb.. ifilipovic@arhiv.. prof.. Livia Kardum, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.. lovro.. kardum@zg.. t-com.. Ivan Mirnik, emeritus, Arheološki muzej, Zagreb.. i.. a.. d.. mirnik@gmail.. Žarka Vujić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Zagreb.. zvujic@ffzg.. Ante Bralić, Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, Zadar.. abralic@unizd.. Željko Holjevac, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest, Zagreb predsjednik Društva za hrvatsku povijesnicu.. zeljko.. holjevac@gmail.. Damir Agičić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest, Zagreb predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ-a).. dagicic@ffzg.. Zorislav Lukić, tajnik Matice hrvatske, Zagreb.. zlukic@matica.. doc.. Ljiljana Dobrovšak, Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“, Zagreb.. Ljiljana.. Dobrovsak@pilar.. Igor Despot, OŠ Markuševec i OŠ Savski Gaj, Zagreb.. idespot@net.. amis.. Ivica Zvonar, Odsjek za povijesne znanosti HAZU, Zagreb.. zvonar@hazu.. Ozren Blagec, dipl.. hist.. , Gradski muzej Križevci, Križevci.. ozren.. gmk@gmail.. Nikola Tominac, pukovnik HV u mirovini, Dugo Selo.. nikola.. tominac@gmail.. Lovro Galić, dipl.. ing.. u mirovini, Zagreb.. Ivan Bulić, Hrvatsko katoličko sveučilište, Studijski odjel povijesti, Zagreb.. ivan.. bulic25@gmail.. Dinko Čutura, Hrvatsko vojno učilište „Petar Zrinski“, Odsjek za vojnu povijest, Zagreb.. dinko.. cutura@zg.. Mario Kevo, Hrvatsko katoličko sveučilište, Studijski odjel povijesti, Zagreb.. mariokevo@hotmail..  ...   Sveučilišta u Zadru.. tomislav.. bogdanovic@kc.. Albert Bing, Hrvatski institut za povijest, Zagreb.. abing@isp.. Zdravka Jelaska Marijan, Hrvatski institut za povijest, Zagreb.. jelaska@isp.. brigadir Josip Mahović, Hrvatsko vojno učilište „Petar Zrinski“, Odsjek za vojnu povijest, Zagreb.. mahovic@motiv.. Boris Kukić, mag.. , nezaposlen, Zagreb doktorand na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.. boriskukic@gmail.. Bruno Dobrić, Sveučilišna knjižnica u Puli, Pula predsjednik Društva za proučavanje prošlosti Carske i kraljevske mornarice (K.. u.. k.. Marine) Viribus unitis.. bdobric@unipu.. Andrej Bader, mag.. , Medulin.. andrej.. bader@pu.. Darko Dukovski, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Odsjek za povijest, Rijeka.. darko.. dukovski@pu.. Vladimir Alavanja, prof.. , Narodni muzej Zadar, Zadar.. vladimir.. alavanja@nmz.. Boris Blažina, mag.. , nezaposlen, Zagreb.. bblazina85@gmail.. Ivica Ćosić Bukvin, seljak-povjesnik, Vrbanja potpredsjednik Udruge povijesničara i baštinika zavičajne starine Slavonije, Baranje i Srijema.. ivabukvic@inet.. Alisa Martek, Hrvatski državni arhiv, Zagreb.. amartek@arhiv.. Gordana Milaković, prof.. , Povijesni i pomorski muzej Istre, Pula.. gordana.. milakovic@ppmi.. Zvonimir Freivogel, dr.. stom.. , Coburg (Njemačka).. z.. freivogel@t-online.. Dino Nekić, mag.. , nezaposlen, Zadar doktorand na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru.. dino.. nekic87@gmail.. Branimir Bunjac, OŠ Podturen, Čakovec predsjednik Povijesnog društva Međimurske županije.. branimirbunjac@gmail.. Katarina Pocedić, prof.. katarina.. pocedic@ppmi.. Stanko Piplović, Split predsjednik Društva prijatelja kulturne baštine.. stanko.. piplovic@gmail.. Željko Bartulović, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Katedra za povijest prava i države, Rijeka.. zeljko@pravri.. Tomislav Bilić, Arheološki muzej, Zagreb.. tbilic@amz.. Miroslav Nađ, dipl.. arh.. i prof.. , Arheološki muzej, Zagreb.. miroslavnad@gmail.. Krešimir Škuljević, prof.. , OŠ Sibinj.. skuljevickresimir@gmail..

    Original link path: /inicijativni-odbor/
    Open archive

  • Title: Dokumenti | Stogodišnjica 1914. - 2014.
    Descriptive info: Akcijski plan za obilježavanje stogodišnjice Prvoga svjetskog rata.. Akcijski plan.. Action plan.. Akcijski plan za obilježavanje stogodišnjice Prvoga svjetskog rata u osnovnom i srednjem školstvu.. Prijedlog komemoracije..

