www.archive-hr-2014.com » HR » 4 » 4CAPITAL

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 389 . Archive date: 2014-04.

  • Title: 4capital - poslovno savjetovanje i upravljanje
    Descriptive info: .. Naslovnica.. Aktivnosti.. Poslovno i financijsko savjetovanje.. Poslovno i financijsko savjetovanje poslovnih subjekata.. Osobno financijsko savjetovanje.. Investiranje.. Investicijski fondovi.. Otvoreni investicijski fondovi.. Drugi oblici ulaganja.. O nama.. O tvrtki.. Referentna lista.. Korisno.. Korisni linkovi.. Rječnik pojmova.. Arhiva.. Mon(k)ey business.. Poslovno i financijsko savjetovanje.. Poslovno i financijsko savjetovanje poslovnih subjekata.. Kao pravna osoba, bez obzira na kvalitetno i valjano poslovanje suočavate se s predugim rokovima naplate roba i usluga, te posljedično padom likvidnosti i slabljenjem kreditne sposobnosti.. Na taj način se usporava ili pada dinamika vašeg poslovanja i razvoj vaše firme, pada ugled i profitabilnost, nastaju problemi u servisiranju najosnovnijih potreba kao što su plaće zaposlenih ili plaćanje režija.. Osim toga, čini vam se da previše vremena trošite na rješavanje financijskih problema, umjesto da se fokusirate na vašu osnovnu djelatnost.. 4Capital vam može pomoći u tome!.. Više.. Osobno financijsko  ...   izaći iz nje, želite ostvariti neke dugoročne ciljeve, ali ne vidite način na koji bi to bilo moguće.. To su samo neka pitanja koja si prosječni građanin danas postavlja, a u velikom broju informacija i ponuda se teško snalazi i ne može odabrati pravo rješenje.. Investiranje.. Investicijski fondovi.. Investicijski fondovi su financijske organizacije ili institucionalni investitori koji prikupljaju sredstva od svojih ulagača te ih plasiraju u kratkoročne i dugoročne investicije, odnosno u različite financijske oblike.. Otvoreni investicijski fondovi.. Otvoreni investicijski fondovi su vrsta investicijskih fondova čija je imovina podijeljena na neograničen proporcionalan broj udjela, nemaju svojstvo pravne osobe i predstavljaju zasebnu imovinu.. Dokumenti o udjelu glase na ime i neograničeno su prenosivi vrijednosni papiri.. Drugi oblici ulaganja.. Prednosti i mane nekih od ostalih oblika ulaganja.. FaLang translation system by Faboba.. Kontakt.. Poruka.. Od.. 2008.. Copyright 2013.. 4Capital.. Site map..

    Original link path: /hr/
    Open archive

  • Title: Poslovno i financijsko savjetovanje poslovnih subjekata
    Descriptive info: POSLOVNO I FINANCIJSKO SAVJETOVANJE POSLOVNIH SUBJEKATA.. Savjetovanje u pogledu strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja kao i pružanja usluga koje se odnose na stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima i druga značajna ulaganja.. Savjetovanje i pomoć trgovačkim društvima o planiranju, organizaciji, kontroli, efikasnosti i upravljanju.. Preuzimanje i spajanje.. Procjena kompanija.. Financijska dubinska analiza.. Factoring..

    Original link path: /hr/aktivnosti/poslovno-i-financijsko-savjetovanje/poslovno-i-financijsko-savjetovanje-poslovnih-subjekata
    Open archive

  • Title: Osobno financijsko savjetovanje
    Descriptive info: OSOBNO FINANCIJSKO SAVJETOVANJE.. Financijsko savjetovanje.. Upravljanje bogatstvom.. Konsolidacija duga.. Konsolidacija računa.. Savjetovanje u vezi kredita i zajmova.. Refinanciranje hipoteka..

    Original link path: /hr/aktivnosti/poslovno-i-financijsko-savjetovanje/osobno-financijsko-savjetovanje
    Open archive
  •  

  • Title: Investicijski fondovi
    Descriptive info: INVESTICIJSKI FONDOVI.. ŠTO SU INVESTICIJSKI FONDOVI.. PODJELA INVESTICIJSKIH FONDOVA.. Prema tipu organizacije:.. Otvoreni - vrsta investicijskih fondova čija je imovina podijeljena na neograničen broj udjela, nemaju svojstvo pravne osobe I predstavljaju zasebnu imovinu.. Dokumenti o udjelu glase na ime i neograničeno su prenosivi vrijednosni papiri.. Zatvoreni - vrsta investicijskih fondova čija je imovina podijeljena na  ...   fonda novčana sredstva se prikupljaju javnom prodajom dionica.. Dionice zatvorenog fonda glase na ime i neograničeno su prenosive.. Prema ulagačkoj politici:.. - Tradicionalni:.. Novčani.. Obveznički.. Dionički.. Mješoviti ili uravnoteženi.. - Alternativni:.. Fondovi rizičnog kapitala.. Fondovi privatnog kapitala.. Futures fondovi.. Hedge fondovi.. Indeksni fondovi.. Nekretninski fondovi.. Burzovno utrživi fondovi.. Fondovi fondova.. U Hrvatskoj većinu investicijskih fondova čine..

    Original link path: /hr/aktivnosti/investiranje/investicijski-fondovi
    Open archive

  • Title: Otvoreni investicijski fondovi
    Descriptive info: OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI (S JAVNOM PONUDOM).. NEKE OD PREDNOSTI ULAGANJA U OTVORENE INVESTICIJSKE FONDOVE.. Moguće je ostvariti osjetno bolje prinose nego štednjom ili oročenjem u bankama i štedionicama.. Uložena sredstva je moguće povući u svakom trenutku.. Za ulaganje nisu potrebna velika novčana sredstva.. Na zaradu od ulaganja ne plaća se porez.. Uplata nije određena vremenskim rokovima.. Sami odlučujete o načinu i visini uplate.. Diverzifikacija - fondovi ulažu u velik broj različitih vrijednosnih papira čime se smanjuju i nadoknađuju potencijalni gubici na nekom dijelu financijskog tržišta.. Manji troškovi od pojedinačnog ulaganja.. Mogućnost dnevnog praćenja vrijednosti uloga.. Profesionalno upravljanje.. Sigurnost - poslovanje fondova i društva za upravljanje je pod stalnim nadzorom i kontrolom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), depozitne banke i nezavisnih revizora.. OSNOVNI POJMOVI.. ŠTO SU OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI.. VRSTE OTVORENIH INVESTICIJSKIH FONDOVA.. Ovisno o vrsti financijskih instrumenata u koje fond ulaže, otvoreni investicijski fondovi dijele se na:.. DIONIČKE (equity, stock) fondove.. MJEŠOVITE (global, balanced) fondove.. OBVEZNIČKE (bond) fondove.. NOVČANE (money market, cash ) fondove.. Sukladno tome različita je i veličina rizika ulaganja te visina očekivanog prinosa.. Zbog ulaganja u tržište novca novčani i obveznički fondovi spadaju u malo rizične fondove i donose male i  ...   ovisno o promjeni tečaja vrijednosnih papira koji se nalaze u portfelju otvorenog investicijskog fonda.. Cijena/vrijednost udjela se izračunava svakog radnog dana za prethodni radni dan.. Ulagatelji, vlasnici udjela u svakom trenutku mogu zahtijevati otkup svih ili dijela udjela u fondu, a društvo koje upravlja fondom, sukladno Prospektu i Statutu, dužno ih je bezuvjetno otkupiti i isplatiti ulagatelja.. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE.. Imovinom otvorenih investicijskih fondova upravlja Društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima na čelu s fond menadžerom, a u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o investicijskim fondovima.. DEPOZITNA BANKA.. Sredstva fonda (ulagača) nalaze se na skrbničkom računu u depozitnoj banci.. Sredstva na skrbničkom računu u depozitnoj banci ne ulaze u imovinu depozitne banke niti likvidacijsku ili stečajnu masu tako da su potpuno zaštićena čak i u slučaju da banka propadne.. NAKNADE.. Ulagačima u otvorene investicijske fondove najčešće se naplaćuju ove naknade:.. Ulazna naknada.. Izlazna naknada.. Naknada za upravljanje.. Naknada depozitarnoj banci.. Visine naknada variraju od fonda do fonda.. Naknada za upravljanje i naknada depozitarnoj banci uračunate su u cijenu udjela.. PROSPEKT I STATUT.. Prospekt i status svakog pojedinog otvorenog investicijskog fonda predstavljaju temeljne dokumente u kojima se definiraju karakteristike pojedinog fonda i investicijsku strategiju..

    Original link path: /hr/aktivnosti/investiranje/otvoreni-investicijski-fondovi
    Open archive

  • Title: Drugi oblici ulaganja
    Descriptive info: DRUGI OBLICI ULAGANJA.. SAMOSTALNO ULAGANJE U VRIJEDNOSNE PAPIRE.. Sami odlučujete kojim vrijednosnim papirima želite trgovati, a kupnju i prodaju obavljate preko brokera.. Brokerske kuće nude i potpisivanje ugovora o vođenju vašeg portfelja.. Prednosti:.. mogućnost većih prinosa.. samostalnost u odlučivanju.. fleksibilnost.. Slabosti:.. mogućnost većih gubitaka (zbog manje diverzifikacije veća izloženost kolebanju pojedinih vrijednosnih papira što se odražava na vrijednost portfelja.. S individualnim portfeljom ne može se postići diverzifikacija koju postižu investicijski fondovi).. potreban veći kapital za ulaganje.. veći troškovi brokerskih provizija (investicijski fondovi imaju bolje uvjete kod brokerskih kuća zbog puno većeg obujma trgovanja).. gubici zbog prodaje u slučaju potrebe u trenutku kad je cijena dionica ispod uložene vrijednosti.. OROČENI DEPOZIT U BANKAMA.. sigurnost.. iznos kamata je poznat unaprijed.. velik broj poslovnica.. niske kamate kod kraćih perioda držanja.. nelikvidnost (ograničen dustup novcu, neke banke pružaju mogućnost prijevremenog  ...   12.. 500,00 HRK godišnje).. mali prinosi (zbog velikih zakonskih ograničenja na investiranje).. nemogućnost dizanja ušteđevine do 50-te godine života (osim u slučaju odlaska u invalidnu mirovinu).. visoki troškovi prelaska u drugi mirovinski fond.. visoki troškovi mirovinskog osiguravajućeg društva.. ŽIVOTNA OSIGURANJA.. Nije moguća direktna usporedba između osiguranja i investiranja u otvorene investicijske fondove zbog njihovih drugačijih ciljeva.. garantirana osigurana svota kroz cijelo trajanje osiguranja odmah nakon uplate prve premije, ovisno o općim uvjetima osiguranja.. mogućnost korištenja police osiguranja kao garanciju prilikom uzimanja kredita.. mogućnost prekida uplaćivanja za kraće razdoblje – tzv.. zamrznuta polica.. mogućnost korištenja porezne olakšice u iznosu do 12.. 500 HRK godišnje.. obavezujući ugovor (Obavezujući unaprijed određeni iznos rate, veliki penali u slučaju preranog prekida ili neplaćanja premije).. nepreglednost (ne možemo znati točan iznosa trenutačne imovine).. veliki troškovi (osiguravajuća kuća na početku zaračunava velike troškove)..

    Original link path: /hr/aktivnosti/investiranje/drugi-oblici-ulaganja
    Open archive

  • Title: O tvrtki
    Descriptive info: Tvrtka.. 4CAPITAL d.. o.. za poslovno savjetovanje i upravljanje osnovana je 2006.. g.. u Splitu.. od strane tvrtke 4Capital Ltd iz Londona.. Sjedište tvrtke je u Zagrebu i Splitu.. Naš zadatak je pružanje što točnijih i pravovremenih informacija o financijskom tržištu sadašnjim i budućim klijentima, savjetovanje i posredovanje između klijenta i financijskih institucija.. Naše poslovanje obuhvaća:.. Savjetovanje u pogledu strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja kao i  ...   i druga značajna ulaganja.. Savjetovanje i pomoć trgovačkim društvima o planiranju, organizaciji, kontroli, efikasnosti i upravljanju.. Organiziranje seminara u vezi financijskih ulaganja domaćih i inozemnih ulagača i investitora.. Zastupanje stranih tvrtki.. Poslovanje nekretninama - licencirani smo posrednik u prometu nekretnina.. Factoring.. Promidžba (reklama i propaganda) - savjetovanje u marketingu, istraživanje tržišta, dizajn i izrada promidžbenih materijala, zakup medijskog prostora.. Zadovoljstvo klijenta kroz dugoročan odnos je naša osobna misija..

    Original link path: /hr/o-nama/o-tvrtki
    Open archive

  • Title: Referentna lista
    Descriptive info: Korisnici naših usluga - klijenti i partneri 4Capitala:.. KD Investments d.. Zagreb.. Štedno-kreditna zadruga CH, Zagreb.. Portus Adria d.. Split.. Permanens d.. KD Financijska točka d.. KD Upravljanje imovinom d.. Cbb Vrijednosnice d.. Varaždin.. 4Capital ltd London.. Hrvatska poštanska banka d.. d.. SOCIETE GENERALE – SPLITSKA BANKA d.. Erste - invest d.. Rotary Club Split Novi.. BSS d.. - Business Supporting Services in Croatia.. II Dominium d.. Credo banka d.. Platinum Invest d.. i veliki broj fizičkih osoba..

    Original link path: /hr/o-nama/referentna-lista
    Open archive

  • Title: Korisni linkovi
    Descriptive info: Korisni linkovi.. FINA - Financijska agencija.. HANFA - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.. HNB - Hrvatska narodna banka.. SKDD - Središnje klirinško depozitarno društvo.. ZSE - Zagrebačka burza..