    Original link path: /dokumenti/
    Open archive

  • Title: Kako nam pomoći | Stogodišnjica 1914. - 2014.
    Descriptive info: Kako nam pomoći?.. Ukoliko imate sačuvane fotografije iz razdoblja Prvoga svjetskog rata bit će nam čast ukoliko nam dostavite njihove digitalne kopije.. Molili bismo da uz fotografiju navedete imena i prezimena osoba na slici, gdje su i kada snimljene, te broj postrojbe u kojoj je vojnik služio.. Isto vrijedi i za civilne službe (bolničarke, učiteljice, radnice u tvornicama).. Dakako, ako Vam je poznato i ako se slažete s objavom tih podataka.. Dostavite nam fotografiju nekog predmeta nastalog prigodno tijekom Prvoga svjetskog rata u memorijalne, dobrotvorne ili neke druge svrhe, a koji se generacijama čuva u Vašoj obitelji.. Isto vrijedi i za odlikovanja Vašega djeda  ...   vojno groblje ili grobovi vojnika iz Prvoga svjetskog rata, bilo da je nekoć bilo bolničko groblje ili je danas dio civilnoga groblja, molili bismo da nam pošaljete snimke stanja u kojem se danas nalaze.. Isto vrijedi sa spomen obilježja palim vojnicima koje su im podigli suseljani/sugrađani.. Napišite nam gdje se točno nalaze (na mjesnom groblju, župnoj crkvi i slično), tko ih je i kada podignuo.. Naravno, ako znate.. Ukratko, nas će veseliti ako nam pošaljete fotografije svega što ima veze sa Prvim svjetskim ratom, a Vi ste to pronašli u svojim podrumima ili tavanima.. Kontaktirajte nas!.. Name.. Email Address.. 6 + 4 =.. Message..

    Original link path: /kako-nam-pomoci/
    Open archive

  • Title: Cilj odbora | Stogodišnjica 1914. - 2014.
    Descriptive info: Cilj nam je obilježiti stogodišnjicu Prvoga svjetskog rata.. Poticaj za okupljanje znanstvenika i drugih entuzijasta koji se bave Prvim svjetskim ratom bio je poziv Hrvatskoj da se priključi globalnome projektu projiciranja imena vojnika poginulih u tom sukobu.. Nažalost morali smo konstatirati da Hrvatska uopće nema popisa ljudskih gubitaka.. Štoviše, Hrvatska ne raspolaže niti približnom njihovom procjenom jer se postojeće procjene izuzetno razlikuju.. Dodatni poticaj za akciju bila je porazna činjenica da se ovakvo stanje neće skoro promijeniti.. Naime, u Hrvatskoj do danas nema znanstvenog projekta koji bi se bavio tim razdobljem, niti postoji neka zasebna ustanova bilo koje vrste koja bi se sustavno bavila ratnom problematikom i tako nadoknadila veliki znanstveno-istraživački deficit naslijeđen iz ranijeg razdoblja.. Ipak, vremenom se okupio priličan broj zainteresiranih što je urodilo formiranjem Inicijativnog odbora za obilježavanje stogodišnjice Prvoga svjetskoga rata.. Cilj nam je obilježiti stogodišnjicu Prvoga svjetskog rata na način primjeren europskim i svjetskim tradicijama, bez politički uvjetovanoga zanemarivanja žrtava.. Također smatramo da je stogodišnjica rata prilika za suočavanje sa prošlošću i prilika za proučavanje političke i moralne, individualne i kolektivne katastrofe pred kojom se tada našla Europa, a time i Hrvatska kao sastavni njen dio.. Prilika je to da Republika Hrvatska kao zrela država pokaže  ...   medijskom prostoru.. Naša je glavna namjera da opseg događanja bude što širi i kvalitetniji te proveden što više u sklopu postojećih programa financiranja pojedinih ustanova.. (kalendar događanja).. Naša nastojanja do sada su prepoznali kao vrijedna podrške.. Hrvatski državni arhiv.. (HDA),.. Nacionalna i sveučilišna knjižnica.. (NSK),.. Povijesni i pomorski muzej Istre u Puli.. (PPMI),.. Hrvatski glazbeni zavod.. (HGZ) i Mađarski institut u Zagrebu, te Državni arhivi u.. Osijeku.. , Puli,.. Zagrebu.. Zadru.. Pazinu.. i.. Dubrovniku.. , kao i najstarija i najveća kulturna ustanova u Republici Hrvatskoj –.. Matica hrvatska.. Austrijski kulturni forum.. među prvima je podržao naš plan i iskazao volju za pomoć pri realizaciji pojedinih segmenata programa.. Tri člana Inicijativnoga odbora članovi su Povjerenstva za koordinaciju obilježavanja stogodišnjice Prvoga svjetskoga rata koje je u travnju 2013.. osnovala.. Vlada Republike Hrvatske.. pri.. Ministarstvu kulture.. Nastojat ćemo se povezati sa sličnim odborima u inozemstvu, posebice sa odborima u zemljama gdje se nalaze groblja poginulih hrvatskih vojnika.. U međuvremenu sve veći broj pojedinaca, kulturnih i znanstvenih ustanova iz cijele Hrvatske želi sudjelovati u radu Odbora.. Prvobitna svrha time je ostvarena, no daleko je to od konačnoga cilja.. No, sigurni smo u uspjeh jer se puno toga može postići zajedničkom dobrom voljom i predanim radom..

    Original link path: /cilj_odbora/
    Open archive



  •  


    Archived pages: 21