    Original link path: /hr/korisno/korisni-linkovi
    Open archive

  • Title: Rječnik pojmova
    Descriptive info: Traži.. A.. RJEČNIK POJMOVA - A.. Autorizirane obveznice.. Autorizirane obveznice (engl.. authorized bonds) je maksimalan broj obveznica koje poduzeće može emitirati u skladu s uvjetima utvrđenim ugovorom ili zakonom.. Autorizirane obveznice iskazuju se u poslovnim knjigama te predstavljaju potencijalnu emisiju.. Ažio.. Ažio (engl.. premium, agio, njem.. Agio, Aufgeld, fr.. agio, prime) je oznaka u poslovanju s vrijednosnim papirima kojom se označava višak iznad nominalne vrijednosti, a izražava se često u postocima u odnosu na nominalnu vrijednost.. Njime se označava i višak koji se mora platiti pri kupnji efektivnog novca ili devizu iznad pariteta.. Autorizirane dionice.. Autorizirane dionice (engl.. authorized stocks, njem.. autorisiertes (Aktien)kapital) ili odobrene dionice je maksimalan broj dionica koje se mogu emitirati pod uvjetima ugovora o inkorporiranju.. Ako korporacija (dioničko poduzeće) želi izvršiti dodatnu emisiju dionica, mora se izmijeniti taj član ugovora.. Broj autoriziranih dionica iskazuje se u poslovnim knjigama jer predstavlja potencijalnu emisiju oslobođenu od administrativne procedure njihova odobravanja.. Australijska burza.. Australijska burza (engl.. Australian Stock Exchange – ASX) je nacionalna burza vrijednosnih papira sa sjedištem u Sydney, uspostavljena 1987.. objedinjavanjem šest burzovnih mjesta: Adelaide, Brisbane, Hobart, Melbourne, Perth i Sydney, koja su povezana automatiziranim sustavom trgovanja (SEATS).. Od 1993.. koristi kompjutorizirani sustav trgovanja (FAST).. Atenska burza.. Atenska burza (engl.. Athens Stock Exchange – ASE) je glavna grčka burza vrijednosnih papira, osnovana 1876, transformirana 1995.. u društvo s ograničenom odgovornošću pod nadzorom ministarstva gospodarstva.. Koristi automatizirani sustav trgovanja (XTS).. Burzom upravlja Odbor direktora od 9 članova.. At Limit.. Nalog klijenta brokeru da proda ili kupi vrijednosni papir ili robu po zadanoj cijeni.. Ako je riječ o kupnji onda se specificira najviša kupovna cijena, a ako je riječ o prodaji onda se navodi minimalna prodajna cijena.. Uz ovaj tip naloga obvezna je specifikacija i rok u kojem vrijede zadani limiti.. Rok može biti zatvoren tj.. definiran po broju dana važenja ili otvoren što znači da vrijedi do opoziva.. At or better.. At or better je burzovni izraz koji znači;.. 1.. kod kupnje vrijednosnih papira – kupi po najvišoj cijeni datoj u nalogu ili po nižoj;.. 2.. kod prodaje vrijednosnih papira – prodaj po cijeni određenoj u nalogu ili po višoj cijeni.. At Best.. Nalog klijenta brokeru da proda vrijednosni papir ili robu po optimalnoj cijeni.. Ako kiijent kupuje onda je to po najmanjoj cijeni, a ako prodaje onda je to po najvišoj cijeni.. Ovi nalozi se izvršavaju ili trenutno ili u prvoj mogućoj prilici.. Aprecijacija.. Aprecija je pojam kojim se označava porast vrijednosti novca.. Obično se izražava kao intervalutarna vrijednost što znači da se aprecijacija jedne valute istovremeno odražava i kao deprecijacija druge valute.. Anuitet.. Anuitet je iznos kojim se otplaćuje kredit ili zajam u određenom vremenskom razdoblju.. Anuitet predstavlja utvrđeni iznos koji se otplaćuje postupno prema amortizacijskom planu.. U anuitet je uključen i dio duga i pripadajuće kamate, a određuje se tako da po dospijeću dug bude u potpunosti isplaćen.. Anuitetna metoda.. Anuitetna metoda (engl.. annuity method, njem.. Annuitätsmethode) je metoda ispitivanja financijske efikasnosti investicijskih opcija kojom se svi iznosi primitaka i izdataka svode na prosječnu godišnju razinu preko anuitetnog faktora (anuitetni faktor, koji čini recipročnu vrijednost diskontnog faktora jednakih periodičnih iznosa, izračunat je u V.. financijskim tablicama za različite diskontne stope i određena razdoblja).. Po anuitetnoj metodi svi se iznosi novčanih primitaka i tekućih novčanih izdataka, te inicijalnih investicijskih ulaganja najprije svode na vrijeme početka efektuiranja određene investicijske opcije.. Da bi se to postiglo, na iznose novčanih primitaka i izdataka primjenjuje se tehnika diskontiranja, a na inicijalna ulaganja primjenjuje se ukamaćivanje.. Iznosi diskontiranih novčanih primitaka, novčanih izdataka i ukamaćenih inicijalnih ulaganja zbrajaju se.. Dobiveni se zbroj korištenjem anuitetnog faktora svodi na prosječni godišnji iznos.. Prema ovoj metodi investicijska je mogućnost efikasna ako su prosječni godišnji anuiteti primitaka veći ili jednaki prosječnim godišnjim anuitetima novčanih izdataka kojima je dodan prosječni godišnji iznos inicijalnih ulaganja.. Ovo je varijanta metode čiste sadašnje vrijednosti.. Nije prikladna za rangiranje investicijskih opcija koje imaju različit vijek efektuiranja, jer su iznosi anuiteta međusobno vremenski neusporedivi.. Antiinflacijska politika.. Antiinflacijska politika (engl.. anti-inflationary policy, njem.. antiinflationäre/gegeninflationäre Maßnahmen) je skup mjera koje poduzima vlada jedne države u okviru opće ekonomske politike kako bi suzbila inflaciju; obično se rabi kao sinonim za stabilizacijsku politiku, odnosno njezin je najvažniji i najsloženiji dio.. Kombinacija mjera antiinflacijske politike ovisi o uzroku/karakteru inflacije.. Za suzbijanje inflacije nastale viškom agregatne potražnje prema agregatnoj ponudi primjenjuje se ortodoksni antiinflacijski program – restriktivna monetarna politika (ograničavanje stopa rasta monetarnih agregata, kamata, deviznog tečaja) i restriktivna fiskalna politika (politika poreza, carina i ostalih davanja, politika državnih rashoda i dr.. ) u odgovarajućoj kombinaciji.. Troškovna inflacija i na njoj temeljena inercijska inflacija (inflacijska očekivanja) suzbija se mjerama heterodoksnog programa: uvođenje sidra (zamrznut ili utvrđen rast) za plaće, cijene, neke monetarne agregate i devizni tečaj.. Ortodoksni antiinflacijski program u određenom razdoblju izaziva neizbježne recesijske posljedice.. Borba protiv inflacije obično rezultira smanjenjem proizvodnje, zaposlenosti i potrošnje.. Zbog toga se sve više primjenjuje politika dohodaka – kontrola plaća i cijena, dobrovoljne smjernice, porezna politika i strategija jačanja tržišta.. Analiza novčanog toka.. Analiza novčanog toka (engl.. cash flow analysis, njem.. Cash-flow-Analyse, Finanzflussanalyse) je postupak analiziranja promjena u financijskom položaju poduzeća.. Izvješća sastavljena na temelju računovodstvene konvencije zasnivaju se na obračunskim, računovodstvenim kategorijama pa ne mogu pružiti dovoljno informacija o tokovima sredstava.. Analiza novčanog toka prikazuje tokove novčanih sredstava kroz izvještajno razdoblje.. Postupak obuhvaća analizu novčanih primitaka (zadržani dobitak i nenovčani troškovi, povećanje dugoročnih dugova, vlasničke glavnice i tekućih obveza te smanjenje fiksne i nenovčane tekuće imovine) i novčanih izdataka (isplata dividendi, smanjenje dugoročnih dugova, vlasničke glavnice, tekućih obveza te povećanje fiksne i nenovčane tekuće imovine).. Moderna financijska analiza usmjerena je na uočavanje novčanih tokova kao realnih i ključnih kategorija za donošenje financijskih odluka.. Metodološki je usklađena s planiranjem novčanog toka, pruža vrlo vrijedne informacije o odstupanjima u primicima, izdacima i njihovoj razlici.. Izuzetno je važna za analizu i upravljanje likvidnošću poslovanja i preduvjet je upravljanja novčanim tokom.. Analiza financijskih izvještaja.. Analiza financijskih izvještaja (engl.. analysis of financial statements) je dio poslovne analize, provodi se sa svrhom upoznavanja ekonomske i financijske snage i mogućih perspektiva u položaju poduzeća.. Osnovne su podloge te analize:.. a) bilanca kao prikaz imovine i obveza poduzeća na određeni dan,.. b) račun dobiti i gubitka kao prikaz prihoda, rashoda i njihove razlike za određeno razdoblje,.. c) izvještaj o novčanom toku kao prikaz primitaka, izdataka i njihove razlike za određeno razdoblje,.. d) izvještaj o promjenama vlasničke glavnice za određeno razdoblje, te.. e) bilješke uz financijska izvješća.. Postupak analize sastoji se od primjene analitičkih pravila i tehnika na financijske izvještaje u namjeri da se kroz njihova mjerenja i međusobne odnose izvedu značajne i korisne informacije za donošenje financijskih odluka.. Korisnici tih podataka mogu biti vlasnici, kreditori, revizori, država i dr.. Analizom se utvrđuje sadašnje stanje poduzeća, iznose se realni i objektivni podaci o likvidnosti poduzeća, financijskoj stabilnosti, zaduženosti i rentabilnosti, definiraju se uzroci i simptomi financijskih problema u poduzeću.. Sa stajališta korisnika razlikujemo eksternu i internu analizu financijskih izvještaja.. Amsterdamska burza.. Amsterdamska burza (engl.. Amsterdam Stock Exchange – ASE) je najstarija burza na svijetu i najveća burza u Europi za opcije, osnovana 1611.. godine.. To je privatno udruženje koje je u opcijsku burzu preraslo 1876.. Osnivači su i kotiraju na Burzi Philips, Royal Duch, Unilever i AKZO – poduzeća poznata na engleskom i sjevernoameričkom tržištu, koja su utjecala na njezin međunarodni karakter.. Amsterdamska burza tradicionalno je pod međunarodnim utjecajem, koji proizlazi iz relativnog posebno niskog prosječnog odnosa tečaja/dobiti, kao i iz vlastitih dividendnih isplata za dionice poduzeća koja kotiraju na Burzi.. AMEX.. AMEX (engl.. American Stock Exchange, Little Board) je druga po značaju burza vrijednosnim papirima u SAD.. Specijalizirala se i u trgovanju opcijama.. Alfa dionice.. Alfa dionice su oznaka za dionice najvećih kompanija kojima se najviše trguje, a izlistane su na Londonskoj burzi.. Predstavljaju britanski ekvivalent američkim blue-chip dionicama.. Kako čine i najveći dio prometa na burzi (do 80%) podliježu i posebno strogom nadzoru trgovanja za raliku od beta, gama i delta dionica koje su zbog niže razine kapitalizacije i burzovnog prometa pod blažim nadzorom.. Akvizicija.. Akvizicija (engl.. acquisition, njem.. Erwerb) je pribavljanje poslova (prikupljanje narudžbi, pretplata, oglasi i dr.. ) preko posebnih osoba – akvizitera.. Akvizicija je dio marketinške funkcije poduzeća orijentirane na proširenje tržišta robe i usluga.. Naročito se koristi u gospodarskom oglašavanju, publicističkoj i izdavačkoj djelatnosti.. Za razliku od pravnog zastupnika koji obično ima prava zaključivanja ugovora u ime i za račun poduzeća, akviziter po pravilu samo prikuplja narudžbe na tiskanim narudžbenicama koje popunjene dostavlja poduzeću.. To je zapravo vrsta trgovačkih putnika s ograničenim ovlaštenjima.. Akviziteri mogu biti i privatne fizičke osobe.. Akvizicija poduzeća.. Akvizicija poduzeća (engl.. Erwerb, Übernahme, fr.. acquisition) je poseban oblik poslovne kombinacije, formalno ili neformalno spajanje dviju ili više poslovnih jedinica u jednu.. U najširem smislu akvizicija poduzeća označava svako stjecanje druge tvrtke ili značajnijeg udjela u vlasničkoj glavnici druge tvrtke od strane tzv.. akviziterske tvrtke bez obzira na to je li to stjecanje ostvareno kupnjom imovine ili vlasničkog udjela akvirirane tvrtke ili pak udruživanjem vlasničkih interesa.. Pri tome je svejedno prestaje li akviriranoj tvrtki kontinuitet poslovanja ili ona nastavlja poslovanje pod svojom tvrtkom ali pod kontrolom akviziterske tvrtke.. U užem smislu akvizicija označava stjecanje neke tvrtke od strane druge tvrtke kupnjom njezine cjelokupne imovine ili kupnjom njezine vlasničke glavnice, odnosno većinskog udjela u njenoj vlasničkoj glavnici.. Prilikom kupnje cjelokupne imovine akviriranoj tvrtki prestaje kontinuitet poslovanja odnosno ona se legalno likvidira.. U slučaju kupnje cjelokupne vlasničke glavnice akviriranoj tvrtki može također prestati kontinuitet poslovanja.. U tom slučaju akvizicija rezultira fuzijom.. Ako akviziterska tvrtka ne stekne cjelokupnu vlasničku glavnicu akvirirane tvrtke, akvirirana tvrtka nastavlja s kontinuitetom poslovanja pod kontrolom akviziterske tvrtke.. U tom slučaju postoji opasnost od dvostrukog oporezivanja poslovnog rezultata akvirirane i akviziterske tvrtke.. Akvizicija se može izvoditi na temelju ponude za akviziciju upravi tvrtke koja se namjerava preuzeti ili pak direktom javnom ponudom vlasnicima tvrtke koja se namjerava akvirirati odnosno kupnjom redovnih dionica tvrtke koja se namjerava akvirirati na otvorenom tržištu.. Kad se ponuda za akviziciju uputi upravi tvrtke koja se namjerava akvirirati, to govori o prijateljskoj akviziciji, a u drugim slučajevima riječ je o neprijateljskoj akviziciji.. Akumulirana deprecijacija.. Akumulirana deprecijacija (engl.. accumulated currency depreciation, njem.. akkumulierte (aufgelaufene) Währungsabwertung) nastaje u uvjetima fiksnih deviznih tečajeva smanjenjem intervalutarne vrijednosti novca nakon kojeg ne nastupa službena objava monetarnih vlasti o utvrđivanju niže vrijednosti domaće valute prema nekoj stabilnoj valuti (devalvacija), već se uvode dodatne vanjskotrgovinske restrikcije, a pitanje devalvacije nastoji se odgoditi.. Iako predstavlja najjednostavniji način za usklađivanje stvarne i službene vrijednosti valute; ona redovito nailazi na otpor pri kojem se ističe: da su sadašnje teškoće slučajne ili prolazne; da se privreda ne nalazi u stanju “fundamentalne neravnoteže” koju propisuje MMF za provođenje devalvacije; da česte devalvacije narušavaju ugled zemlje jer održavaju financijsku nestabilnost i izazivaju špekulacije na burzi, da neće nastupiti uravnoteženje platne bilance zbog nedovoljne ekspanzije izvoza, odnosno kontrakcije uvoza, da devalvacija povećava vrijednost dugova u inozemstvu itd.. Posljedica ovakvog rješenja je da ono omogućuje provedbu interesa od sumnjive vrijednosti za zajednicu.. Stalna i velika pasiva u platnoj bilanci zemlje produbljuje se, što može dovesti do iscrpljivanja monetarnih rezervi, sloma centralne banke i opće krize u zemlji.. Iako deprecijacija u pravilu nastupa kada je porast prosječne produktivnosti niži od porasta svjetske produktivnosti rada, ona može biti i rezultat inflacijske ekonomske politike države, naročito deficitarnog financiranja radi suzbijanja konjunkturnih oscilacija, odnosno radi ubrzavanja privrednog razvoja.. Pri fleksibilnom deviznom tečaju deprecijacija se očituje u padu ovog tečaja na deviznom tržištu, pa se ne javlja potreba usklađivanja stvarne (tržišne) i službene vrijednosti novca.. Akumulacija ili prikupljanje.. Akumulacija ili prikupljanje (engl.. accumulation, njem.. Akkumulation, Anhäufung);.. u investicijskom, ulagačkom smislu;.. a) profiti, dobici, koji se ne razdjeljuju dioničarima kao dividende, već se prenose na račun kapitala (engl.. capital account, njem.. Kapitalkonto);.. b) namjerno, pažljivo kontrolirano prikupljanje paketa (blokova) vrijednosnica, koje ne mora biti popraćeno velikim porastom cijene zbog povećanja potražnje.. Drugim riječima, kupnja velikog broja vrijednosnica na kontrolirani način da bi se izbjeglo znatno povećanje cijene.. U slučaju prikupljanja koje se obavlja za račun velikog, institucionalnog investitora, program može trajati tjednima pa i mjesecima;.. novčana akumulacija.. Aktivno tržište.. Aktivno tržište (engl.. active market) je živo tržište, tržište kojeg su obilježje brojni poslovi kupoprodaje vrijednosnica, odnosno velike količine kupoprodaja vrijednosnica ili robe.. Raspon između ponudbene i zahtijevane cijene na živom tržištu obično je manji od onih na tržištima u mirovanju.. Veliki ulagači skloni su takvom tržištu, budući da njihove trgovine velikim paketima vrijednosnica, općenito, znatno manje utječu na kretanje cijena unutar trgovanja koje je vrlo živo.. Živi ili aktivni račun je račun kojim upravlja broker što obavlja česte kupnje ili prodaje.. Živa ili aktivna vrijednosnica je instrument koji se vrlo često kupuje ili prodaje, te čija je kotacija ili odredba vrijednosti u svakom trenutku na raspolaganju javnosti.. Također i određeno izdanje vrijednosnica koje nailazi na stalno i vrlo široko tržište, te koje se bez većih napora kupuje i prodaje.. Aktivna kamata.. Aktivna kamata (engl.. interest received, interest earned, njem.. Aktivzins, fr.. interets crediteurs) je kamata koju banka obračunava i naplaćuje na kredite.. Visina kamate ovisi o općoj razini kamatnih stopa, valuti kredita, roku na koji je kredit odobren i procjeni rizika, te je na dulje rokove i veće rizike viša i obrnuto.. Aktiva.. Aktiva (engl.. assets, njem.. Aktiva, Vermögenswerte, Aktivposten, fr.. actif, avoir) su sredstva koja neki gospodarski subjekt posjeduje u određenom trenutku.. Može biti financijska i realna.. Financijska aktiva su sva financijska sredstva koja posjeduje poduzeće ili pojedinac.. Realnu aktivu čine stvari, oprema, zgrada ili zemljište, odnosno neopipljivo pravo u posjedu poduzeća ili pojedinca koje ima vrijednost.. Prema funkcionalnosti (uporabi) aktiva se dijeli na poslovnu (za poslovne aktivnosti poduzeća) i neposlovnu.. Poslovna aktiva dijeli se na dvije vrste: tekuću aktivu i fiksnu aktivu.. Tekuća aktiva, koja se redovito može pretvoriti u gotovinu, uključuje gotovinu u blagajni, potraživanja od kupaca, zalihe i utržive vrijednosnice.. Fiksna ili netekuća aktiva, koja se ne može redovito pretvoriti u gotovinu a da se ne ometu poslovne operacije i koja se općenito drži dulje od jedne godine, uključuje zemljište, zgrade, opremu i dugoročne investicije.. Neopipljiva aktiva je vrsta fiksne aktive koja se sastoji od određenih nematerijalnih prava i prihoda poduzeća, patenata, prava izdavanja (copyright), trgovačkog znaka i ugleda poduzeća.. Neposlovna aktiva obuhvaća sva ostala sredstva koja nisu namijenjena poslovanju (sportski objekti, odmarališta i dr.. ).. Aktiva je dio bilance stanja zajedno s pasivom i neto vrijednošću.. Aktiva u bilanci po foliju (oblik bilance) na lijevoj je strani (u Velikoj Britaniji na desnoj), a u bilanci po pagini je ispred (iznad) pasive.. Suma aktive mora uvijek biti jednaka sumi pasive.. Aktiva pokazuje stanje sredstava poduzeća ili pojedinca na neki određeni datum (godišnja bilanca stanja obično je s datumom 31.. prosinca).. Primjenom računala u poslovanju i knjigovodstvu mogu se bilježiti i promjene aktive iz sata u sat.. U bankarstvu aktivu čine uglavnom financijska sredstva prikupljena aktivnim bankovnim poslovima: davanjem kontokorentnih, eskontnih, lombardnih, akceptnih, rambursnih i hipotekarnih zajmova.. Realna aktiva bilježi se samo u bilanci njezina vlasnika, a financijska aktiva bilježi se u dvjema bilancama: u bilanci dužnika i u bilanci vjerovnika.. B.. RJEČNIK POJMOVA - B.. Burzovni nalog.. Burzovni nalog (engl.. order, njem.. Börsenauftrag) nalog što ga je burzovnom zastupniku dala osoba koja želi sklopiti ugovor na burzi.. Budući da burze propisuju uvjete za članstvo u njima, tj.. za stjecanje mogućnosti trgovanja na burzi, te budući da na burzi mogu trgovati samo burzovni zastupnici, osobe koje na burzi žele sklopiti kakav ugovor mogu to učiniti isključivo posredstvom kojeg burzovnog zastupnika, osobe koju je burza (kao organizacija) ovlastila za trgovanje na njoj samoj (kao mjestu trgovanja).. Kad se radi o burzi vrijednosnih papira, onda burzovni nalog mora, uz podatke kojima se individualiziraju vrijednosni papiri o kojima se radi, sadržavati naznaku radi li se o prodaji ili kupnji, o cijeni, o količini i o roku važenja naloga.. Cijena po kojoj se kupuje ili prodaje u nalogu može biti točno određena s tolerancijom ili bez tolerancije na više i manje ili može biti naznačena kao tržišna cijena.. Što se tiče roka važenja, nalog može biti otvoren, tj.. do opoziva, dnevni, tj.. za točno određeni dan ili na određeni rok.. Količina vrijednosnih papira koji se žele kupiti ili prodati može biti točno određena uz klauzulu “sve ili ništa” ili može biti određena maksimalna količina.. Burzovni posao.. Burzovni posao (engl.. exchange business, njem.. Börsengeschäft) je posao sklopljen na burzi.. Među najvažnije karakteristike burzovnih poslova treba ubrojiti strogu formalnost postupaka koji prethode njihovu sklapanju, kao i samog sklapanja tih poslova.. Ti postupci i sklapanje u pravilu su uređeni pravilima odgovarajuće burze.. Daljnja posebnost tih poslova sastoji se u tome što ih mogu sklapati samo određene osobe koje se nazivaju burzovni zastupnici, burzovni posrednici, članovi burze ili slično, a sve ostale osobe izuzete su od te mogućnosti.. Za stjecanje ovlasti za sklapanje poslova na burzi potrebno je ispuniti uvjete koje postavlja sama burza.. Burzovni agent.. Burzovni agent (engl.. broker, exchange agent, njem.. Börsenagent, Kursmakler) je ovlašteni tržišni posrednik (specijalizirana agencija ili pojedinac unutar agencije) koji posreduje između kupca i prodavaoca na burzi.. Nije vezan ni za ponuđača ni za potražioca, nego je neutralna osoba.. Po nalogu jedne od stranaka traži odgovarajuću robu ili uslugu i pomaže u sklapanju posla.. Obično ne posjeduje predmet trgovanja nego nastupa kao agent kupca ili prodavaoca i zaračunava proviziju za obavljenu uslugu (engl.. brokerage fee ili brokerage).. Za burzovnog agenta koriste se i nazivi: senzal, burzovni mešetar, kursmakler i makler.. U praksi se često događa da se spajaju funkcije brokera i dilera.. Burzovni krah.. Burzovni krah (engl.. market crash, njem.. Börsenkrach) je drastični pad konjunkture koji uzrokuje velik pad svih vrijednosnih učinaka na burzi.. Uzroci mogu biti ratno stanje, velike špekulacije i sl.. Burzovne kotacije.. Burzovne kotacije (engl.. stock eschange quotation, njem.. Börsenkurse) su izvješća o tržišnim aktivnostima i tržišnoj poziciji (cijenama) vrijednosnih papira prethodnog dana ili za određeno proteklo razdoblje.. Redovi ili kolone brojki svojevrsni su sažeti izvještaji i najjednostavnija informacija o poziciji pojedinog vrijednosnog papira na tržištu, a to znači i o vrednovanju poduzeća na tržištu.. Izvještaji se obično odnose na dionice, obveznice (korporacijske, državne zadužnice, municipalne obveznice, euroobligacije.. ), fondove tržišta novca, fondove zajedničkog investiranja – unit trust, investment trust ili mutual funds i sl.. Burzovna vrijednost.. Burzovna vrijednost (engl.. stock exchange value, market value, njem.. Börsenwert) je cijena po kojoj kotira neki vrijednosni papir, deviza ili roba na burzi.. Burzovna vrijednost određuje se na osnovi srednjeg tečaja postignutog za vrijeme burzovnog sastanka i obično se službeno objavljuje i publicira.. To je cijena po kojoj se može prodati ili kupiti neki vrijednosni papir, deviza ili roba i naziva se još i tržišna vrijednost, koja može biti veća ili manja od nominalne (vrijednost napisana na vrijednosnom papiru, a može biti i emisijska vrijednost).. Na osnovi burzovne vrijednosti određuje se i vrijednost nekog dioničkog društva.. Burzovna akvizicija.. Burzovna akvizicija (engl.. exchange acquisition) je burzovno stjecanje, jedan od posebnih postupaka prilikom trgovanja velikim količinama vrijednosnica, posebice dionicama.. Javlja se u slučaju da netko od velikih ulagača (institucionalnih ulagača) želi kupiti veliku količinu dionica.. B/D tvrtka koja inače trguje za ovog ulagača pismeno obavještava nadležne organe burze o ukupnom broju dionica koje njihov klijent želi kupiti u bliskoj budućnosti.. Zatim, tvrtka traži od ostalih B/D tvrtki (jedne ili dvije najčešće) da svojim klijentima ponude prodaju po ponuđenim uvjetima.. Nakon prispijeća ponuda za prodaju od klijenata ostalih B/D tvrtki, te uravnoteženja, odnosno ostvarenja iste količine ponude i potražnje, svi nalozi za prodaju i nalog za kupnju šalju se, koordinirano, na parket burze na izvršenje.. Klijent koji je potaknuo ovu veliku kupnju plaća posebnu proviziju i svom B/D-u i ostalim sudionicima ovog stjecanja.. Burza.. Burza (engl.. exchange, njem.. Börse) je institucija namijenjena trgovanju robom čije su karakteristike opće poznate i čije su količine razmjenjive.. Roba kojom se trguje stoga se ne treba nalaziti na licu mjesta.. Za robu različitih karakteristika (pamuk, žito) ustanovljuju se tipovi.. Ovisno o predmetima kojima se trguje razlikuju se burze:.. novca i valuta za trgovinu stranim kovanicama, novčanicama i devizama;.. robe i proizvoda za trgovinu različitom burzovnom robom (pamuk, šećer, žito, kositar itd.. );.. 3.. efekata za trgovinu vrijednosnicama, kojima se često zna pridružiti burza novca za trgovinu kratkoročnim novčanim papirima;.. 4.. osiguranja za osiguranja brodskih vožnji;.. 5.. za terete.. Pravila trgovanja na burzama unaprijed su jasno definirana.. Za organizaciju burze i za odvijanje burzovnih poslova postoje posebni propisi i uzance.. Burza vrijednosnih papira.. Burza vrijednosnih papira je organizirano tržište vrijednosnica.. Na burzi se susreću kupci, posrednici i prodavatelji vrijednosnih papira.. Na domaćim burzama se trguje državnim i korporacijskim obveznicama, dionicama i komercijalnim zapisima.. Trgovanje ovim vrijednosnim papirima je organizirano u skladu s pravilima burze i državnom regulacijom.. Cijena vrijednosnih papira se formira suprotstavljanjem ponude i potražnje.. Trgovanje se obavlja isključivo između članova burze.. Najvažnija burza u SAD-u je burza u New Yorku, a među najvažnijim europskim burzama su Londonska i Frankfurtska.. U Hrvatskoj postoje dvije burze, u Zagrebu i Varaždinu.. Bulldog market.. Bulldog market je tržište na kojem se prodaju obveznice stranih tvrtki nominirane u funtama sterlinga, tzv.. bulldog bonds.. Te obveznice omogućavaju britanskim investitorima da kupuju strane obveznice bez ulaska u tečajni rizik.. Analogna tržišta su Samurai Market u Japanu i Yankee Market u Sjedinjenim Američkim Državama.. Bull/bik.. Bull/bik (engl.. bull, njem.. Haussier) je uvriježeni burzovni izraz koji najčešće označava špekuliranje na rast cijena, kamatnih stopa ili tečajeva na burzi vrijednosnih papira ili na deviznoj burzi, a poznat je i pod imenom raport posao ili špekulacije na hosu.. Drugo značenje naziva “bik” podrazumijeva osobu ili organizaciju koja očekuje da će cijene na tržištu vrijednosnih papira općenito ili cijene samo nekih vrijednosnih papira rasti.. Djelujući na osnovi te pretpostavke, “bik” kupuje vrijednosne papire kako bi ih kasnije prodao po višim cijenama i na razlici cijena ostvario zaradu; naziva se još i hosist.. Ukoliko se pod tim nazivom označava tržište, onda je riječ o tržištu s tendencijom rasta cijena, kamatnih stopa ili tečajeva.. Takvo tržište poznato je pod imenom bull market (suprotno značenje od bear market).. Bull - bullish.. Osoba koja smatra da će cijene rasti.. U općenitijem smislu, osoba koja je optimistična te koja može tako misliti o gospodarstvu uopće.. Buduća stopa.. Buduća stopa (engl.. future rate, forward rate, njem.. Terminkurs, fr.. cours a terme);.. u teoriji očekivanja vremenske strukture kamatnih stopa, stopa za koju se očekuje da će vrijediti između dva termina u budućnosti i označava se sa tFt+n.. Riječ je o implicitnoj stopi u smislu da se ne navodi u poslovnim izvorima informacija, ali se može izračunati iz prihoda do dospijeća i trenutnih stopa (spot rate), 0Sn koje su poznate: (1+tFt+1) = (1+0St+1)((t+1)/(1+0St))t.. Koristeći ovaj rezultat mogu se izvesti i buduće stope za bilo koji interval (t, t+n);.. cijena ili kamatna stopa koja se primjenjuje na buduće transakcije (futures, options).. Bruto nacionalni dohodak.. Bruto nacionalni dohodak (engl.. gross national product – GNP, njem.. Bruttosozialprodukt) je ukupna vrijednost svih proizvoda i usluga koje proizvedu rezidenti jedne zemlje u toku godine, uključivo i neto dohodak od faktorskih usluga koje su pružene inozemstvu.. Bruto nacionalni dohodak se od bruto domaćeg proizvoda razlikuje za vrijednost neto faktorskih usluga koje su pružene inozemstvu.. Kod usluga kapitala vrijednost usluga pruženih inozemstvu najčešće se računa kao razlika primljenih i plaćenih kamata i dividendi, no pritom se ispušta dobit na kapitalu, koja može potjecati od neraspodijeljene dobiti.. Kod dohotka od rada problem je kako tretirati dohodak koji u zemlju šalju radnici iz inozemstva.. Dok će se na primjer repatrirani dohodak građevinskih radnika koje je domaće poduzeće poslalo na rad u inozemstvo u pravilu ubrojati u nacionalni dohodak, doznake radnika emigranata koji u inozemstvu borave dulje od godine dana neće, iako i one mogu imati karakter relativno stalnog dohotka koji je raspoloživ stanovništvu zemlje u koju se te doznake upućuju.. Bruto nacionalni proizvod – BNP.. Bruto nacionalni proizvod – BNP (engl.. gross national product, GNP, njem.. Bruttonationalprodukt, BNP) je vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih pomoću domaćih faktora proizvodnje unutar nekog razdoblja.. Pri tome je nevažno da li se ti faktori proizvodnje nalaze u zemlji ili inozemstvu.. Definiran je konvencijom u okviru standardiziranih sustava društvenih računa Ujedinjenih naroda.. Realni GNP izražava vrijednost proizvodnje u stalnim cijenama iz jedne godine, pa zato izražava samo promjene u količinama proizvedenih dobara i usluga.. Bruto domaći proizvod – BDP.. Bruto domaći proizvod – BDP (engl.. gross domestic product, GDP, njem.. Bruttosozialprodukt, BSP) je vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih unutar neke zemlje, a uključuje i vrijednost dobara i usluga proizvedenih pomoću inozemnih faktora proizvodnje u zemlji; ne uključuje vrijednost proizvodnje u inozemstvu koje potječe od domaćih proizvodnih faktora.. Nominalni GDP izražava vrijednost proizvodnje u tekućim cijenama, pa tako sadrži promjene cijena i količina.. Bruto domaći proizvod.. Bruto domaći proizvod (engl.. gross domestic product – GDP, njem.. Bruttoinlandsprodukt) je ukupna vrijednost svih proizvoda i usluga raspoloživih za finalnu potrošnju koja se proizvedu na području jedne zemlje u određenom periodu, neovisno o tome da li dohodak od tih proizvoda i usluga stječu rezidenti ili nerezidenti.. Bruto domaći proizvod je manji od bruto nacionalnog proizvoda za vrijednost faktorskih usluga koje su rezidenti zemlje pružili drugim zemljama.. Brokersko/dilerska kuća.. Brokersko/dilerska kuća (engl.. broker/dealer house, njem.. Händler im Freiverkehr) je tvrtka koja obavlja kupoprodaje vrijednosnica i robe za svoj račun te za račun klijenata.. Obično se razvrstavaju na veletrgovce i malotrgovce.. No samo u smislu da ovi prvi prvenstveno trguju za račun velikih, institucionalnih, ustanovnih ulagatelja, dok posljednje prvenstveno rade za pojedince, male ulagatelje.. Brokerske kuće.. Brokerske kuće (engl.. brokerage firms, brokerage houses, njem.. Maklerfirmen) su poduzeća specijalizirana za burzovno poslovanje, ili investicijske i komercijalne banke koje imaju odjele za brokersko poslovanje.. Brokerske kuće zastupaju svoje klijente na burzi izvršavajući njihove naloge, te analizirajući tržište i dajući savjete investitorima.. Osnovna funkcija brokerskih kuća je analitička i savjetodavna.. Brokerske kuće vrlo su važan dio financijskog tržišta, budući da kontinuiranom analizom tržišta i upućivanjem investitora u najprofitabilnije segmente pomažu stabilnosti tržišta i objektivnoj valorizaciji efekata ponuđenih na burzi.. Osim neposrednih kontakata s klijentima, većina značajnijih brokerskih kuća izdaje i publikacije u kojima objavljuje svoje analize i predviđanja.. Većina značajnijih brokerskih kuća su ujedno i investicijske banke.. One u načelu pokrivaju cjelokupno tržište, ali su većinom specijalizirane za određeni segment u kojem nastoje biti vodeće.. Tako postoje brokerske kuće specijalizirane za trgovinu dionicama, obveznicama, opcijama i budućim ugovorima.. U Europi, a posebno u Njemačkoj, karakteristično je to da se i velike komercijalne banke pojavljuju kao brokerske kuće.. Najaktivnija među njima je Deutsche Bank kojoj pripada vodeće mjesto u svijetu po obujmu trgovine euro-obveznicama.. Za svoje usluge brokerske kuće naplaćuju naknade, od kojih je najčešći oblik brokerska provizija koju klijent plaća prilikom provođenja transakcije.. Donedavno je bilo pravilo da za svoje komitente brokeri ne naplaćuju analize i savjete, međutim smanjivanje provizije zbog uzajamne konkurencije brokerskih kuća dovelo je do toga da brokeri posebno naplaćuju sve usluge koje pružaju klijentu.. Pravila po kojima brokerske kuće posluju razlikuju se.. Svaka burza ima svoja pravila, a pravila se općenito razlikuju i među zemljama.. Većina velikih brokerskih kuća operira na više svjetskih tržišta, i na svakom od njih prilagođava se lokalnim uvjetima poslovanja.. Poznate brokerske kuće i investicijske banke su: Merrill Lynch, Salomon Brothers, Dow-Jones, Pierce, Goldman Sachs Co, Morgan Stanley (sve iz Sjedinjenih Američkih Država), Nomura securities, Nikko securities, Daiwa securities (iz Japana).. U Hrvatskoj je status brokerskih kuća (društava za poslovanje s vrijednosnim papirima) riješen Zakonom o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima iz prosinca 1995.. Dozvoljeno im je obavljanje praktično svih poslova na tržištu vrijednosnicama, uključujući i poslove investicijskog bankarstva.. Brokerski kredit.. Brokerski kredit (engl.. brokers’ loan) je novac koji broker posuđuje od banaka ili drugih brokera za raznolike namjene.. Može se koristiti za financiranje zaliha dionica koje drži specijalist, za garancije (underwriting) pri izdavanju novih obveznica i dionica, te za kupnju dionica na marginu kada kupac želi koristiti brokerski kredit za kupnju vrijednosnih papira.. Brokerska provizija.. Brokerska provizija (engl.. brokerage, broker’s commission, njem.. Maklergebühr, Courtage) je naknada koju burzovni posrednik – broker dobiva za obavljenu transakciju.. Iz te provizije broker namiruje sve troškove koji su povezani uz izvršenje naloga, tj.. plaća proviziju burzi, eventualni najam specijalista kod ograničenog naloga, te troškove prijenosa i dostave vrijednosnih papira.. Ta provizija može biti određena pravilima burze, ili je svaka brokerska kuća definira u pregovorima s klijentima.. Na New York Stock Exchange provizija je bila fiksirana na 1% sve do 1 svibnja 1975.. Tada je brokerima dopušteno da ugovaraju tarife s klijentima.. Na Londonskoj burzi tek se 27.. listopada 1986.. odstupilo od fiksne provizije.. Proviziju plaća korisnik usluge na nominalnu vrijednost obavljene transakcije, bez obzira na stvarne troškove koje je broker imao za izvršenje naloga.. Brokerska provizija vrlo je značajan faktor u burzovnoj špekulaciji, budući da bitno smanjuje rentabilnost špekulacije u odnosu na strategiju “kupi i drži”.. Broker.. Broker je osoba koju je Komisija za vrijednosne papire ovlastila za trgovinu vrijednosnim papirima.. Radi u brokerskim kućama ili bankama (društvima ovlaštenim za poslovanje vrijednosnim papirima).. Broker kupuje i prodaje vrijednosne papire na temelju naloga klijenta i za tu uslugu zaračunava određenu proviziju.. Briselska burza.. Briselska burza (engl.. Brussels Stock Exchange – BSE) je najveća belgijska burza vrijednosnih papira.. Od 1989.. primjenjuje kompjutorizirani sustav trgovanja (CATS).. Bostonska burza.. Bostonska burza (engl.. Boston Stock Exchange – BSE) je američka burza vrijednosnih papira, uspostavljena 1834; prva američka burza koja je otvorila svoje članstvo stranim brokerima.. Od 1984.. povezana je s Montrealskom burzom vrijednosnih papira.. Bonusne dionice.. Bonusne dionice (engl.. bonus shares, bonus issue, capitalization issue, scrip issue, njem.. Gratisaktien, Ausgabe von Gratisaktien, fr.. émission d’actions gratuites, action bénéficiaire) ili kapitalizacijska emisija su dionice što ih kompanija izdaje bez troškova za postojeće dioničare s ciljem da upotpuni rezerve kapitala u trenutku kad se emitirani kapital kompanije znatno razlikuje od upotrijebljenog kapitala.. Riječ je o iznosu što su ga upisali dioničari uvećanom za neraspodijeljene profite i rezerve.. Bonusne dionice se izdaju postojećim dioničarima koristeći neraspodijeljene profite i rezerve.. Bonitet.. Bonitet (engl.. standing, credit worthiness, njem.. Kreditwürdigkeit, Bonität) je pojam koji pobliže određuje kvalitetu tvrtke, potraživanje robe, zemljišta, vrijednosnih papira i sl.. Bonitet tvrtke se procjenjuje i aktivira u bilanci posebnom bilančnom stavkom (goodwill).. Bonitet dužnika označava sposobnost plaćanja dospjelih obveza.. Bonitet robe određuje pobliže kvalitetu robe u tehnološkom i ekonomskom smislu, kao npr.. kvalitetu sirovinske osnove, trajnost i sigurnost robe, pakiranja, ambalažiranje i sl.. Bonitet zemljišta određuje pedološke i druge karakteristike zemljišnih površina.. Bonitet vrijednosnih papira odnosi se na sposobnost plaćanja isplatitelja iznosa, žiranta, visinu kamatne stope, rok plaćanja i sl.. Pojam je dakle blisko povezan s kreditnom sposobnošću tvrtke ili dužnika da na vrijeme odgovori obvezama plaćanja.. Bonitet poduzeća.. Bonitet poduzeća (engl.. creditworthiness, njem.. Bonität) je ocjena vjerojatnosti nastupanja insolventnosti poduzeća u budućnosti, prema nešto širem shvaćanju ocjena likvidnosti i kreditne sposobnosti, u najširem smislu sveobuhvatna ocjena temeljena na analizi završnog računa i situacije poduzeća.. U ovom širokom smislu ocjena boniteta odnosi se i na ocjenu ekonomskih pojava u poduzeću, oznaku neopipljive sigurnosti s obzirom na ugled poduzeća, unutarnju vrijednost, oznake koje u sebi sadrže ujedno i ocjenu likvidnosti i kreditne sposobnosti poduzeća.. Posljedica nepostojanja jednoznačnog boniteta poduzeća manifestira se i u različitim postupcima, različitim metodama kojima se dolazi do ocjene boniteta poduzeća.. Vrlo usko i vrlo pojednostavljeno shvaćanje boniteta poduzeća svodi se na solventnost poduzeća, a ocjena boniteta poduzeća na ocjenu vjerojatnosti nastupanja insolventnosti, odnosno na prognozu insolventnosti.. Prema ovom shvaćanju poduzeće ima dobar bonitet ukoliko pravodobno podmiruje dospjele obveze.. Ocjena boniteta često se poistovjećuje s ocjenom kreditne sposobnosti i likvidnosti.. Elementi na temelju kojih se utvrđuje kreditna sposobnost poduzeća jesu analiza stanja i kretanja prihoda te vertikalna i horizontalna struktura imovine i kapitala.. Dok se ocjena boniteta temeljena na ocjeni solventnosti sastoji od isključivo kvantitativnih informacija, kod ove proširene ocjene boniteta uzimaju se pored kvantitativnih i kvalitativne informacije.. Tipični primjeri ovakve ocjene boniteta su brzi test (quick test), Altmanov model, kredit-scoring, a u svijetu je to informacija o bonitetu tvrtki Kreditschutzverband 1870.. te Dun Bradstreet.. Najšire shvaćanje boniteta, kao kvalitete cjeline ekonomskih pojava i procesa u poduzeću, temelji se na ocjeni potencijala.. Polazi se od analize završnih računa te se korištenjem dinamičkih i prognostičkih pokazatelja nastoje otkriti slabe i jake strane poduzeća vidljive u njegovim završnim računima (hard facts).. Statistička analiza završnih računa, kao prvi korak ocjene boniteta , provodi se najčešće multivarijantnom linearnom analizom diskriminance.. Rezultat ovog postupka jest izbor relevantnih pokazatelja i njihova kombinacija, kao i objektivizirana granična vrijednost u obliku vrijednosti diskriminance koja je osnova za ocjenu individualne vrijednosti diskriminance pojedinog poduzeća i polazište je za ocjenu boniteta poduzeća i njegovu klasifikaciju u zonu dobrih ili loših poduzeća.. Od mnoštva različitih pokazatelja potvrđeni su sljedeći kao oni koji svaki za sebe, a pogotovo u kombinaciji, najbolje klasificiraju poduzeća u dobra ili loša: rentabilnost ukupnog ulaganja, udjel vlastitog kapitala u ukupnog kapitalu, stopa povrata kapitala te faktor zaduženosti.. Pokazatelji se temelje na koncepciji cash flowa, jer je cash flow veličina koja odražava sposobnost poduzeća za samofinanciranje investicija, podmirenje dugova, stvaranje i povećanje likvidnih rezervi te raspodjelu dobitka.. Nakon utvrđivanja tvrdih činjenica slijedi kvalitativna analiza situacije poduzeća, analiza nekih činjenica.. Tvrde činjenice naime govore primarno o prošlosti i sadašnjosti poduzeća, dok meke činjenice odražavaju njegove izglede u budućnosti.. Kvalitativnom analizom situacije želi se spoznati orijentacija poduzeća prema kupcu i potrebama kupca, tržišna pozicija poduzeća i njegovih proizvoda, fleksibilnost organizacije, inventivnost i inovativnost – ukratko otvorenost poduzeća promjenama na tržištu i u okruženju.. Na temelju analize podataka završnih računa i analize situacije poduzeća pojedino poduzeće svrstava se u jedan od šest mogućih razreda boniteta: u prvom i drugom razredu su poduzeća u kojima ni podaci o bilanci ni situacija u poduzeću ne upućuju na ugroženost poduzeća; od trećeg do petog razreda su poduzeća za koja se, ili na temelju bilance ili na temelju situacije poduzeća, zaključuje o mogućoj ugroženosti, dok se u šestom razredu nalaze poduzeća čije bilance odražavaju značajke prisutne i u bilancama ugroženih poduzeća, a pored toga i situacija poduzeća negativnim značajkama ukazuje na akutnu ugroženost.. Klasificiranje poduzeća u jedan od razreda boniteta nije i konačna ocjena o bonitetu.. Razvrstavanje poduzeća u pojedine razrede nikad nije dovršen posao: godišnje razvrstavanje poduzeća u razrede boniteta postaje nedostatnim, pa se sve češće bonitet ocjenjuje u kraćim razdobljima, svaka tri mjeseca.. Ovakav postupak ocjene boniteta čini transparentnim sva negativna i pozitivna svojstva poduzeća, omogućuje spoznaju potencijalne snage i potencijalnih slabosti poduzeća u ovladavanju opasnostima i korištenju prilika iz okruženja.. Osnovni je cilj ovakve ocjene boniteta upoznavanje rizika i šansi u poslovanju nekog poduzeća.. Blue chip.. Blue chip (njem.. erstklassige (sichere) Wertpapieranlage, die beste Aktie, Spitzenwert) je redovna dionica najviše kvalitete u smislu da ima manji rizik kapitalizacije (smanjenja vrijednosti dionice), isplate dividendi i bankrota.. Ne postoji službena lista poduzeća koja izdaju ove dionice, ali se podrazumijeva da su to velika i stabilna poduzeća.. Blok vrijednosnica.. Blok vrijednosnica (engl.. round lot, njem.. gerader Aktienbetrag, 100 Stück) je paket od stotinu komada vrijednosnog papira.. Najčešće je to osnovna jedinica kod trgovanja na burzi.. Za trgovanje brojem vrijednosnica koji nije djeljiv sa sto plaća se posebna provizija za ostatak nakon dijeljenja broja sa sto.. To je tzv.. odd lot, odnosno raspareni paket vrijednosnica.. Blagajnički zapis.. Blagajnički zapis (engl.. treasury bill, njem.. Schatzwechsel) je kratkoročni utrživi vrijednosni papir s rokom dospijeća do jedne godine.. Izdaju ga državni trezori (ministarstva financija), državne agencije ili centralne banke.. U Hrvatskoj blagajničke zapise emitiraju Hrvatska narodna banka, poslovne banke, a mogu ih izdavati i teritorijalno-političke zajednice i nebankovne financijske organizacije.. Dužnički je instrument za održavanje likvidnosti.. Smatra se “nerizičnim” instrumentom, a sigurnost i umjereni prihod glavne su mu karakteristike.. Prodaje se uz diskont (popust) tako da mu je cijena pri prodaji niža od nominalne, a o dospijeću isplaćuje se nominalna vrijednost upisana u zapisu.. Rijetko se prodaje s kamatnim kuponom, tj.. uz prihod kroz vrijeme.. Uobičajeno mu je dospijeće 91 dan, 182 dana.. Blagajnički zapisi američke vlade prodaju se otprilike jednom mjesečno i s rokom od 52 tjedna.. Nominalna vrijednost obično mu je viša nego kad su posrijedi obveznice.. Blagajnički zapis temeljni je vrijednosni papir kojim središnje banke provode tzv.. politiku otvorenog tržišta regulirajući količinu novca u optjecaju, a kamatna stopa na blagajničke zapise orijentacijska je kamatna stopa pri ugovaranju drugih vrsta kredita ili pri emisiji dužničkih vrijednosnica.. U nas blagajnički zapis mora sadržavati oznaku da je blagajnički zapis, tvrtku izdavatelja, tvrtku upisnika ili oznaku da je na donosioca, iznos na koji glasi, visinu kamatne stope, rokove otplate glavnice i kamata, mjesto i datum izdanja, prava imaoca blagajničkog zapisa, potpise ovlaštenih osoba izdavaoca i odgovarajuće serijske brojeve.. Iznos na koji blagajnički zapis glasi određuje njegov izdavalac, kao i apoene u kojima se izdaje.. Visinu kamatne stope po blagajničkom zapisu određuje izdavalac blagajničkog zapisa.. Blagajničke zapise izdanja Hrvatske narodne banke mogu upisivati banke, a one što ih izdaju ostali ovlašteni emitenti mogu upisivati poduzeća i druge pravne osobe, kao i građani.. Alternativni nazivi: trezorski zapis, trezorska mjenica.. Blagajnički zapisi.. Blagajnički zapisi su kratkoročni utrživi vrijednosni papiri s rokom dospijeća do jedne godine.. Izdaju ga ministarstva financija, državne agencije ili centralne banke.. U Hrvatskoj blagajničke zapise emitira Hrvatska narodna banka.. Blagajnički zapisi smatraju se nerizičnim instrumentom, a sigurnost i niži prinos glavne su mu karakteristike.. Prodaju se uz diskont na 91, 182 i 364 dana.. Black Friday (crni petak).. Black friday (crni petak) - naziv je za petak nakon američkog «Thanksgiving day»-a i označava početak sezone božićne kupovine.. Riječ black zapravo označava crnu boju kemijske kojom se piše pozitivno poslovanje pošto trgovine od tada počinju raditi jako dobro (a ne crvenu kojom pišu minus).. Bjanko mjenica.. Bjanko mjenica (engl.. blank draft, njem.. Blankowechsel) je mjenica koja prilikom izdavanja ne sadrži sve bitne elemente koje predviđa zakon (iznos i rok).. Primalac bjanko mjenice ovlašten je da naknadno popuni elemente koji nisu naznačeni, ali u skladu s dogovorom s izdavaocem mjenice.. Međutim, izdavalac mjenice obvezan je prema svakom imaocu mjenice i u slučaju kada je ona naknadno popunjena elementima suprotno postignutom sporazumu prilikom izdavanja.. Stoga je izdavanje bjanko mjenice veoma rizično i treba ga u pravilu izbjegavati.. Bikovni raspon.. Bikovni raspon (engl.. bull spread) je strategija ulaganja na tržištu opcija.. Provodi se korištenjem put-opcija i call-opcija.. Strategija će ostvariti dobit ako cijena predmeta opcije poraste.. Bikovni raspon nastaje istovremenom kupnjom i prodajom opcija iste vrste, istog dospijeća, ali po različitim izvršnim cijenama.. Isto tako, istovremenom kupnjom i prodajom opcija iste vrste, po istoj cijeni, ali s različitim dospijećem.. Kombinacijom prethodnih strategija mogu se kupiti i prodati opcije iste vrste po različitoj izvršnoj cijeni i različitog dospijeća.. Bilanca.. Bilanca (engl.. balance sheet, njem.. Bilanz) je bilanca stanja, dvostrani računovodstveni iskaz koji ima uravnoteženu desnu i lijevu stranu (lijeva strana u kojoj se iskazuje aktiva mora biti uvijek jednaka desnoj strani u kojoj se iskazuje pasiva).. Ona je trenutačni iskaz stanja (na određeni dan) sredstava i izvora sredstava iskazanih u novčanom izrazu.. U bilanci stanja iskazuje se vrijednost imovine poduzeća, i to jedanput po pojavnom obliku i funkciji (aktiva) i drugi put po vlasnosti i ročnosti (pasiva).. U aktivi bilance (lijeva strana) bilježi se imovina koja se najčešće raščlanjuje na tekuću imovinu, dugoročna financijska ulaganja i fiksnu imovinu.. U pasivi (desna strana) bilježe se kratkoročne i dugoročne obveze, te vlastiti kapital (vlasnička glavnica).. Ako poduzeće posluje pozitivno, bilanca ja aktivna, a ostvareni se dobitak bilježi kao saldo izravnanja u pasivi (čini izvor za povećanje imovine iskazane u pasivi).. Obrnuto, kada poduzeće posluje negativno, bilanca je pasivna, a ostvareni se gubitak bilježi kao saldo izravnanja u aktivi (tumači se kao smanjenje imovine).. Bilanca pruža korisnicima informacije o tome što poduzeće ima na određeni dan (aktiva), što poduzeće duguje i što mu ostaje kad se od imovine oduzmu obveze (pasiva).. Bilanca se obično sastavlja u jednom od dva oblika, i to: 1.. dvostrani pregled (po foliju) u kojem se lijeva strana naziva aktivna, a desna pasivna, te 2.. jednostrani pregled (po pagini) gdje je prvi (gornji) dio aktivan, a drugi (ispod aktive) dio pasivan.. Bilanca je podloga za financijsku analizu, analizu likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i profitabilnosti.. Kao najvažniji financijski izvještaj predmet je revizije.. Bikovi protiv medvjeda - Bulls Vs.. Bears.. Bikovi protiv medvjeda (Bulls Vs.. Bears) je pojam kojim se označava stalna borba između dvije kategorije špekulanata na burzama.. Bikovima se nazivaju ulagači koji prinos nastoje ostvariti na padu dionica dok se medvjedima nazivaju oni ulagači koji zaradu nastoje ostvariti na rastu cijene nekih dionica.. Generalno se može reći da bikovi uglavnom kupuju dok medvjedi prodaju dionice na kojima očekuju zaradu.. Za oboje je karakteristična tzv.. terminska kupoprodaja ili kupoprodaja s kratkom pozicijom (bez angažiranja vlastitoga kapitala korištenjem opcija i tzv.. budućih ugovora ili “futures-a").. Isti ulagač se obično istovremeno ponaša kao bik kod jedne vrste imovine i kao medvjed kod druge vrste imovine.. Ta vječna borba medvjeda i bikova se smatra jednim od ključnih razloga za promet vrijednosnih papira po realnim burzovnim cijenama.. Bikovi protiv medvjeda.. Bikovi protiv medvjeda (engl.. bulls vs.. bears, njem.. Haussier gegen Baissier) je stalna borba špekulanata na burzi, u kojoj jedni pretpostavljaju da će vrijednost dionica rasti i tako se ponašaju, dok drugi špekuliraju na pad dionica.. Kip koji simbolizira tu borbu nalazi se na ulazu u New York Stock Exchange.. Špekulanti koji prognoziraju pad dionica nazivaju se medvjedima, dok se oni koji očekuju rast nazivaju bikovima.. Pretpostavlja se da nazivi dolaze od toga što medvjed napada tako da žrtvu ruši na pod, dok je bik baca u zrak.. Općenito, bikovi kupuju, dok medvjedi prodaju, očekujući da će na tim transakcijama ostvariti dobit.. Jedan sudionik na tržištu obično se istovremeno ponaša i kao bik kod jedne vrste imovine, a kao medvjed kod druge vrste.. Tipična špekulacija odvija se korištenjem tzv.. terminske prodaje ili prodaje s kratkom pozicijom.. Bikovi terminski kupuju dionice očekujući rast cijene, dok ih medvjedi terminski prodaju očekujući pad.. Najčešće ulaze u te špekulacije a da ne posjeduju dionice (imaju kratku poziciju) očekujući da će na dan zatvaranja transakcije ostvariti znatnu dobit bez angažiranja kapitala.. U toku tih špekulacija stvoren je niz instrumenata koji je tehnički olakšavaju.. U prvom redu to su opcije i budući ugovori, te sekundarno tržište tih instrumenata.. Stalno nadmetanje špekulanata omogućava prodaju vrijednosnih papira po njihovoj redovnoj cijeni.. Bik.. Bik (engl.. Haussier) je osoba koja smatra da će cijene rasti.. U općenitijem smislu, osoba koja je optimistična, te koja može tako misliti i o gospodarstvu uopće.. Bikovi su špekulanti koji vjeruju u porast trgovanja i cijena, te na temelju takve pretpostavke djeluju i trgovanjem pokušavaju ostvariti dobit.. Tržište bikova je ono unutar kojeg trgovci vjeruju i djeluju na temelju izgleda porasta cijena jedne vrijednosnice, robe, industrije ili ukupnog tržišta.. Obilježje tržišta bikova je dulje razdoblje porasta cijena vrijednosnica ili robe.. Ovakvo tržište obično traje najmanje nekoliko mjeseci, uz velik opseg trgovine.. Bez dividende.. Bez dividende (engl.. ex dividend, njem.. ex Dividende, fr.. coupon detachée, ex dividende) je kotacija dionice koja ne uključuje upravo isplaćenu dividendu, što znači da prodavač zadržava dividendu.. Beta.. Beta je mjera nediverzificirajućeg rizika investicija (ulaganja) u vrijednosne papire instrumente financiranja.. Pokazuje odnos između prinosa od investicija u vrijednosne papire i tržišnog prinosa.. Izračunava se kao odnos kovarijance prinosa na vrijednosni papir i tržišnog prinosa, te varijance tržišnog prinosa.. Odražava stopu tržišne kapitalizacije efekata nekog vrijednosnog papira, odnosno poduzeća.. Objavljuju je specijalizirane organizacije, a koristi se pri raznim vrednovanjima vrijednosnih papira odnosno samog poduzeća.. Besa.. Besa (njem.. Baisse, der sinkende Börsenkurs, franc.. baisse) je špekulacija na burzi na pad tečajeva, za razliku od hose (hausse) – špekulacija na rast tečajeva.. Hausier – špekulant na porast tečajeva.. C.. RJEČNIK POJMOVA - C.. CROBIS.. CROBIS je službeni obveznički indeks Zagrebačke burze koji se objavljuje od 1.. listopada 2002.. Kao bazni datum utvrđen je 30.. rujna 2002.. godine, a bazna vrijednost postavljena je na 100 bodova.. CROBIS je cjenovni indeks vagan na osnovu tržišne kapitalizacije, pri čemu težina pojedine obveznice u indeksu ne prelazi 35 posto.. Indeks se računa na kraju svakog trgovinskog dana na način da se koristi prosječna dnevna cijena ponderirana količinom za sve obveznice koje se nalaze u indeksu, bilo da je trgovanje izvršeno putem trgovinskog sustava MOST ili se radi o prijavljenim transakcijama Burzi.. U slučaju da s nekom obveznicom koja je uključena u indeks nije bilo transakcija, za izračun indeksa se uzima prosječna dnevna cijena od prethodnog dana, odnosno od zadnjeg dana kada je obveznicom trgovano.. Revizija indeksa obavlja se svaka 3 mjeseca i to zadnji petak u mjesecu veljači, svibnju, kolovozu i studenom.. CROEMI®.. Direkcija za makroekonomska i financijska istraživanja Raiffeisenbank Austria d.. (RBA) 20.. svibnja 2003.. godine počela je objavljivati indeks CROEMI® – Croatian Equity Market Index, prvi sveobuhvatan indeks u Hrvatskoj koji prati kretanje cijena dionica na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi.. CROEMI je prvenstveno namijenjen institucionalnim investitorima kao mjerilo uspješnosti njihovih ulaganja te je postao referenca za povrate na hrvatskom tržištu dionica.. CROEMI je vagan na temelju tržišne kapitalizacije free float-a najlikvidnijih hrvatskih dionica, pri čemu je težina pojedine dionice u razdoblju od 1999.. do 15.. 01.. 2006.. bila ograničena na 25%.. Tijekom dviju revizijskih razdoblja tj.. od 15.. 07.. 2006.. , kao prijelazni period, maksimalna težina pojedine dionice bila je ograničena na 20%, a od 15.. 2005.. maksimalna težina pojedinog izdavatelja u indeksu ograničena je na 15%.. Sve dionice prolaze kroz analizu likvidnosti u cilju pronalaska onih najzanimljivijih za investitore, a u izbor za konstruiranje indeksa ulaze one dionice hrvatskih poduzeća kojima se trgovalo najmanje 75% trgovinskih dana unutar promatranog razdoblja.. Broj dionica u indeksu je u početku bio varijabilan no kada je, uslijed razvoja i produbljivanja tržišta, ove kriterije počelo zadovoljavati više od 20 dionica broj dionica u indeksu ograničen je na 20.. Tržišne statistike o udjelu pojedine dionice u prometu već duže potvrđuju da se tržište produbilo.. Sve do 2005.. godine udio 5 dionica s najvećim prometom u ukupnom dioničkom prometu bio je uglavnom iznad 60% (vrlo često 70-75%).. Tijekom 2005.. godine udio 5 najlikvidnijih dionica u ukupnom prometu pao je na razine ispod 50%.. Bazni datum CROEMI® indeksa je 1.. siječnja 2003.. , a bazna vrijednost 1000 bodova.. Broj dionica uključenih u indeks je varijabilan i ovisi o različitim pokazateljima likvidnosti i važnosti pojedine dionice u ukupnom prometu.. Redovne revizije obavljaju se kvartalno (15.. siječnja, 15.. travnja, 15.. srpnja i 15.. listopada svake godine) na temelju podataka o trgovanju tromjesečnog razdoblja koje završava 15 dana prije datuma revizije.. Do izvanrednih revizija dolazi uslijed spajanja i pripajanja, promjena broja dionica, bankrota, restrukturiranja, uvrštenja novih dionica te u slučaju ostalih poslovnih događaja koji znatno utječu na reprezentativnost i free float dionice.. Vrijednost indeksa CROEMI® izračunava se svakog dana po završetku trgovanja na temelju zadnje cijene na matičnoj burzi ili na baznoj burzi za dionice koje kotiraju na više burzi.. Ukoliko se nekom dionicom nije trgovalo određenog dana, uzima se prethodna zaključna cijena.. Formula za izračun:.. pri čemu je :.. MCap (t) – tržišna kapitalizacija broja dionica koje ulaze u indeks (free float + eventualna ograničenja).. MCap(0) – tržišna kapitalizacija na bazni datum; K (t) – korektivni faktor baze na dan revizije.. CROBEX.. CROBEX je službeni indeks cijena dionica kojima se trguje na Zagrebačkoj burzi vrijednosnica; uključene su redovne dionice 30 poduzeća kojima se trgovalo u više od 90% ukupnog broja trgovinskih dana u promatranom razdoblju, kojima je promet veći od 0,5% ukupnog prometa dionica u promatranom razdoblju te kojima je free float tržišna kapitalizacija među prvih 20% dionica poredanih prema free float tržišnoj kapitalizaciji na zadnji dan promatranog razdoblja.. Uveden je 1.. IX.. 1997.. Crni ponedjeljak.. Crni ponedjeljak (engl.. Black Monday, njem.. Schwarzer Montag) je kolokvijalni naziv za zbivanja na New York Stock Exchange 19.. listopada 1987.. Tada je zabilježen rekordni pad vrijednosti dionica: Dow Jones industrijski prosjek pao je za 508 poena, odnosno 22,6% što je najveći pad u povijesti.. Ukupna tržišna vrijednost USA vrijednosnih papira pala je čak za 500 milijardi dolara.. To je izazvalo slična kretanja i na drugim tržištima vrijednosnih papira diljem svijeta.. Mnogi u tome vide početak kraja velikog špekulacijskog vala koji je zavladao svjetskim financijskim tržištem prethodnih godina.. Crni četvrtak.. Crni četvrtak (engl.. Black Thursday, njem.. Schwarzer Donnerstag) označava 24.. listopad 1929.. godine kada je nastupila prava panika na njujorškoj burzi, nakon nekoliko dana bezuspješnih pokušaja da se spriječi njezin krah (neki radije govore o “crnom utorku").. To je bio simbolički početak perioda “velike krize”, odnosno “velike ekspanzije” u svjetskoj ekonomiji 1930-ih godina.. Credit Spread Option.. Credit Spread Option - pravo na kupnju ili prodaju nekog vrijednosnog papira ukoliko se spread u odnosu na dogovoreni kriterij promijeni za više od unaprijed dogovorenog iznosa.. Credit Link Notes.. Credit Link Notes su namjenski financijski proizvodi u formi vrijednosnih papira koji stvaraju novčane tokove.. Uvjeti njihove isplate vezani na specifične kreditne događaje (npr.. promjena vlasničke strukture, bankrot jednog ili više izdavatelja iz skupa vrijednosnih papira, promjena kreditnog rejtinga, nemogućnost plaćanja, itd.. Credit Default Swap.. Credit Default Swaps - kupoprodaja rizika nekog izdavatelja za određenu premiju.. Cover.. Cover znači unaprijed osigurati devizni tečaj ili kamatnu stopu za fondove koji dospijevaju ili će biti potrebni u nekom terminu u budućnosti.. COO.. COO (akr.. od engl.. chief operations officer) znači (glavni) direktor operacija; direktor proizvodnje; osoba odgovorna za operacije odnosno proizvodnju i distribuciju proizvoda i usluga, tj.. outputa organizacije.. COMEX.. COMEX (engl.. Commodity Exchange of New York) je burza sirovina, nastala 1933.. u New Yorku ujedinjavanjem nekoliko manjih burzi radi oživljavanja tržišta sirovina nakon velike krize.. Isprva je bila opća burza terminskih tečajeva sirove gume, neprerađene svile, kože, krzna, srebra, bakra i kositra; od 1974.. zlata, aluminija, te opcija.. Spojila se 1994.. s burzom NYMEX u najveću svjetsku robnu burzu NYMEX/COMEX.. CME.. CME (engl.. Chicago Mercantile Exchange) je najveća američka terminska burza, osnovana 1919.. kao robna terminska burza, 1972.. uspostavlja međunarodno novčano tržište na kojem počinje terminska trgovina valutama; taj je odjel burze danas najaktivniji.. Na burzi se trguje i opcijama i indeksima.. Preko nje se odvija oko 30% ukupne američke terminske trgovine.. Collateral.. Collateral je specifična vrsta osiguranja novčanih tražbina (dugova i vrijednosnih papira) nekim vrednotama, posebno onima zamjenjivim za novac.. Najčešće su takve vrednote vrijednosni papiri.. Npr.. collateral trust bonds – obveznice osigurane običnim dionicama i/ili drugim obveznicama.. Ciriška burza.. Ciriška burza (njem.. Effekten Börsenverein Zürich) je burza sa sjedištem u Zürichu i burzovnim mjestima u Baselu i Bernu, osnovana 1877.. Posluje pod nadzorom burzovnog povjerenika kojega postavlja kanton Zürich.. Da bi moglo pristupiti burzovnom poslovanju, poduzeće mora prethodno dobiti dozvolu države i postati članom Burzovne udruge.. Broj članova burze nije ograničen.. Ne postoje posebni mešetari koji preuzimaju naloge od banke i izvršavaju ih na burzi, već same banke posluju vrijednosnim papirima preko svojih predstavnika.. Burzovni predstavnik mora biti švicarski državljanin, mora posjedovati dozvolu za poslovanje na burzi, te deponirati određeni iznos kod Burzovne udruge kao jamstvo za ispravno poslovanje.. Na burzi se primjenjuje poseban oblik trgovanja: nadležni službenik burze izvikuje određenim redom nazive vrijednosnih papira (á la criée), potom se predstavnici sporazumijevaju o kupnji i prodaji.. Postoje tri različita tržišna segmenta: službeno tržište, službeno paralelno tržište i neslužbeno tržište.. Burzom upravljaju Glavna skupština, Upravni odbor i revizori (auditori).. Cirka nalog.. Cirka nalog je u burzovnoj trgovini nalog mešetaru da kupi ili proda određeni iznos vrijednosnih papira po cirka cijeni, tj.. ovlaštenje mešetara da zaključi posao u okviru zadanoga raspona, od najvišega do najnižega tečaja.. Cirka nalog može npr.. glasiti: kupite 100 dionica “X” po DEM 64 cirka 3.. Mešetar može kupiti dionice po cijeni 64, 65, 66 ili 67, ali ne smije kupiti po cijeni od 68 DEM.. Cijena proziva.. Cijena proziva (engl.. call premium, njem.. Vorprämie);.. razlika između nominalne cijene obveznice, i više, cijene obveznice po prozivu.. Cijena je određena unutar ugovornice, i smanjuje se približavanjem dospijeća;.. cijena koju plaća izdatnik u slučaju da se odluči na raniji iskup povlaštenih dionica, po cijeni iznad nazivne ili navedene cijene povlaštene dionice.. Cijena kapitala.. Cijena kapitala (engl.. price of capital, cost of capital, njem.. Kapitalkosten) je naknada koju poduzetnik plaća vlasniku za korištenje njegova kapitala.. Cijena kapitala izražava se u obliku kamate ili rente.. Kamatu vlasnik zaračunava ako je poduzetniku pozajmio financijski kapital, a rentu ako je pozajmio realni kapital.. Poduzetnik pozajmljuje kapital ako smatra da će, koristeći tuđa sredstva, ostvariti veći profit od cijene koju treba platiti.. Poduzetnik će pozajmljivati sredstva od vlasnika sve dok cijena kapitala ne dostigne očekivani profit po uloženoj jedinici kapitala.. Stoga, teoretski, cijena kapitala formirana na tržištu ukazuje na granični proizvod kapitala, tj.. na porast vrijednosti proizvodnje koji se javio dodavanjem zadnje jedinice kapitala bez povećanog ulaganja ostalih faktora proizvodnje.. U praksi cijena kapitala odstupa od teoretske veličine iz nekoliko razloga, a osnovni su: zrnatost kapitala (nemogućnost kapitala da se beskonačno dijeli), nepromjenjivost fizičkog kapitala i neprozirnost tržišta.. Budući da financijski kapital najmanje od svih pati od navedenih nedostataka, njegova cijena je vrlo homogena u okviru narodnog gospodarstva, te izuzetno vjerno prati promjene u gospodarstvu, i približno ukazuje na granični proizvod kapitala.. Međutim, opredmećeni kapital mnogo se teže seli iz grane u granu, te njegova cijena koleba ovisno o prosperitetu djelatnosti u koju je uložen.. Suvremeno tržište kapitala nadvladava te nedostatke tako da omogućava da svaki kapital trenutno pretvori iz opredmećenog u financijski oblik i obrnuto, a bez velikih troškova koji su prije nužno pratili takve transakcije.. To postiže tako da opredmećeni kapital ne iskazuje u svom fizičkom obliku, već putem idealnih vlasničkih dijelova – dionica.. Cijena tih idealnih dijelova kontinuirano se prilagođava na osnovi očekivanih prihoda od tog kapitala.. (beskonačno razdoblje držanja), i to tako da se očekivana renta izjednači s očekivanom kamatom na financijski kapital.. Renta se ne smije izjednačavati s dividendom na upravljačke dionice, budući da one nose u sebi i poduzetničku dobit.. Najčistiji rentovni papir je povlaštena dionica.. Takvo financijsko tržište, oslanjajući se na modernu informatičku i komunikacijsku tehnologiju, omogućava da se cijena kapitala približi razini optimalnoj sa stanovišta narodnog gospodarstva.. Cijena opcije.. Cijena opcije (engl.. option premium) je cijena po kojoj se opcija prodaje.. Kupac opcije plaća premiju nekom izdatniku opcije da bi ga time potakao na davanje opcije.. Glavni čimbenici koji određuju cijenu opcije jesu:.. a) cijena predmeta opcije;.. b) duljina razdoblja važenja opcije; trošak djelovanja ovog čimbenika je viši što je dulje vremensko trajanje opcije, zbog potencijalno većeg gubitka koji izdatnik može pretrpjeti unutar duljeg vremenskog razdoblja;.. c) mogućnost veće promjene cijene predmeta opcije, slijedom povijesne kolebljivosti cijena predmeta opcije, tržišnog trenda, te novosti koje mogu utjecati na cijenu predmeta opcije;.. d) izvršna cijena; obično je jednaka cijeni predmeta opcije na dan izdavanja opcije.. U međusobnoj je interakciji s visinom cijene opcije.. Cijena depozita.. Cijena depozita (engl.. deposit rate, price of deposit, njem.. Passivzins) je kamata koju banka plaća za korištenje depozita, uvećana za troškove držanja obvezne rezerve, te troškove službe za prikupljanje i praćenje depozita.. U uvjetima djelotvornog tržišta banka izjednačava cijenu depozita s prosječnom kamatom koju postigne na tržištu umanjenom za profitnu marginu banke i rezervu za pokriće rizika.. Banke nastoje maksimalno smanjiti cijenu depozita, uz povećanje kamate na depozit.. To se, budući da su ostale veličine fiksne ili ih je zadalo tržište, postiže racionalizacijom službi za prikupljanje i praćenje depozita, te smanjivanjem rizika plasmana.. Ti ciljevi određuju način organizacije i funkcioniranja banaka.. Organizacija banaka izrazito je prilagođena smanjivanju administrativnih troškova i rizika plasmana.. Postizanje što povoljnije strukture cijene depozita je činilac koji odlučuje o uspjehu banke.. Najviša kamata koju banka može odobriti na depozit računa se po sljedećoj formuli: r=ki+oi0–t–l/k, gdje su k – povećanje kreditnog potencijala banke zbog jediničnog porasta depozita; o – povećanje obvezne rezerve kod centralne banke uslijed jediničnog povećanja depozita; i – prosječna kamata na kredite koje banka odobrava; i0 – kamata koju centralna banka odobrava na obveznu rezervu; t – fiksni troškovi po jedinici depozita; l – očekivani postotak nenaplativih kredita.. CFO.. CFO (akr.. chief financial officer) je financijski direktor; financijski menedžer.. Cesija osiguranja.. Cesija osiguranja (engl.. cession, njem.. Zession, fr.. cession) je dio premije osiguranja koji osiguravatelj – cedent osiguranja cedira reosiguravatelju – cesionaru.. Cesionar.. Cesionar (cessionary, njem.. Übernehmer, Zessionar) ili primatelj (preuzimatelj) tražbine je osoba koja preuzima tražbinu ( cesija).. U engleskom pravu cesionar je assignee.. Cesija (ustupanje) zbog osiguranja.. Cesija (ustupanje) zbog osiguranja (njem.. Abtretung an Sicherheitsstatt, Sicherungszession) postoji kad je ustupanje obavljeno zbog osiguranja neke cesionarove tražbine od cedenta.. A ima neku tražbinu od B, pa želi tu tražbinu osigurati na taj način da mu B cedira svoju tražbinu od C.. Cesionar je dužan brinuti se s pozornošću dobrog gospodarstvenika (odnosno pozornošću dobrog domaćina) o naplati ustupljene tražbine.. Nakon ostvarene naplate, pošto zadrži koliko mu je potrebno za namirenje vlastite tražbine od cedenta, dužan je ovome predati višak.. Ustupanje zbog naplaćivanja i ustupanje zbog osiguranja nazivaju se fiducijarne cesije.. U oba slučaja cesionar nije ovlašten ustupljenu tražbinu dalje otuđivati kao što može kod redovite cesije ili ustupanja umjesto ispunjenja, nego je dužan nakon postignute svrhe cediranja (naplata, osiguranje) prenijeti natrag na cedenta tu istu tražbinu.. Ovdje se radi o fiducijarnom odnosu kod kojeg fiducijant prenosi neko pravo na fiducijara i pri tome ugovara da nakon postizanja određenog cilja fiducijar ponovo prenese to isto pravo natrag na fiducijanta.. Kod fiducijarne cesije radi se o dva ugovora; ugovoru o cesiji i ugovoru o fiduciji, tj.. ugovoru o ograničenju gospodarskog učinka ustupanja i o vraćanju ustupljene tražbine poslije postizanja konačnog cilja.. Cesija (ustupanje) umjesto ispunjenja.. Cesija (ustupanje) umjesto ispunjenja (njem.. Abtretung an Erfühllungsstatt) postoji kad dužnik mjesto ispunjenja svoje obveze ustupi vjerovniku svoju tražbinu (ili jedan njezin dio) koje ima prema svom dužniku.. Sklapanjem ugovora o cesiji dužnikova se obveza gasi do iznosa tako ustupljene tražbine (davanje umjesto isplate).. Cesija (ustupanje) zbog naplaćivanja.. Cesija (ustupanje) zbog naplaćivanja (njem.. Abtretung an Zahlungsstatt, Inkassozession) postoji kad dužnik ustupa svom vjerovniku svoju tražbinu pod svoju tražbinu od svog dužnika samo zbog naplaćivanja i njegova obveza se gasi (odnosno smanjuje) tek kad vjerovnik naplati ustupljenu tražbinu od dužnikova dužnika, a ne odmah u vrijeme sklapanja ugovora.. U tom slučaju dužnikov dužnik može ispuniti svoju obvezu i prema svom starom vjerovniku (cedentu) makar je obaviješten o cesiji.. I kod ustupanja mjesto ispunjenja i ustupanja radi naplate cesionar je dužan predati cedentu sve što je naplatio preko svote svoje tražbine od cedenta.. Certifikati.. Certifikati su izvedeni financijski instrumenti čije kretanje cijena je ovisno o kretanju cijene jednoga ili više osnovnih instrumenata na koji su vezani, tzv.. underlying.. Izdaju ih poslovne banke i mogu biti vezani na dionicu, košaru dionica, indekse, cijene sirovina, valute itd.. Uvrštavamo ih u dužničke vrijednosne papire, odn.. izdavatelj certifikata preuzima obvezu isplate uloga.. Certifikati su slobodno prenosivi te se njima, kao i dionicama ili obveznicama, trguje na burzi.. Cesija.. Cesija (engl.. cession, transfer, njem.. Abtretung, Zassion) je ustup, ustupanje tražbine, prijenos otuđive tražbine s dosadašnjeg vjerovnika (cedent) na novog vjerovnika ( cesionar), a dužnik (cessus) i tražbina ostaju isti.. Mogući pravni temelj cesije jesu ugovor, zakon i sudska odluka.. Svaka cesija je akcesorni pravni posao kojem prethodi neki glavni posao, tako da razlozi cediranja mogu biti vrlo različiti, npr.. plaćanje duga, kupnja, darovanje, ustupanje na ime zaloga itd.. Kod cesije postoje tri temeljna odnosa i tri subjekta, iako je cesija dvostrani pravni posao, i to:.. odnos cedent – dužnik, u kome stari i novi vjerovnik sklapaju ugovor o cesiji i za prijenos tražbine nije potreban pristanak dužnika, nego je cedent samo dužan obavijestiti dužnika o obavljenom ustupanju.. Ova obavijest (notifikacija) osim praktičnih ima i pravne učinke, i dužnik do obavijesti može valjano platiti samo starom vjerovniku, a nakon primljene obavijesti samo novom vjerovniku.. U slučaju višestrukog ustupanja (sukcesivna cesija), ako je cedent ustupio istu tražbinu raznim osobama, vrijedi načelo prioriteta obavljene notifikacije, tj.. od više cesionara dužnik mora ispuniti svoju obvezu ne onome kome je cesija prije učinjena, nego tražbina pripada onom cesionaru o kome je cedent prvo obavijestio dužnika;.. odnos cesionar – dužnik, u kome cesionar ima prema dužniku ista prava i po obujmu i po sadržaju kao i cedent do ustupanja, a uz glavnu tražbinu na njega prelaze i sva sporedna prava.. Dužnik može protiv cesionara istaći ne samo prigovore koje ima prema njemu kao takvom, nego i sve prigovore koje je mogao istaći protiv cedenta do saznanja o ustupanju;.. odnos cedent – cesionar ovisi o tome je li cesija naplatna ili nenaplatna, o čemu ovisi odgovara li cedent samo za veritet (istinitost, postojanje) tražbine, tj.. odgovara da ustupljena tražbina stvarno postoji, odnosno odgovara li i za bonitet (naplativost) tražbine.. Kod naplatne cesije cedent odgovara za veritet uvijek, a za bonitet kad je tu ugovoreno, a kod nenaplatne cesije ne odgovara ni za veritet ni za bonitet, a cesija navedena u toč.. – 3.. je redovita cesija (cessio regulare) čije se opće odredbe odnose i na posebne oblike cesije: cesija umjesto ispunjenja, cesija zbog naplaćivanja i cesija zbog osiguranja;.. cesija je institut civil lawa, a u engleskom pravu ona se naziva assignment.. Certifikat o depozitu – CD.. Certifikat o depozitu – CD (engl.. certificate of deposit, njem.. Ablagerungzeugniss) je zadužnica banke.. Vrijednosni je prenosivi papir kojim banke pribavljaju kratkoročna novčana sredstva s rokom od nekoliko tjedana ili dugoročna s rokovima od više godina.. Certifikate o depozitu banke “prodaju” emitirajući njihova izdanja u velikim iznosima ili ih izdaju na temelju depozita.. Zbog povjerenja u dužnike – banke emitente, tražen su instrument financijskog tržišta.. Za individualne investitore emitiraju se s nominalom od stotinu ili više dolara, a za velike institucionalne investitore s nominalnom vrijednošću od preko 100.. 000, do onih s nominalom od više milijuna američkih dolara.. Za razliku od standardnog bankovnog depozita koji se može razročiti samo uz određene restriktivne uvjete, CD se brzo i lako unovčava na sekundarnom tržištu.. Ne treba ga miješati s potvrdama o depozitu koje nisu utržive.. Centralna banka.. Centralna banka (engl.. central bank, njem.. Zentralbank, Notenbank) je temeljna financijska institucija novčanog sustava; banka koja u suvremenim tržišnim gospodarstvima ima zakonski monopol za izdavanje zakonskog sredstva plaćanja, ili primarnog novca (koji se često naziva i rezervni novac), kao i pravo da poslovne banke kod nje moraju držati određene rezerve.. Primarni novac pritom postoji u dva oblika, kao banknote koje izdaje centralna banka, te kao obveze centralne banke po tekućim računima koje kod nje drže poslovne banke te državni organi.. Monopol na stvaranje primarnog novca centralnoj banci omogućava obavljanje ostalih funkcija koje se odnose na reguliranje novčanog sistema, kao što su kontrola ponude novca i kredita u bankarskom sustavu, održavanje stabilne vrijednosti novca, upravljanje tečajem domaće valute u odnosu na svjetske valute, upravljanje deviznim rezervama zemlje, održavanje stabilnosti domaćeg bankarskog sustava, obavljanje platnog prometa među bankama, držanje računa državnih organa te druge.. Povijesno su se centralne banke u većini slučajeva razvile iz privatnih banaka koje su kreditirale državu, za što im je država zauzvrat povjerila monopol na izdavanje banknota.. Tako je Bank de France bila formalno privatna banka sve do 1945.. godine, a Bank of England do 1946.. U Sjedinjenim Američkim Državama između 1836.. i 1913.. godine centralna banka nije postojala, a tada je stvoren tzv.. Federalni sustav rezervi, u kojem su poslovne banke formalno bile osnivači dvanaest rezervnih banaka.. Razvoj centralnih banaka tekao je usporedo s potiskivanjem zlata kao rezervnog novca.. Kako je iz monetarnog sustava postepeno nestajala obveza zamjene novčanica, tj.. banknota za zlato, tako su banknote centralne banke i njene obveze po tekućim računima preuzimale funkciju rezervnog, odnosno primarnog novca.. Iako centralne banke jedine imaju pravo na kreiranje primarnog novca, to ne znači da one jedine kreiraju novac.. Novac u suvremenim tržišnim gospodarstvima postoji i u obliku potraživanja prema bankama po osnovi tekućih i drugih depozitnih računa.. Budući da su ta potraživanja u principu uvijek pretvoriva u zakonsko sredstvo plaćanja, te da se stoga i mogu prenositi u platnom prometu, to su ona poprimila sve karakteristike novca.. Takvo svojstvo bankovnih obveza vezano je za relativno veliku sigurnost bankarskog sustava u suvremenim gospodarstvima, kao i za činjenicu da način plaćanja prijenosom potraživanja prema bankama znatno smanjuje troškove transakcija.. Iako je suvremeni novac znatno širi od zakonskog sredstva plaćanja koji kreira centralna banka, centralna banka ipak ima mogućnost da kontrolira količinu novca koji kreiraju poslovne banke.. Ta kontrolu centralne banke obavljaju raznim instrumentima, od kojih su glavni krediti poslovnim bankama, kupovanje vrijednosnih papira te propisivanje obvezne rezerve koju poslovne banke moraju držati na računima kod centralne banke.. Dok krediti poslovnim bankama kao i kupovine vrijednosnih papira povećavaju količinu primarnog novca (tj.. obveze centralne banke), dotle propisivanje obvezne rezerve, najčešće u postotku u odnosu na ukupne obveze poslovnih banaka (tj.. njihove depozite), određuje granice do kojih banke mogu svojim kreditom kreirati novac.. Ako je npr.. propisana obvezna rezerva za poslove banke 20% od stanja ukupnih depozita, tada na 100 jedinica primarnog novca koje je emitirala centralna banka poslovne banke ne mogu svojim kreditima kreirati više od 500 jedinica svojih novčanih obveza, tj.. depozita, čak i kada bi imale u svom posjedu svu količinu primarnog novca.. Jedan dio primarnog novca, tj.. banknote, uvijek se međutim nalazi u posjedu nebankarskih sektora, pa to još dodatno ograničava ekspanziju kredita poslovnih banaka.. Osim odobravanjem kredita poslovnim bankama, centralne banke stvaraju primarni novac i kupovanjem vrijednosnih papira, odobravanjem kredita državi, kao i povećavanjem, tj.. kupovanjem deviznih rezervi.. Ako država prisili centralnu banku da kreditira deficit budžeta te to dovodi do stvaranja pretjerane količine primarnog novca, ukupna ekspanzija novčanih obveza banaka često se ograničava tzv.. direktnim ograničenjima, npr.. u obliku pojedinačnih limita na količinu kredita koje može odobriti svaka poslovna banka.. Certificirani ček.. Certificirani ček (engl.. certified check, njem.. bestätigter Scheck, fr.. chéque accepté, chéque contresigné) je osobni, privatni ili nebankovni ček koji banka (trasat) kod koje izdatnik (trasant) ima odgovarajuće pokriće, na njegov zahtjev prihvaća (akceptira), odnosno potvrđuje (certificira), upisujući na njemu jednu od klauzula: “certified”, “good”, “all right” ili “accepted” uz potpis ovlaštene osobe i upis datuma prihvata.. Time banka potvrđuje sigurnost čeka jer je ona rezervirala čekovnu svotu radi honoriranja do izminuća roka propisanog za njegovu isplatu te se obvezala kao isključivi čekovni dužnik.. U pogledu naplate, ovakvi čekovi imaju jednaku sigurnost kao i bankovni čekovi.. Iako je u obje Amerike i Kanadi ovo uobičajeni postupak osiguranja, mnoge europske zemlje ne priznaju oznaku prihvata (akcepta) kao da nije ni napisan (pro non scripto).. Naplata se kod nas može ostvariti samo kod onih privatnih čekova koje su certificirale banke SAD, Kanade i Južne Amerike uz uvjet da naša banka raspolaže specimenom potpisa banke – akceptanta.. U nekim europskim zemljama i u Engleskoj koriste se određeni surogati akcepta (vidiranje, markiranje).. CEO.. CEO (akr.. chief executive officer) je glavni izvršni direktor.. Centralnobankarski knjižni novac.. Centralnobankarski knjižni novac su obveze koje banka stvara prema institucijama koje kod nje drže tekuće račune.. Centralna banka odobravanjem kredita ili kupovinom domaćih ili stranih financijskih potraživanja stvara svoje obveze prema institucijama koje kod nje drže tekuće račune, a to su prije svega poslovne banke i država (ostali subjekti u pravilu nemaju pravo da drže račune kod centralne banke).. Te obveze predstavljaju centralnobankarski knjižni novac, koji će centralna banka na zahtjev poslovnih banaka zamijeniti za drugi oblik svojih novčanih obveza, a to su banknote centralne banke.. Centralnobankarski sustav.. Centralnobankarski sustav (engl.. central bank system, njem.. Zentralbanksystem) je organizacija funkcija centralne banke u federativnim državama.. U pojedinim federacijama umjesto jedne centralne banke često postoje centralno-bankarski sustavi, u kojima više koordiniranih institucija obavlja funkcije centralne banke.. Tako npr.. u Sjedinjenim Američkim Državama postoji tzv.. sustav federalnih rezervi, a u Njemačkoj funkcije centralnobankarskog sustava, pored njemačke savezne banke, obavljaju i zemaljske centralne banke.. U praksi su međutim i ovi sustavi vrlo centralizirani, a radi se i o jedinstvenom monetarnom sustavu, tako da se osnovne funkcije obavljaju gotovo u potpunosti samo u centralnoj instituciji sustava.. Centralizirani sustav kotacije.. Centralizirani sustav kotacije (engl.. centralized quotation system) je sustav kotacije u kojem broker na svoju ponudu dobiva odgovor s više tržišta, te zatim nudi efekte na onom tržištu koje je najpovoljnije za klijenta.. Sustav suprotan centraliziranom aukcijskom tržištu, a bazira se na konkurenciji između tržišta.. U Sjedinjenim Američkim Državama razvijena su dva sustava centralne kotacije: Intermarket Trading System (ITS) i Central Limit-Order Book (CLOB), ITS omogućava brokeru uvid u stanje transakcije na više američkih burzi.. Sistem su razvile srednje američke burze kako bi na neki način bile u stanju parirati New York Stock Exchangte (NYSE) po obujmu trgovine i broju izlistanih izdanja.. Taj je sustav 1987.. po broju izlistanih izdanja nadmašio NYSE, ali je udio NYSE u ukupnoj trgovini preko tog sistema iznosio 86%.. CLOB je sustav koji bi trebao omogućiti da se ograničeni nalozi izvrše na bilo kojem tržištu ako se postigne tražena cijena.. Međutim, taj sistem još nije postigao zadovoljavajući obujam transakcija, budući da specijalisti NYSE odbijaju prenijeti informacije koje posjeduju u CLOB.. Centralizirani sustavi kotacije daju osnovu za razvoj globalnog tržišta koje će omogućavati brokeru da obavi transakciju u korist svog komitenta na najpovoljnijem tržištu, bez obzira na fizičku udaljenost od tržišta.. Centralizirano aukcijsko tržište.. Centralizirano aukcijsko tržište (engl.. centralized auction market) je način organizacije tržišta koji dovodi sve ponudioce i kupce na jedno mjesto na kojem se formira cijena transakcije.. Većina velikih burzi smatra da je to najdjelotvorniji način organiziranja tržišta, te uvodi pravila koja zabranjuju brokerima koji su aktivni na burzi da trguju izlistanim efektima izvan burze.. Na primjer na New York Stock Exchange taj problem regulira pravilo 390.. Svrha je tog pravila da spriječi postojanje tzv.. internog tržišta izlistanim efektima, budući se smatra da postojanje takvog tržišta narušava djelotvornost formiranja cijene na burzi.. Cedent.. Cedent (engl.. assignor cessionary, cedent, transferor, njem.. Abtreter, Überträger, Zedent) je ustupitelj, osoba koja ustupa tražbinu (cesija).. CEFTA.. CEFTA (akr.. Central European Free Trade Agreement) je Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini, sporazum o ekonomskoj suradnji zemalja središnje Europe nastao 1992.. sa svrhom unapređivanja razmjene i otklanjanja carinskih i drugih trgovinskih prepreka stvaranjem trgovinske zone između zemalja članica.. Sadašnje su članice: Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Slovenija i Rumunjska.. CBOE.. CBOE (krat.. engl.. Chicago Board Options Exchange, njem.. Chicagoer Optionsbörse) je najveće centralizirano tržište opcija na dionice u svijetu.. Prilikom trgovanja CBOE koristi infrastrukturu za trgovanje zajedno sa CBOT (Chicago Board Options Trade).. Dvije funkcije specijalista su karakteristične za CBOE: tzv.. board broker, koji opslužuje knjigu evidencija naloga s ograničenjem, te jedan ili više priznatih market makera, koji djeluju kao dileri.. Carigradska burza.. Carigradska burza (engl.. Istanbul Stock Exchange – ISE) je jedina turska burza vrijednosnih papira, osnovana 1986.. ISE je samoregulirajuće tržište pod nadzorom Odbora za tržišta kapitala, koji nadzire sva turska tržišta kapitala.. Burzom upravlja Izvršni odbor od pet članova.. Capital Guaranteed Products.. Capital Guaranteed Products su namjenski derivatni financijski proizvodi kod kojih garantira se isplata uloženog iznosa (moguće uz još neki minimalni prinos) i udio u dobiti koju ostvaruje skup vrijednosnih papira na kojem se temelji CGP.. Call-tržište.. Call-tržište (engl.. call market, njem.. Bezugsmarkt, Kaufmarkt) je tržište na kojem se kupovni i prodajni nalozi prikupljaju tijekom vremena, a realiziraju u određenom trenutku, prema nalozima prodavača i investitora.. Call-tržišta su uobičajena kada je obujam trgovanja premalen da bi opravdao kontinuirano trgovanje, a najčešće se odnose na trgovanje vrijednosnim papirima.. Zbog toga su zakonitosti i djelovanje call-tržišta uređeni prema načelima aukcijskog tržišta.. Nakon isklicanja predmeta trgovanja,.. Call-opcija.. Call-opcija (engl.. call option, njem.. Vorprämie, Kaufoption) je vrsta opcije koja vlasniku daje pravo kupnje od sastavljača opcije ugovorenih vrijednosti papira po izvršnoj cijeni u opciji na određeni dan ili u toku određenog razdoblja.. Call-opcija izvršit će se ako tržišna cijena vrijednosnih papira naraste iznad izvršne cijene.. Tada je sastavljač call-opcije dužan prodati ugovoreni paket vrijednosnih papira po nepovoljnijoj (nižoj) cijeni tako da će izgubiti dio primljene premije ili će čak pretrpjeti apsolutni gubitak ako je razlika između tržišne i izvršne cijene veća od premije.. Pri tome nije bitno posjeduje li sastavljač opcije taj paket vrijednosnih papira ili ga mora kupiti u momentu izvršenja opcije.. U slučaju da tržišna cijena ne preraste izvršnu, call-opcija se neće izvršiti pa će njezin vlasnik pretrpjeti gubitak u visini plaćene premije.. CAC.. CAC je indeks cijena vodećih dionica kojima se trguje na Pariškoj burzi.. C/D.. C/D (engl.. certificate of deposit) je certifikat o depozitu, zadužnica banaka; vrijednosni papir kojim banke pribavljaju kratkoročno ili dugoročno sredstva, važan su instrument financijskog tržišta.. Č.. RJEČNIK POJMOVA - Č.. Čvrsti novac.. Čvrsti novac (engl.. tight money, njem.. knappes Geld) je slikovit izraz za restriktivnu monetarnu politiku koju prate visoke kamatne stope te sporiji porast ponude novca i kredita.. Ekonomski učinak takve politike može biti usporeniji ekonomski rast, ali i niža inflacija.. Čvrsta valuta.. Čvrsta valuta (engl.. fixed currency, hard currency, njem.. harte Währung) je naziv za valutu koja ima relativno stabilnu vrijednost i koja je lako zamjenjiva za druge valute ili robu.. Čvrste valute imaju zemlje koje vode stabilnu monetarnu politiku i koje u pravilu ostvaruju suficit u bilanci plaćanja.. Ovaj suficit ukazuje na potencijalno povećanje relativne vrijednosti valute, pa je čini pogodnom za financijsku imovinu.. Čista holdinška kompanija.. Čista holdinška kompanija (engl.. pure holding company, njem.. reine Holding) je dominantan oblik holdinških kompanija, koje se osnivaju kao financijska poduzeća i ne bave se proizvodnjom ili nekom drugom poslovnom djelatnošću, a njihova imovina se sastoji isključivo od dionica drugih poduzeća.. Takva vrsta holdinških kompanija i danas je osnovni oblik financijskog kapitala u SAD-u.. Osnovna djelatnost čistih holdinških kompanija sastoji se u osnivanju, financiranju i upravljanju drugim poduzećima.. Čiste holdinške kompanije osnivaju se za investiranje u vrijednosne papire drugih kompanija, kako bi održale nadzor nad njima.. Četvrta tržišta.. Četvrta tržišta (engl.. fourth market, njem.. vierter Markt) je direktno trgovanje, bez posredovanja brokera, između investitora koji kupuje velike blokove vrijednosnih papira, preko 10.. 000, čime se postiže maksimalna ušteda na transakcijskim troškovima.. Direktni kontakti su olakšani kompjutorskom mrežom Instinet preko koje institucije investitori direktno ističu ponudu i potražnju vrijednosnih papira (treća tržišta).. Čikaška burza.. Čikaška burza (engl.. Chicago Stock Exchange) je najveće terminsko tržište na svijetu na kojem se odvija polovica svih svjetskih terminskih ugovora.. Sastoji se od burze robe (Chicago Board of Trade – CBOT) i burze opcija (Chicago Board Options Exchange – CBOE).. Robna burza osnovana je 1848.. kao jedinstveno mjesto za kupoprodaju žitarica.. U početku organizirana kao gotovinsko tržište, zbog nestalne potražnje i financijske neizvjesnosti, ubrzo prerasta u terminsko tržište poljoprivrednih proizvoda.. Članovi robne burze su proizvođači žitarica, prerađivači, izvoznici, banke i ostale financijske institucije, brokerske i trgovačke kuće.. Članstvo se kupuje.. Čikaška burza je pod zakonskom regulativom Državne komisije za terminsku trgovinu.. Razvojem trgovine opcijama javila se potreba za organiziranim tržištem terminskim ugovorima nepoljoprivrednih proizvoda, te je 1973.. osnovana Čikaška terminska burza (CBOE).. Postala je najveće organizirano svjetsko tržište opcijama na dionice i državne obveznice.. Članovi mogu poslovati kao mešetari (brokeri) koji trguju u svoje ime a za tuđi račun i kao trgovci kojima je zadatak da usklađuju tržište smanjenjem raspona između ponuđene i tražene cijene (market makers).. D.. RJEČNIK POJMOVA - D.. Depresija.. Depresija (engl.. depression, njem.. Niedergangsperiode, Depression) je faza u privrednom ciklusu.. Osnovno je obilježje depresije osporavanje i opadanje privredne aktivnosti neke zemlje, što se odražava u pratećim negativnim stopama rasta DBP-a i nacionalnog dohotka.. Tipična depresija uzrokuje nezaposlenost i deflaciju (npr.. 1929.. tzv.. velika kriza).. Međutim, u današnjim prilikama primjećuje se kombinirano djelovanje depresije i inflacije, poznato pod nazivom stagflacija.. Provedena istraživanja su pokazala da potrošači za trajanja depresije, zbog pada proizvodnje i porasta nezaposlenosti, raspolažu s manje novčanih sredstava, pa se usredotočuju na vrijednost proizvoda, te kupuju više nego u normalnim uvjetima proizvode umjerenih cijena.. Zbog toga se u takvim vremenima marketinški stručnjaci trebaju izrazito posvetiti funkciji i vrijednosti svojih proizvoda.. Dionica.. Dionica je vrijednosni papir koji predstavlja pravo vlasništva u nekom dioničkom društvu.. Vlasnik dionice tj.. dioničar ima pravo na postotni udio svega što dioničko društvo posjeduje, među ostalim i pravo na dobitak dioničkog društva.. Dionička društva svojim dioničarima obično plaćaju dividendu iz neto dobiti društva te vrlo često s rastom dobiti poduzeća raste i iznos dividende.. Postoje obične tj.. redovna i povlaštene dionice.. U načelu svaka redovna dionica nosi jedno pravo glasa na skupštini dioničara.. Cijenu dionica određuje ponuda i potražnja, a one se mogu kupiti ili prodati na burzama vrijednosnih papira.. Dividendni ček.. Dividendni ček (engl.. dividend check, njem.. Dividendenscheck) je prenosivi instrument plaćanja, u obliku čeka vučenog na komercijalnu banku, platnog agenta poduzeća koje isplaćuje dividendu.. U vrijeme isplate dividende poduzeće doznačuje jedna ček vučen na B/D tvrtku, budući da poduzeće ne mora znati tko su stvarni vlasnici dionica.. B/D tvrtka, nakon što primi ček, dividende doznačuje stvarnim vlasnicima.. Dividenda.. Dividende je dobit dioničkog društva isplaćen dioničarima.. Općenito, bilo koji iznos poslovnog rezultata ili kapitalnog dobitka od emisije dionica iznad nominalne vrijednosti koji se dijeli ili distribuira među vlasnicima dionica.. Dividende.. Dividende (engl.. dividends, njem.. Dividenden) su bilo koji iznos kapitalnog dobitka koji se dijeli između sudionika pothvata; u užem smislu isplaćeni dio dobitka dioničarima u novcu.. Sam dobitak naime i ne mora biti isplaćen, nego se može investirati, izdati u obliku novih dionica i sl.. Diverzifikacija.. Diverzifikacija (engl.. diversification, njem.. Verschiedenartigkeit, Diversifikation) je općenito svako proširenje u različitim pravcima.. U investicijama označava investiranje sredstava u vrijednosne papire brojnih različitih kompanija i drugih pravnih osoba.. Diverzifikacijom ulaganja smanjuje se rizik ukupnog portfelja vrijednosnih papira jer svako ulaganje ima svoju frekvenciju vjerojatnosti ostvarivanja pojedinih rezultata.. Time se i stabilizira prinos na ukupna ulaganja.. Diverzifikacija portfelja.. Diverzifikacija portfelja (diversification) je distribucija uloženog kapitala u više vrijednosnih papira.. Što je kapital uložen u više vrijednosnih papira, rizik se smanjuje.. Osnovno pravilo diversifikacije je sigurnost, tako da najveći dio imovine ulažemo u sigurna sredstva.. To se jednostavno može opisati financijskom piramidom, pri kojem se pri samom dnu te piramide nalazi sigurnija sredstva, a kako se penjemo piramidi, tako i rizik imovine koju ulažemo postaje sve veći.. Disperzija rizika.. Disperzija rizika (engl.. risk spread, spread of risk, njem.. Risikodispersion, das Rückversicherungsrisiko “atomisieren");.. prenošenje rizika iznad vlastitog samopridržaja na reosiguravatelja, a u reosiguranju retrocesijom na druge reosiguravatelje.. Različita je po vrstama osiguranja, a i unutar iste vrste osiguranja ovisi o heterogenosti portfelja pa i veličini pojedine police, te očekivanoj učestalosti šteta.. U tu svrhu police se svrstavaju u homogene grupe prema poznatim faktorima rizika.. Pri razvrstavanju u faktore rizika koriste se različite metode temeljene na iskustvu i statističkim modelima, ali prisutna je i procjena – intuicija za narednu osiguravateljnu godinu;.. ulaganje kapitala ili odobravanje kredita većem broju različitih korisnika s ciljem da se umanji rizik gubitka za ulagača, odnosno kreditora u slučaju da se pojedini korisnik nađe u poslovnim teškoćama.. Disperzija može biti geografska, valutna, granska i po korisnicima.. Disperzija.. Disperzija (raspršenost) (engl.. dispersion, njem.. Dispersion) je jedan od važnijih statističkih pojmova kojima se brojčano izražava stupanj varijabilnosti podataka.. Veću disperziju ili raspršenost imaju serije čiji članovi pokazuju veći varijabilitet.. U praksi se koristi veći broj mjera disperzije: raspon varijacije, interkvartil, koeficijent kvartilne devijacije, varijanca, standardna devijacija i koeficijent varijacije.. Mjere disperzije imaju široko područje primjene u analizi turističkog tržišta.. Disparitet.. Disparitet (engl.. disparity, njem.. Disparität, Ungleichheit) je razlika između službenog i tržišnog tečaja valute.. Izražava se kao odstupanje od pariteta valuta i deviznih tečajeva, tj.. njihovih službeno utvrđenih odnosa i cijena.. Diskrecijski nalog.. Diskrecijski nalog (engl.. discretionary order, njem.. der diskretionäre Auftrag) je ovlaštenje brokeru da može po vlastitoj odluci kupovati odnosno prodavati vrijednosne papire ili drugu robu.. Diskrecijski nalog može se izdati trajno ili pak u nekom ad hoc slučaju.. Izdavanje naloga uzrokovano je, s jedne strane, tržišnom pozicijom, a s druge strane, sposobnostima brokera.. Najčešće se diskrecijski nalozi daju pri investiranju u vrijednosne papire za račun klijenta.. Uz diskrecijski nalog potrebno je otvoriti, odnosno omogućiti i korištenje diskrecijskog računa.. Diskontno tržište.. Diskontno tržište (engl.. discount market, njem.. Diskontmarkt) je otvoreno tržište vrijednosnicama na kojem sudjeluju: središnja banka, poslovne banke, posredničke kuće i dr.. Djeluje kao mehanizam za izravnavanje bankarskih viškova i manjkova preko kojeg središnja banka djeluje na likvidnost.. Najpoznatije takvo tržište je u Velikoj Britaniji gdje Engleska banka preko njega provodi monetarnu politiku.. Središnje mjesto zauzimaju diskontne kuće koje su, zahvaljujući svojim operacijama i određenoj monetarnoj regulaciji, izvor likvidnosti bankarskog sustava.. Sredstva prikupljaju od banaka (poglavito klirinški) koje im odobravaju kratkoročne kredite, a ulažu ih u prvorazredne mjenice i certifikate o depozitu, te u državne i korporacijske obveznice.. Osnova je apsolutne likvidnosti diskontnih kuća u njihovu pravu da namiču sredstva, u krajnjoj nuždi, od Engleske banke koja im rediskontira kratkoročne vrijednosne papire i odobrava kredite.. Diskontni kredit.. Diskontni kredit (engl.. discount credit, njem.. Diskontkredit) je bankovni kratkoročni kredit, odobren na osnovi mjeničnog pokrića.. Otkup mjenice, odnosno mjeničnog potraživanja prije njezina roka dospijeća čini osnovu diskontnog kredita.. Mjenica je zbog svoje formalnopravne i materijalnopravne strogosti siguran instrument domaćeg i međunarodnog plaćanja.. Zbog trenutne nelikvidnosti iz drugih razloga remitent, odnosno vjerovnik mjeničnog potraživanja ima mogućnost podnošenja mjenice na naplatu prije njezina roka dospijeća.. Banka otkupljuje, tj.. diskontira mjenično potraživanje tako da od nominalne vrijednosti odbije iznos kamata, troškova i provizije.. Osnovni uvjet pri odobravanju diskontnog kredita je bonitet mjenice, a ne kreditna sposobnost tražioca kredita.. Mjenica dobrog boniteta sadrži sljedeće karakteristike: robno pokriće, rok dospijeća od 10 do 90 dana, te tri sigurna potpisa kao dokaz njezine valjanosti.. Poslovna banka ima mogućnost rediskonta (ponovnog diskonta) te iste mjenice kod centralne ili druge poslovne banke, što je zapravo refinanciranje komercijalnih kredita u privredi.. Diskontni broker.. Diskontni broker (engl.. discount broker, njem.. Diskont-Broker) je brokerska kuća koja izvršava naloge klijenata za kupnju ili prodaju vrijednosnica.. Budući da ova vrsta brokera ne pruža klijentima ostale usluge, poglavito istraživanja, zaračunavaju niže provizije od ostalih B/D kuća.. Diskontni faktor.. Diskontni faktor (engl.. discount factor, present value factor, njem.. Diskontfaktor) je matematički izraz za izračunavanje diskontne (sadašnje) vrijednosti nekog iznosa.. Naziva se i faktor dekumulacije.. Recipročna je vrijednost kamatnog faktora.. Najčešće se nalazi izračunat u drugim financijskim tablicama, a za jednake periodične iznose u četvrtim financijskim tablicama.. Diskontne/eskontne kuće.. Diskontne/eskontne kuće (engl.. discount houses, discounters, njem.. Diskonthaus, Diskontbank) su posebne financijske ustanove (britanskog) tržišta novca.. Pribavljaju kratkoročne izvore koje plasiraju u kratkoročne vrijednosne papire.. Posrednici su između banaka i središnje banke – Bank of England.. Najveći dio sredstava pozajmljuju od klirinških banaka, a najviše ulažu u blagajničke zapise ministarstva financija, zadužnice gradova i lokalnih vlasti, bankovne mjenice i slične kratkoročne papire.. Bave se i financiranjem izvoza diskontiranjem mjenica.. Reeskontnim operacijama lako održavaju likvidnost i uz malu depozitnu osnovu, ali im je svejedno od 1982.. ograničeno pozajmljivati ukupno do 40 puta više nego što im iznosi dionički kapital (propisani multiplikator).. Posluju i za tuđi račun.. Diskontne obveznice.. Diskontne obveznice (engl.. discount bonds) je popust na obveznice, obveznice koje se prodaju uz popust – obveznice s popustom (diskontom).. Sintagma koja primarno označava obveznice koje se prilikom emisije prodaju uz popust odnosno sub (ispod) pari.. Sekundarno, ovaj izraz označava obveznice koje se prodaju na sekundarnom tržištu ispod nominalne vrijednosti zbog toga što je zahtijevani tržišni prinos na takve obveznice porastao iznad nominalne (kuponske) kamatne stope po kojima se vrši obračun i isplata kamata vlasnicima takvih obveznica.. Kada se obveznice prilikom emisije tržištu prodaju uz znatan diskont označavaju se kao obveznice s dubokim diskontom – deep discount bonds.. Isti se izraz koristi za obveznice koje se na sekundarnom tržištu prodaju uz znatan diskont zbog porasta zahtijevane tržišne stope prinosa.. Specifična vrsta obveznica s diskontom jesu tzv.. obveznice bez kupona – zero coupon bonds, koje se emitiraju bez prava na kamate vlasnika obveznica tako da je njihova emisijska vrijednost određena diskontom koji treba osigurati interes investitora u visini složene kapitalizacije po zahtijevanoj stopi tržišnog prinosa do dospijeća takve obveznice.. Kad se obveznice emitiraju uz diskont poduzeće emitent vrši postepenu amortizaciju toga diskonta do dospijeća obveznice na teret oporezivog poslovnog rezultata čime stvara neoporezive troškove za koje nema odljeva novčanih sredstava kao što je slučaj s isplatama kamata.. Vlasnici koji su kupili obveznice uz diskont na nominalnu vrijednost u trenutku njihove definitivne amortizacije plaćaju porez na razliku između nominalne vrijednosti obveznice i njihove vrijednosti u trenutku stjecanja, dakle, na veličinu diskonta.. Tako realizirani diskont tretira se prilikom oporezivanja kao ostvareni kapitalni dobitak.. Diskontna politika.. Diskontna politika (engl.. discount policy, njem.. Diskontpolitik) ili politika eskontne stope je instrument monetarno-kreditne politike pomoću koje središnje banke utječu na opseg bankovnih kredita, a na taj način i na količinu novca u optjecaju.. Usklađivanjem visine diskontne stope centralne banke reguliraju visinu aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka te postavljaju uvjete refinanciranja na osnovi reeskonta robnih mjenica ili drugih vrijednosnica.. U slučaju inflatornog kretanja cjelokupnog gospodarstva centralna banka povisuje iznos diskontne stope, što rezultira poskupljenjem bankovnih kredita te smanjenjem potražnje za njima, a u slučaju recesije snižava diskontnu stopu, i na taj način pojeftinjuje bankovne kredite te potiče nove investicije.. Diskontna stopa.. Diskontna stopa (engl.. discount rate, bank rate, njem.. Diskontsatz) je stopa diskontiranja, mjera vremenske vrijednosti novca, odnosno svođenja budućih novčanih iznosa ili primitaka na sadašnju vrijednost.. Općenito diskontna stopa je eskontna stopa središnje banke, tj.. kamatna stopa koju središnja banka obračunava pri otkupu mjenica.. To je osnova za kamatnu stopu koju banke pri otkupu mjenica zaračunavaju svojim komitentima.. Diskontirani novčani tok.. Diskontirani novčani tok (engl.. discounted cash flow) uvažava vremensku komponentu, tj.. vremensku preferenciju novca ukamaćivanjem ili diskontiranjem operativnog novčanog toka, za razliku od operativnog i totalnog novčanog toka, koji imaju statički karakter.. To je kombinacija operativnog novčanog toka za trajanja korištenja investicije s totalnim novčanim tokom u odnosu prema investicijskim izdacima.. Koristi se još od 1950-ih godina prije svega u kapitalom intenzivnim poduzećima, te nalazi sve širu primjenu.. Smatra se da je diskontirani novčani tok jedan od najzanimljivijih misaonih stavova koji nude financije i računovodstvo.. Metoda diskontiranog novčanog toka koristi se kao općeprihvaćena koncepcija prosuđivanja rentabilnosti nekog projekta, odnosno investicijskog ulaganja.. Diskontiranje.. Diskontiranje je metoda koja se odnosi na tri metode diskontiranja mjenica: komercijalna metoda, racionalna metoda i obračun inverznom konformnom stopom.. Prve dvije metode koriste se ako je obračun jednostavan, a treća ako je složen.. Premda se u praksi često koristi komercijalna metoda, postupak diskontiranja zamjenjuje ukamaćivanjem čime ostvaruje veću dobit za kupca mjenice.. Diskont se računa po formuli D=Cn i/365 (C – nominalni iznos mjenice, n – broj dana do dospijeća, i – p/100, p – diskontna stopa).. Kad su stope inflacije visoke ovaj postupak dovodi do besmislene visine diskonta koji postaje veći od nominalne vrijednosti mjenice.. Za korektan obračun potrebno je kao osnovicu za ukamaćivanje uzeti nepoznatu diskontiranu vrijednost pa je zatim izračunati iz poznate nominalne vrijednosti mjenice, broja dana i diskontne stope.. Kod jednostavnog obračuna diskont se računa koristeći formulu postotnog računa više sto D = Cni/(365+ni).. U ovom slučaju maksimalni iznos diskonta teži nominalnoj vrijednosti mjenice kada diskontna stopa teži u beskonačnosti.. Kad je posrijedi složen obračun, za obračun diskontirane vrijednosti koristi se postupak izračunavanja sadašnje vrijednosti C0=C/(1+i), formula za diskont je D=C(1+i)t–1/(1+i)t.. Ovaj način obračuna naziva se i obračun pomoću inverzne konformne stope.. Dužnička kriza.. Dužnička kriza (engl.. world debt crisis, njem.. Weltschuldnerkrise) je situacija u kojoj zemlje nisu u mogućnosti ispunjavati ugovorne obveze po zajmovima dobivenim od stranih poslovnih banaka.. Sredinom sedamdesetih godina nakon izbijanja naftne krize, na međunarodnom tržištu kapitala pojavila se velika količina slobodnih sredstava koja su najvećim dijelom proizašla iz viškova tzv.. petrodolara zemalja izvoznica nafte.. Zbog naglo porasle ponude kapitala i činjenice da su razvijene zemlje zapada ušle u recesiju, cijena kapitala postala je izuzetno niska.. Mnoge zemlje u razvoju s kroničnim nedostatkom kapitala vidjele su u tome mogućnost svog ubrzanog gospodarskog razvoja.. U takvoj situaciji došlo je do ubrzanog rasta zaduženja velikog broja zemalja u razvoju.. Početkom 1980-ih godina stanje na svjetskom tržištu kapitala se konsolidiralo, kamatne stope su počele rasti, a mnoge zemlje u razvoju čija ambiciozna investicijska ulaganja još nisu davala rezultate ušle su u dužničku krizu.. Krize su bile naročito izražene u zemljama u razvoju, koje su svoj razvoj temeljile na rastu domaće potrošnje i stoga su imale kronične deficite u platnim bilancama.. Zemlje koje su bile izvozno orijentirane nisu imale takvih platnobilančnih problema.. Mnoge prezadužene zemlje ušle su i u krizu vanjske likvidnosti, pa je došlo do naglog usporavanja gospodarske aktivnosti, pada životnog standarda i opće recesije.. Reprogramiranje dugova bilo je jedino rješenje kojima su zemlje dužnici mogle smanjiti teret servisiranja duga i zaustaviti opadanje gospodarske aktivnosti.. No, reprogramiranje je u pravilu bilo uvjetovano mjerama ekonomske politike koja bi osigurala usklađivanje domaće potrošnje s kretanjem društvenog proizvoda, uravnoteženje platne bilance i uredno servisiranje (reprogramiranje) duga.. Veliku ulogu u procesu reprogramiranja duga i definiranja mjera ekonomske politike zemalja dužnika imao je Međunarodni monetarni fond.. Promatrano dugoročnije, dužnička kriza utjecala je na pojavu neto priljeva kapitala u razvijene zemlje (zemlje kreditore) te do općeg smanjenja indirektnih ulaganja u svjetskoj privredi i rasta važnosti direktnih ulaganja.. Dužnik.. Dužnik (engl.. obligation, njem.. Schuldner) je osoba koja mora ispuniti obvezu prema vjerovniku u trgovačkom pravu u kojem obveze nastaju prvenstveno ugovorima, i to dvostranoobveznim.. Obje stranke su i vjerovnik i dužnik.. Obveza jedne stranke je pravo druge stranke i obrnuto.. Dun Bradstreet (D B).. Dun Bradstreet (D B) je financijska tvrtka koja se bavi prikupljanje informacija o kreditnom rejtingu, njihovom obradom i distribucijom pretplatnicima u obliku izvještaja i pregleda.. Pruža i druge usluge, te objavljuje druge vrste financijskih informacija.. Njezina supsidiarija Moody’s Investor Service bavi se rangiranjem obveznica i komercijalnih papira.. Duopol.. Duopol (engl.. duopoly, njem.. Dyopol) je tržišna situacija u kojoj djeluju samo dva ponuđača (prodavača) određenog dobra ili usluge, dok je broj kupaca velik.. Karakteristika je ovog slučaja da svaka aktivnost jednog ponuđača utječe na poziciju onog drugog, i traži od njega protumjeru.. To dovodi do sličnog ili istovjetnog ponašanja obaju ponuđača.. Zato se duopol još naziva djelomični ili parcijalni monopol.. Dugotrajna imovina.. Dugotrajna imovina (engl.. fixed assets, long-term assets, njem.. langfristiges Vermögen) su sva sredstva koja trajno služe poslovnom procesu u poduzeću i unovčiva su u rokovima dužim od godine dana.. Svrha ovog oblika imovine nije preprodaja.. Može se raščlanjivati prema različitim kriterijima.. U financijskim izvješćima uobičajena je sljedeća bilančna raščlana:.. nematerijalna imovina: osnivački izdaci, izdaci za istraživanje i razvoj, patenti, licencije, koncesije, zaštitni znaci i ostala slična prava, goodwill, predujmovi za nematerijalna sredstva;.. materijalna imovina: zemljište i šume, građevinski objekti, postrojenja i oprema (strojevi), alati, pogonski i uredski inventar, namještaj i transportni uređaji (sredstva), predujmovi za materijalna sredstva, materijalna sredstva u pripremi, stambene zgrade i stanovi, ostala materijalna imovina;.. financijska imovina: udjeli (dionice) u povezanim poduzećima, zajmovi povezanim poduzećima, sudjelujući interesi (participacije), ulaganja u vrijednosne papire, dani krediti, depoziti i kaucije, obvezna dugoročna ulaganja, otkup vlastitih dionica, ostala dugoročna ulaganja;.. potraživanja: potraživanja od povezanih poduzeća, potraživanja po osnovi prodaje na kredit, ostala potraživanja.. Dugoročne obveze.. Dugoročne obveze (engl.. long-term liabilities, long-term debts, njem.. langfristige Verbindlichkeiten) su one obveze poduzeća čiji je rok plaćanja duži od jedne godine.. Nalaze se u pasivi bilance stanja.. Podmirenje dugoročnih obveza može biti.. jednokratno ili podmirenje obveza u cijelosti na kraju roka dospijeća i.. višekratno ili podmirenje obveza u obrocima ili ratama u razdoblju otplate.. Najčešće dugoročne obveze (dugovi) jesu npr.. hipotekarni zajmovi, obveze po osnovi emitiranih obveznica, obveze s osnove prikupljenih dugoročnih bankarskih kredita i razni drugi dugoročni zajmovi.. Dugoročne vrijednosnice.. Dugoročne vrijednosnice (engl.. long-term securities, njem.. langfristige Wertpapiere) su efekti (vrijednosni papiri) koje izdavač prodaje radi prikupljanja dugoročnih financijskih sredstava ili radi špekulacije.. Dugi rok se u raznim zemljama definira različito, te se smatra da je njegova donja granica u rasponu od jedne do pet godina.. U Hrvatskoj se dugim rokom smatra sve što je dulje od godine dana.. Dugoročni efekti (vrijednosnice) su svi oni koji će u potpunosti biti isplaćeni ili na drugi način realizirani u dugom roku, ili se ne isplaćuju, nego predstavljaju relativni udio u vlasništvu.. To su u prvom redu dionice, obične i povlaštene, zatim obveznice koje dospijevaju u dugom roku, te budući ugovori koji trebaju biti realizirani u roku duljem od godine dana.. Dugoročni efekti su, u načelu, rentabilniji za ulaganje od kratkoročnih, ali je uz to povezan i znatan rizik.. Naime, udaljeniji vremenski horizont povećava neizvjesnost naplate i realne vrijednosti naplaćene svote.. Stoga, dugoročni su efekti mnogo pogodniji za špekulaciju od kratkoročnih, te se često događa da su ujedno i bitno likvidniji od kratkoročnih.. Dubina financijskog tržišta.. Dubina financijskog tržišta (engl.. depth of financial market) je broj i financijski potencijal kupaca i prodavača koji ulaze na tržište s namjerom da trguju financijskim sredstvima i instrumentima, ako njihova cijena padne ili poraste u odnosu na sadašnju.. Dubina tržišta je jedan od osnovnih preduvjeta za dobro funkcioniranje tržišta.. Ako nedostaje dubina tržišta, bilo po broju sudionika, ili po njihovu potencijalu, funkcioniranje tržišta bit će bitno narušeno, budući da upravo dubinu tržišta osigurava relativnu stabilnost cijena.. Naime, svaka znatnija promjena cijene dovodi sudionike iz dubine na površinu, te se oni svojim djelovanjem suprotstavljaju daljnjoj promjeni cijene.. Nedovoljna dubina tržišta stvara veliku nesigurnost na tržištu, te pogoduje špekulantima i otežava dugoročno planiranje.. Due diligence.. Due diligence (njem.. angemessene Sorgfalt) je ispitivanje svih relevantnih činilaca za novu emisiju vrijednosnih papira koje u poduzeću emitentu vrši institucija koja odgovara za točnost podataka navedenih u prospektu kojim se emisija i emitent predstavljaju potencijalnim kupcima.. Ispituju se pravni status, uspješnost poslovanja, bilance, tržišni položaj i perspektiva, te druge odlike emitenata.. Dugi položaj.. Dugi položaj (engl.. long-position, njem.. Long-Position);.. vrijednosnice na klijentovu računu koje su ili u potpunosti isplaćene (gotovinski račun) ili djelomično isplaćene (margin-račun), pravo vlasništva nad kojim daje ulagaču pravo na prodaju ili poklon, pravo na primanje bilo kakve dobiti po vrijednosnici ili robi, te pravo na bilo koji iznos dobitka ili gubitka po promjeni vrijednosti, cijene, vrijednosnice ili robe;.. ulagačevo vlasništvo vrijednosnica, u posjedu B/D tvrtke;.. bilo koja knjigovodstvena pozicija unutar računa vrijednosnica B/D tvrtke koja ima dugovni saldo;.. vlasnik vrijednosnica ili robe koji očekuje povećanje njihovih cijena, ili ih drži samo zbog prihoda.. Državni vrijednosni papiri.. Državni vrijednosni papiri (engl.. treasury bills and bonds, njem.. Schatzwechsel und –anleihen) su vrijednosni papiri koje izdaje država kako bi došla do sredstava potrebnih za financiranje javnih potreba ili za pokriće proračunskog deficita.. Na financijskom tržištu je instrument ulaganja najmanjega rizika jer za njih jamči država, a često se nude i porezne olakšice.. Postoje dvije vrste državnih vrijednosnih papira: utrživih, kojima se može trgovati na sekundarnom tržištu, te neutrživih, koji se izdaju neposredno državnim agencijama, a otkupiti ih može jedino država.. Prodaja državnih vrijednosnih papira dražbom na otvorenim financijskim tržištima utječe na reguliranja kreditnoga potencijala i novčane mase u optjecaju.. Državnim vrijednosnim papirima kao instrumentom javnoga duga može upravljati središnja banka (u Velikoj Britaniji) ili ministarstvo financija (u SAD).. Državni fond.. Državni fond (engl.. national fund, njem.. Staatsfonds) je fond formiran na temelju odluke državnih organa, najčešće parlamenta, radi prikupljanja sredstava za određenu svotu.. Fondovi se najčešće formiraju pri ministarstvima, te raspolažu prikupljenim sredstvima u skladu s odlukama vlade i ministarstava.. Državni fondovi prikupljaju sredstva na način definiran zakonom o svom osnivanju, te imaju vrlo uske ovlasti za samostalno prikupljanje i raspolaganje sredstvima.. Osnovni oblici prikupljanja sredstava su: udjel u prihodima državnog proračuna, neposredna davanja (doprinosi) za financiranje određene djelatnosti, krediti poslovnih banaka, krediti drugih osoba, prodaja obveznica, krediti centralne banke i kamate na vlastita sredstva.. Za kreditne obveze koje preuzme pojedini fond u pravilu jamči država, koja ujedno odlučuje o obujmu zaduživanja fonda.. Državna obveznica.. Državna obveznica (engl.. treasury bond, treasury bill, njem.. Schatzwechsel, Schatzobligation) je dužnički vrijednosni papir kojim se država kao izdavalac obvezuje da će u određenom roku vratiti pozajmljena sredstva uz određenu (fiksnu) kamatu.. Kamata se pri tome može isplaćivati odjednom, zajedno s glavnicom u trenutku dospijeća obveznice, ili periodično, u ratama.. Otplata u ratama u pravilu se vrši u jednakim iznosima za svako razdoblje (obveznice s fiksnim prihodom), iako može biti i u različitim iznosima (obveznice s varijabilnim prihodom).. Navedene državne obveznice mogu biti dugoročne, srednjoročne ili kratkoročne te s indeksnom klauzulom ili bez nje.. Iako su državne obveznice prvenstveno kreditni instrument, one mogu služiti i kao platežno sredstvo prema državi (npr.. za plaćanje poreza ili drugih dadžbina).. Državna je obveznica jedan od najsigurnijih vrijednosnih papira, jer za njezinu isplatu garantira država pa nije rijedak slučaj prodaje i preprodaje državnih obveznica od jednog nefinancijskog subjekta drugom ili banke drugim financijskim institucijama i nebankarskim subjektima.. Stoga se i mogu koristiti kao instrument politike otvorenog tržišta, kojom centralna banka regulira ponudu novca na željenoj razini.. Državna riznica.. Državna riznica (engl.. treasury, state treasury, exchequer, njem.. Schatzamt);.. odjel u ministarstvu financija koji je financijski posrednik države, odnosno glavna državna blagajna preko koje se osigurava financijsko posredništvo države i ostalih gospodarskih sudionika.. Obavlja različite državne financijske operacije vezane uz fiskalnu funkciju države.. U određenim vremenskim razdobljima, obično dnevno, mjesečno i godišnje, izvještava o stanju državne likvidnosti;.. naziv za cijelo ministarstvo financija (npr.. u SAD Treasury Department).. Društvo s ograničenom odgovornošću.. Društvo s ograničenom odgovornošću (engl.. private limited liability company – Inc.. , njem.. Gesellschaft mit beschränkter Haftung; GmbH) je društvo koje ima svojstvo pravne osobe i u kojem svaki član (fizička ili pravna osoba) sudjeluje svojim osnovnim ulogom u temeljnoj glavnici, s tim da prema trećim osobama odgovara društvo do visine osnovnog uloga, a članovi ne odgovaraju za obveze društva.. Ovaj tip društva svrstavamo u mješoviti jer se nalazi na razmeđi između društva osoba (personalni tip) i društva kapitala (kapitalni tip).. Ono sjedinjuje u sebi neka svojstva i jednog i drugog društvenog tipa.. Glavno obilježje kapitalnog tipa društva je ograničena odgovornost članova društva.. Ova karakteristika je i u osnovi društva s ograničenom odgovornošću.. Kod personalnog tipa društva važan je osobni element, čvršća osobna povezanost članova jer pojedincu nije svejedno tko s njim sudjeluje u društvu i kako je povezan.. I ovaj moment postoji kod društva s ograničenom odgovornošću.. Stoga je ovo društvo i pogodno za manji broj članova i manji kapital (u odnosu na dioničko društvo) jer samo tamo gdje je manji broj članica, koji se redovito i međusobno znaju, mogu imati važnost osobni momenti.. No unatoč elementima personalnog karaktera, društvo s ograničenom odgovornošću je najsrodnije dinamičkom društvu, tj.. kapitalnom tipu društva.. Ovaj tip trgovačkog društva uveden je najprije u zakonodavstvo Njemačke (Gesetz betreffend die Gesellschaft mit beschrankter Haftung od 20.. travnja 1892.. godine), a kasnije se proširio i na druge zemlje.. Društveni bruto proizvod.. Društveni bruto proizvod (engl.. gross national product, GDP, njem.. Bruttosozialprodukt BSP) je mjera ukupne vrijednosti proizvodnje dobara i usluga narodnog gospodarstva u određenom razdoblju, najčešće u jednoj godini.. Utvrđuje se vrednovanjem proizvoda i usluga po tržišnim cijenama, te njihovim agregiranjem.. Društveni bruto-proizvod, kao najširi sustav obračuna vrijednosti ukupne proizvodnje, sadržava u sebi društveni proizvod i nacionalni dohodak.. Društveni proizvod je ona vrijednost ukupne društvene proizvodnje koja je očišćena od intermedijarnih proizvoda i obuhvaća samo vrijednost onih vrsta roba koje dolaze na tržište kao sredstva za potrošnju (potrošna dobra) i investicijska sredstva (kapitalna dobra).. Nacionalni dohodak ili čisti (neto) društveni proizvod je vrijednost koju smatramo novostvorenom vrijednosti.. Novostvorena vrijednost je rezultat rada jednog društva (države) u materijalnoj proizvodnji u određenom razdoblju (obično u jednoj godini).. Društveni bruto proizvod kao najširi način obračuna vrijednosti ukupne proizvodnje veći je od društvenog proizvoda jer se u njemu nalaze i intermedijarni proizvodi, pa su ti iznosi višekratno obračunati.. Društveni proizvod, koji realnije odražava vrijednost ukupne društvene proizvodnje, jer obuhvaća stvarnu vrijednost materijalnih troškova i vrijednost rada, univerzalni je gospodarski pokazatelj ekonomske snage nekog društva u određenom vremenu.. Pomoću ovog pokazatelja također se prati i rast ekonomske snage.. Da bi se dobio uvid u ekonomsku snagu nekog društva utvrđuje se društveni proizvod po stanovniku, tako da se njegova vrijednost izražava u USD radi mogućnosti komparacije.. Danas se u najrazvijenijim zemljama svijeta on kreće oko 10-20 tisuća dolara po stanovniku (SAD, Švicarska, Kanada, itd.. Računa se da je Hrvatska pred agresiju (1988.. ) bila dostigla društveni proizvod od oko 4.. 000 dolara po stanovniku, ali je zbog razaranja i zastoja u proizvodnji pala (1992.. ) na oko 2.. 000 dolara.. Društveni proizvod.. Društveni proizvod (engl.. national product, njem.. Sozialprodukt) je ukupna veličina raznovrsnih materijalnih dobara i usluga proizvedenih, odnosno pruženih u određenom razdoblju u okviru gospodarstva promatranog u cjelini.. Ta se agregirana suma dobara proizvedenih gospodarskom aktivnošću ljudi u svim sektorima proizvodnog rada statistički utvrđuje i obračunava za razdoblje od godine dana.. Jedan je od najvažnijih ekonomskih agregata.. Njime se iskazuje stupanj rasta proizvodnje i daje ukupna dinamika gospodarskih kretanja.. Doznaka.. Doznaka (engl.. transfer, remittance, njem.. Überweisung) je prvenstveno komercijalni pojam kojim se označava plaćanje prijenosom novčanog potraživanja na određeni račun vjerovnika u banci ili financijskoj instituciji.. I zbog pravnih okolnosti (zabrana plaćanja tzv.. gotovim novcem preko određene svote između pravnih osoba u unutrašnjem prometu i načelna zabrana plaćanja tzv.. gotovim novcem u deviznim propisima i ograničenja u prijenosu tog novca preko državnih granica) i zbog životnih okolnosti (nepraktičnost) plaćanja između pravnih osoba prvenstveno se obavljaju tako što dužnik dade nalog banci ili financijskoj instituciji kod koje ima račun, a prijenos sredstava (novčanog potraživanja ) sa svoga računa na račun vjerovnika, neposredno (ako i vjerovnik i dužnik imaju račun kod iste banke, odnosno institucije) ili preko jedne ili više banaka.. Ovakav postupak kolokvijalno se označuje riječju doznaka (novčane obveze i plaćanje).. Double Dip Recession.. Double Dip Recession - recesija koja slijedi nakon što BDP (bruto domaći proizvod) nakon pozitivnog rasta u jednom ili dva kvartala ponovno sklizne u negativno.. Double-dip (ili čak triple-dip) receasija je vrlo loša iz razloga što strah da će ekonomija zapasti u još dublju i težu recesiju čini oporavak još težim.. Dow Jones.. Dow Jones index je vagana aritmetička sredina 30 značajnih dionica kojima se trguja na NYSE.. Dow Jonesov index.. Dow Jonesov index (engl.. Dow Jones index, njem.. Dow-Jones-Index) je prosječna dnevna cijena grupe poduzeća u uzorku koja kotiraju na NYSE (New York Stock Exchange – Njujorška burza vrijednosnih papira).. Promjene u vrijednosti indeksa izražene su u postotku (indeksni poeni).. Smatra se kvalitetnim pokazateljem kretanja privrednih aktivnosti.. Postoji više vrsta Dow Jonesova indeksa: za industrijsku djelatnost (prati efekte dionica 30 najznačajnijih poduzeća), za transportne usluge (prati efekte 20 poduzeća), indeks 500 (prati efekte dionica 500 izabranih značajnih poduzeća), a postoji i indeks za efekte dionica svih poduzeća koja kotiraju na NYSE.. Datira, u sadašnjem obliku, od 1928.. Dospjelost.. Dospjelost (engl.. maturity date, njem.. Fälligkeitstag, Verfallstag):.. trenutak od kojeg je vjerovnik ovlašten zahtijevati ispunjenje tražbine, a ako je obveza novčana, trenutak od kojeg je ovlašten zahtijevati njezinu isplatu.. Rok ispunjenja činidbe može biti određen ugovorom (ugovorni rok), i to tako da zakon bilo odredi rok za ispunjenje pojedinih vrsta obveza, bilo da postavi opće pravilo o roku za ispunjenje.. Ako za dospjelost obveze nije određen rok ispunjenja niti proizlazi iz svrhe posla, prirode obveze i ostalih okolnosti, ispunjenje obveze (solutio) može se zahtijevati odmah.. U novijoj praksi trgovačkih sudova zastupa se gledište da pod izrazom “odmah” treba razumjeti rok od osam dana od dana primitka računa za isporučenu robu ili izvršene usluge.. Obveze se mogu ispuniti i prije roka dospijeća.. Pritom, ako je rok ugovoren isključivo u korist dužnika, on ima pravo ispuniti obvezu i prije ugovorenog roka, ali je o tome dužan obavijestiti vjerovnika i paziti da to ne bude u nevrijeme.. Ako je, međutim, riječ o novčanoj obvezi, dužnik ima pravo ispuniti je i prije ugovorenog roka i bez postojanja navedenih pretpostavki, a ima pravo na odbitak kamata, za vrijeme od isplate do dospijeća ako je tako ugovoreno ili uobičajeno (diskontne ili međutomne kamate).. U ostalim slučajevima kad dužnik ponudi ispunjenje prije roka, vjerovnik može odbiti ispunjenje, a može ga i primiti i zadržati pravo na naknadu štete ako u tome bez odgađanja izvijesti dužnika.. Vjerovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje prije roka ako mu dužnik nije dao obećano osiguranje ili ako na njegov zahtjev nije dopunio osiguranje smanjeno bez njegove krivnje te kad je rok ugovoren isključivo u njegovu korist.. Određivanje vremena ispunjenja može, također, biti ostavljeno na volju na volju jednoj ugovorenoj strani.. Ako s određivanjem roka oteže, druga strana je može opomenuti.. Ne odredi li ovlaštena strana rok ni nakon opomene, druga se strana može obratiti sudu da odredi primjeren rok za ispunjenje obveze.. Rok dospjelosti  ...   broja banaka.. Pravovremena financijska podrška ili neminovni stečaj su rješenja koja održavaju ukupni sistem stabilnim.. Supervizorska strategija vodećih i regulativnih institucija razlikuje se u modalitetima od zemlje do zemlje, međutim, u osnovi u svjetskim okvirima razlikuju se dva osnovna pristupa.. Prvi, koji je tipičniji za anglosaksonske bankarske sisteme (SAD, Kanadu, Veliku Britaniju i dr.. ) koji se bazira na instaliranju odgovarajućih stopa kapitala banaka, i drugi, koji se u većoj mjeri oslanja na direktniju kontrolu regulativnosti i adekvatnosti parametara poslovne politike banaka i koji je karakterističan za bankarstvo Njemačke, Francuske i dr.. U novije vrijeme se mijenjaju obrasci i metode supervizorskog djelovanja centralnih banaka u skladu s krupnim promjenama u financijskim sistemima tržišnih privreda.. U uvjetima sve veće integracije svjetskog financijskog tržišta i internacionalizacije banaka, javlja se potreba harmonizacije reguliranja i nadzora poslovanja banaka.. Nalog ‘donji limit’.. Nalog “donji limit” (engl.. limit order) je nalog koji prodavalac daje brokeru da proda njegove vrijednosnice po bilo kojoj cijeni koja je viša od navedenog ograničenja.. Broker mora nastojati postići cijenu koja je što viša, ali ne smije prihvatiti nižu od zadane.. Takve naloge, ako ih broker ne može realizirati u istom danu, na većim burzama najčešće preuzimaju i provode specijalisti koji ih izvršavaju kad cijena poraste na limitiranu razinu.. Nalog ‘gornji limit’.. Nalog “gornji limit” (engl.. limit order) je nalog koji kupac daje brokeru da kupi željeni vrijednosni papir po bilo kojoj cijeni koja je niža od navedenog ograničenja.. Broker mora nastojati postići cijenu nižu od zadane, ali ne smije prihvatiti višu od nje.. Takve naloge, ako ih broker ne može realizirati u istom danu, na većim burzama najčešće preuzimaju i provode specijalisti koji ih izvršavaju kad cijena padne na limitiranu razinu.. NAV cijena.. NAV cijena (engl.. net asset value) je cijena kojom se izražava vrijednost svih vrijednosnica i ostale imovine u fondovima zajedničkog investiranja (unit i investment trust), tj.. vrijednost samog fonda ili vrijednost pojedinog udjela u takvom fondu (NAV po udjelu).. Kalkulira se najmanje jednom dnevno tako da se tekuća tržišna vrijednost svih vrijednosnica i ostale imovineu fondu podijeli s brojem udjela.. Način izračunavanja je jednostavan jer su cijene vrijednosnica, njihov broj kao i broj udjela u fondu u svakom trenutku poznati.. Predstavlja neto vrijednost imovine fonda ili udjela.. NASDAQ.. NASDAQ (National Association of Securities Dealers Automated Quotation) je tržište u SAD-u na kojem se uglavnom trguje dionicama tehnološkog sektora.. Negativna kamata.. Negativna kamata (engl.. negative interest, njem.. Negativzins, fr.. intéret négatif) je kamata koju ulagač plaća na uloženi novac.. Svojedobno uvedena u Švicarskoj kao zaštita od nekontroliranog priljeva inozemnog.. kapitala.. Negociranje.. Negociranje (engl.. negotiation, njem.. Negozieren);.. prijenos vrijednosnog papira (npr.. mjenice) na drugu osobu.. Prema novim Jedinstvenim pravilima za dokumentarne akreditive negociranje ne znači samo prijenos (otkup) mjenice nego i/ili dokumenata;.. negociranjem se često financira određeni izvozni posao na taj način da izdavalac (izvoznik) negocira mjenice na banku, a ova plaća akontaciju na temelju izvoznih robnih dokumenata poslanih banci inozemnog kupca na inkaso.. O.. RJEČNIK-POJMOVA - O.. Otvoreni investicijski fond.. Otvoreni investicijski fond je zasebna imovina, bez pravne osobnosti, što ga uz odobrenje Komisije za vrijednosne papire osniva društvo za upravljanje fondovima, kojemu je predmet poslovanja isključivo prikupljanje novčanih sredstava izdavanjem i javnom prodajom dokumenata o udjelu.. Obveza fonda je da u svakom trenutku bezuvjetno otkupi izdane udjele.. Otrovna pilula.. Otrovna pilula (engl.. poison pill) je taktika koju ciljno poduzeće na koje je usmjereno neprijateljsko preuzimanje koristi kako bi se obranilo od preuzimanja na taj način da samo preuzme ili se integrira s drugim poduzećima kako bi postalo financijski ili strukturalno manje atraktivno potencijalnom preuzimaču.. Taktika obrane poduzeća od neprijateljskog preuzimanja, na način da se tvrtka učini manje atraktivnom za preuzimanje, metoda zaštite poduzeća od preuzimanja.. Cilj menedžmenta je da se pilula učini toliko neukusnom da je potencijalni tražilac neće željeti progutati.. Osnivačka glavnica.. Osnivačka glavnica (engl.. share capital, njem.. Aktienkapital) je iznos kapitala potreban za osnivanje i početak rada društva.. Dijeli se na određeni broj dionica u dioničkom društvu, odnosno na određeni broj udjela u društvu s ograničenom odgovornošću.. OTC.. OTC (krat.. over-the-counter market, njem.. OTC market, Freiverkehr) ili OTC-tržište; izvanburzovna prodaja dionica na sekundarnom tržištu vrijednosnih papira.. Opcije.. Opcije (engl.. options, njem.. Option) su pismene punomoći kojima njihov izdavatelj daje kupcima pravo na kupnju i/ili prodaju određenog paketa vrijednosnih papira u određenom vremenu i po utvrđenoj cijeni.. To su samostalni vrijednosni papiri uvedeni i na tržište kapitala.. Engleski burzovni izraz za premiju.. Operativna dobit ili gubitak.. Operativna dobit ili gubitak (engl.. operating income or loss, njem.. Betriebseinkommen oder Verlust) je dobit ili gubitak zrakoplovne kompanije koji nastaje kao rezultat obavljanja usluga zračnog prometa prije podmirenja poreza na dobit, a zasniva se na ukupnim operativnim prihodima i ukupnim operativnim troškovima.. Oročeni depozit.. Oročeni depozit (engl.. time deposit, njem.. Zeitdeposit) predstavlja novčana sredstva na posebnim depozitnim računima banaka čije se upotrebe deponent odriče na određeno dogovoreno vrijeme.. Sredstva oročenih – ročnih depozita ne mogu se koristiti za svakodnevna plaćanja.. Depozit na neodređeno vrijeme uz otkazni rok mogu se koristiti tek istekom ugovorenog roka od pismene obavijesti o otkazu depozita.. Depoziti na određeno vrijeme koriste se tek istekom tog vremena.. Ročni depozit može se razročiti samo u rijetkim, ugovorom predviđenim prilikama.. U slučaju razročavanja obračunava se niža paralizirajuća kamatna stopa od one predviđene za oročeni depozit, koja je inače viša nego na druge vrste depozita.. Visina kamatne stope na oročene depozite raste usporedo s dužinom roka oročavanja depozita.. Osigurane obveznice.. Osigurane obveznice (engl.. secured bonds, njem.. gesicherte Schuldverschreibungen) su obveznice čija je tražbina osigurana.. Osiguranje može biti realnom imovinom, ili idealnim oblikom imovine.. Razlikuju se obveznice osigurane hipotekom, zalogom opreme ili garancijama trećih osoba, odnosno idealnim oblikom vlasništva prezentiranim u vrijednosnim papirima dužnika ili njegovih garanata.. Odnos cijene dionica i dobitka P/E.. Odnos cijene dionica i dobitka (engl.. price-earnings ratio, P/E, njem.. Preis Einkommen Verhältnis) je važna informacija potencijalnim investitorima i vlasnicima dionica koja se objavljuje u izvještajima o burzovnim kotacijama, a standardni je podatak u novinskom retku kotacija.. Pokazuje odnos cijene dionica i dobitka poduzeća po dionici.. U odnos se stavlja cijena dionica pri zatvaranju burze i dobit po dionici, koja se ne objavljuje u listama burzovnih kotacija pa P/E odnos nije moguće izračunati iz podataka raspoloživih u retku burzovnog izvještaja.. Dobit po dionici ne treba miješati s podacima o isplaćenoj dividendi.. Primjer: P/E odnos 10 znači da cijena dionica predstavlja desetorostruki iznos dobiti poduzeća po dionici u psoljednjoj godini ili u posljednja 4 tromjesečja.. Odnos P/E pokazuje relativne vrijednosti različitih dionica, a omogućava i izračunavanje dobiti po dionici.. Odnos duga i (vlasničke) glavnice.. Odnos duga i (vlasničke) glavnice (engl.. debt-equity, D/E ratio, njem.. Schuldendienstquote) je najpoznatiji pokazatelj upotrebe poluge, odnosno stupnja zaduženosti poduzeća.. Pokazatelj financijske strukture ili strukture kapitala poduzeća, odnosno stupnja zaduženosti poduzeća.. Predstavlja odnos dugova ili ukupnih obveza poduzeća i njegova vlastitog kapitala, odnosno vlasničke glavnice poduzeća.. Za razliku od pokazatelja odnosa dugova (ukupnih obveza) prema ukupnim sredstvima (ukupnom kapitalu) poduzeća ovaj pokazatelj raste brže s porastom dugova u strukturi kapitala; tako u slučaju da iznos dugova premašuje vlasničku glavnicu, ovaj pokazatelj ubrzano raste.. Povezan je s konzervativnim kriterijem određivanja granice zaduživanja poduzeća, tzv.. pravilom 1:1, koje kaže da je maksimalni iznos dugova koje može koristiti neko poduzeće veličina njegove vlasničke glavnice.. Pokazatelj odnosa duga i glavnice može se računati temeljem knjigovodstvenih vrijednosti dugova i vlasničke glavnice ili pak temeljem njihovih tržišnih vrijednosti.. U ovom drugom slučaju prisutan je problem realnosti procjene tržišne vrijednosti dugova i glavnice.. Kao kompromis, može se promatrati odnos knjigovodstvene vrijednosti dugova prema tržišnoj vrijednosti vlasničke glavnice.. Tako prikazan odnos dugova i glavnice koristi se i kao jedan od pokazatelja rizika stečaja poduzeća.. Odnos duga i uloga.. Odnos duga i uloga (engl.. debt-equity ratio) je odnos vlastitog kapitala i kredita uloženih u određeni poslovni pothvat.. Velika vrijednost sredstava potrebnih za ulaganje u kapitalne projekte onemogućava poduzetnike da ulože u cijelosti samo svoja sredstva kao ulog (engl.. equity).. Stoga je potrebno da se preostali dio sredstava pribavi uzimanjem kredita, koji se financijskoj konstrukciji smatra dugom (engl.. debt).. Odnos duga i uloga može biti različit.. No, često taj odnos iznosi 80:20% u korist duga, što znači da su od 100% uloženih sredstava 80% sredstava pribavljena kreditima, a 20% su sredstva ulagača.. Odredbe o posebnim rizicima.. Odredbe o posebnim rizicima (engl.. special risk clause) su ugovorne odredbe oblikovane u poslovnoj praksi.. Njima se nastoje pobliže odrediti događaji koji ako se u stvarnosti i dogode mogu biti uvjet primjene odredaba o višoj sili i hardshipu.. Primjer takvih događaja: inflacija, porast cijena sirovina, rat, štrajk i dr.. OECD.. OECD (engl.. Organization for Economic Cooperation and Development; krat.. Europäische Organisation für die Kooperation und Entwicklung) je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj – organizacija sljedbenik OEEC-a (engl.. Organization for European Economic Cooperation – Organizacija za europsku ekonomsku suradnju) osnovane 1948.. godine s ciljem pomoći u rekonstrukciji Europe razorene u II.. svjetskom ratu.. Relativno brzo oporavljene europske privrede pokazuju međuzavisnost s razvijenim industrijskim zemljama Sjeverne Amerike, te kao reakcije na takvu situaciju 1960.. godine dolazi do osnivanja nove organizacije, OECD-a čije su članice-osnivači 18 europskih zemalja, SAD i Kanada.. Do 1973.. organizaciji pristupaju Japan, Finska, Australija i Novi Zeland (bivša Jugoslavija je od 1961.. godine imala status pridruženog člana).. Poveljom potpisanom 14.. prosinca 1960.. utemeljeni su ciljevi Organizacije: unapređivanje privrednog rasta zemalja članica; pomoć nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju (u okviru i izvan članstva u Organizaciji); težiti povećanju svjetske trgovine.. Aspekti djelovanja i rada Organizacije su: razvojna politika i kooperacija, energija, razvoj, trgovina, financijska i fiskalna pitanja, socijalna pitanja, zapošljavanje, edukacija, ekologija, znanost, tehnologija, industrija, poljoprivreda, ribarstvo.. Organizacija je konzultativnog karaktera, bez snage obvezivanja bilo koje od svojih članica.. Sjedište Organizacije nalazi se u Parizu.. Ograničeni depozit.. Ograničeni depozit (engl.. restricted deposit, njem.. beschränkte Einlage, limitiertes Depot) je vrsta depozita u domaćem bankarstvu.. Depozit koji se ukamaćuje i kod kojeg se transferi s računa mogu vršiti samo kad nastupe unaprijed utvrđeni uvjeti; npr.. privredni subjekti obvezni su da na posebnom računu kod banke drže određeni propisani iznos novčanih sredstava rezervi koja mogu koristiti samo za pokriće gubitaka, samo u slučaju nelikvidnosti i sl.. Okvirni kredit.. Okvirni kredit (engl.. credit line, njem.. Kreditlinie, Kreditrahmen) ili kreditna linija je najčešće godišnji kreditni ugovor sklopljen između banke i poduzeća za kratkoročno financiranje tekućih potreba u momentima formiranja bilančnih deficita poduzeća, a obuhvaća godišnji obujam raspoloživog kredita, automatsko korištenje sredstava u okviru ugovorenog limita, automatsko vraćanje korištenih sredstava i kamatno opterećenje za iznos neto-zaduženja.. U zemljama s razvijenim financijskim tržištem ovim oblikom kreditiranja koriste se ili najjača poduzeća kao oblikom osiguranja za kupovinu kratkoročnih vrijednosnih papira (s dospijećem do 9 mjeseci), ili se njime koriste poduzeća za refinanciranje dijela kreiranih a nerealiziranih komercijalnih vrijednosnih papira, pri čemu im banke daju razvojnu podršku.. U posljednje vrijeme kreditne linije za ovakve namjene ugovaraju se na dvije godine.. Opcija.. Opcija (engl.. option, njem.. Option);.. u širem smislu pravo određenih osoba da svojom jednostavnom izjavom upućenom drugoj određenoj osobi izazove perfekciju predviđenog ugovora, odnosno već postojećem ugovoru promijeni sadržaj.. Pravo na optiranje stječe se na temelju zakona, posebne klauzule u nekom obveznom ugovoru, statutu društva i sl.. Propuštanje ostvarenja opcije dovodi do gubitka prava na opciju;.. pravo osiguranika ili korisnika osiguranja na izbor oblika plaćanja koje proizlazi iz ugovora o osiguranju;.. pravo i na sklapanje ugovora o kupnji i prodaji vrijednosnih papira ili robe unutar određenog razdoblja;.. pravo prvenstva pri upisu novih dionica i sl.. Opcija kupnje.. Opcija kupnje (engl.. call-option, njem.. Kaufoption) je opcija koja kupcu daje pravo kupnje točno određenog broja predmeta opcije od prodavatelja po unaprijed utvrđenoj cijeni, izvršnoj cijeni, na utvrđeni datum – kod europske opcije, odnosno, u slučaju američke opcije, i unutar određenog razdoblja.. Ovakve opcije obično kupuju ulagači koji očekuju porast cijene predmeta opcije.. Opcija prodaje.. Opcija prodaje (engl.. put-option, njem.. Verkaufsoption) je opcija, koja imaocu, kupcu daje pravo, opciju, prodaje točno određenog broja predmeta opcije.. Opcija prodaje obvezuje prodavatelja opcije na preuzimanje predmeta opcije i plaćanje unaprijed utvrđene cijene imaocu takve opcije, ako je ovaj podnese na izvršenje.. Opciju prodaje kupuju ulagači koji očekuju pad cijene predmeta opcije.. P.. RJEČNIK-POJMOVA - P.. Proračun.. Proračun (engl.. budget, njem.. Budget) je plan prihoda i rashoda države ili neke uže političko-teritorijalne jedinice (zajednice) za određeno razdoblje.. Takva predviđanja prihoda i rashoda u turizmu čine se radi osiguranja kontinuiteta u financiranju, ali i kontrole, i pojedinih aktivnosti, npr.. turističke promocije ili ukupne djelatnosti društvene turističke organizacije, koja sredstva za djelovanje dobivaju iz državnog proračuna.. Obično se donosi za razdoblje od godine dana.. Puni indosament.. Puni indosament (njem.. Vollindossament) je vrsta indosamenta u kojem je, osim naznake prijenosa i vlastitog potpisa, indosant stavio i identifikacijske oznake (ime i prezime ili tvrtku) indosatara, tj.. novog ovlaštenika vrijednosnog papira.. Osim punog indosamenta – sa stajališta naznačivanja novog ovlaštenika vrijednosnog papira – postoje i bjanko-indosament i indosament na donositelja.. Punomoćnički indosament.. Punomoćnički indosament (prokura indosament) je prijenos prava iz vrijednosnog papira koji nije upravljen na to da indosatar stekne prava iz vrijednosnog papira u svoje ime i za svoj račun, već koji je izvršen da bi indosatar stekao prava iz vrijednosnog papira kao punomoćnik indosanta.. Indosatar će, dakle, nastupati kao indosantov punomoćnik, a ne kao osoba koja sama ima pravo iz vrijednosnog papira, pa će dužnik biti dužan ispuniti obvezu indosataru, ali kao punomoćniku indosanta, i tim ispunjenjem bit će ispunjena njegova obveza prema indosataru.. Okolnost da je indosament punomoćnički naznačuje se u slogu indosamenta naznakom “vrijednost za naplatu”, “za inkaso”, “kao punomoć” ili sličnom koja znači nalog.. Indosatar nije ovlašten dalje prenositi prava iz vrijednosnog papira, osim punomoćničkim indosamentom.. Prema indosataru dužnici mogu istaknuti prigovore koje imaju prema indosantu.. Put-opcija.. Put-opcija (engl.. put option, njem.. Verkaufsoption) je vrsta opcije koja vlasniku daje pravo prodaje sastavljaču opcije ugovorenog paketa vrijednosnih papira po izvršnoj cijeni u opciji na određeni dan ili u toku određenog razdoblja.. Put-opcija izvršit će se ako tržišna cijena vrijednosnih papira padne ispod izvršne cijene.. Tada je sastavljač put-opcije dužan kupiti ugovoreni paket vrijednosnih papira po nepovoljnijoj (višoj) cijeni, tako da će izgubiti dio primljene premije ili će čak pretrpjeti apsolutni gubitak ako je razlika između izvršne i tržišne cijene veća od premije.. U slučaju da tržišna cijena ne padne ispod izvršne, put-opcija se neće izvršiti pa će njezin vlasnik pretrpjeti gubitak u visini plaćene premije.. Prinos od dividendi.. Prinos od dividendi (engl.. dividend yield, njem.. Dividendenertrag) je odnos isplaćenih dividendi po dionici i vrijednosti dionice izražene na tržištu kapitala.. Mjera ove profitabilnosti dionica je vrednovanje po tržišnim cijenama.. Cijena dionica formirana na tržištu kapitala, na osnovi zakonitosti ponude i potražnje.. Privatna ponuda.. Privatna ponuda vrijednosnih papira je izdavanje vrijednosnih papira određenom broju odabranih investitora.. Poziv na upis, prema Zakonu o tržištu vrijednosnih papira, može biti upućen samo institucionalnim investitorima, dioničarima ili zaposlenicima kompanije i vanjskim ulagateljima.. Kompanija u odluci o izdavanju vrijednosnih papira mora navesti potencijalne ulagatelje koji će sudjelovati u ponudi i ne smije komunicirati s potencijalnim ulagateljima sredstvima javnog pripćavanja.. Prospekt privatne ponude se ne objavljuje javno već se dostavlja potencijalnim ulagateljima izdanja.. Procjena kreditne sposobnosti.. Procjena kreditne sposobnosti (engl.. evaluation of creditworthiness, njem.. Bonitätsbeurteilung) je procjena sposobnosti i spremnosti osobe da ispuni preuzete obveze.. Temelji se na praćenju solidarnosti zajmotražitelja, njegove imovine, stupnja trenutne zaduženosti, analizi kvalitete programa radi kojega se želi zadužiti, sposobnosti da taj program ostvari i dr.. Na razvijenim kreditnim tržištima specijalizirale su se agencije za pružanje podataka o poduzećima.. Zajmodavci mogu koristiti njihove javne publikacije ili na zahtjev mogu dobiti i specifičnije podatke.. agencija Dun Bradstreet nudi ocjenu kreditne sposobnosti i financijske snage za oko tri milijuna poduzeća.. Prodajna cijena.. Prodajna cijena (ask) je cijena po kojoj market makeri prodaju financijske instrumente.. Profit.. Profit (engl.. Profit) je vrijednost koja se utvrđuje razlikom prihoda ostvarenih realizacijom i stvarnih troškova ostvarene poslovne aktivnosti.. To je novčani iznos koji preostaje vlasniku kapitala nakon što izvrši sve isplate u vezi sa svim ostalim resursima koje poduzeće koristi.. Takvo je određenje pojma obuhvaćeno pojmom poslovnog profita (business profit).. Prinos.. Prinos (engl.. yield, njem.. Ertrag) je izraz od više značenja: dobit, povrat ulaganja, zarada, prihod.. U zračnom prometu, prosječan prihod ostvaren po prevezenom putniku, odnosno toni robe po ATK ili RTK.. Prinos se dobiva tako da se ukupan prihod zrakoplovne kompanije, na pojedinom letu ili ukupnoj mreži letova, podijeli s njezinim ukupnim ATKs ili RTKs na pojedinom letu ili mreži letova.. Primarno tržište.. Primarno tržište (engl.. primary market, njem.. Hauptfinanzmarkt) je tržište novih izdanja vijednosnica – efekata.. Prodajom emisija vrijednosnica prikuplja se nova novčana štednja ili trenutno nezaposleni novac.. Izdavanjem (emisijom) npr.. dionica ili obveznica i njihovom prodajom završava život takvog instrumenta na primarnom ili emisijskom tržištu.. Poduzeća obično nemaju ni znanja ni iskustva u ovim poslovima, a teško im je i doprijeti na primarno tržište.. Pomoć im obično pružaju tzv.. investicijske banke ili njihove grupe, posebno ako se radi o većim iznosima emisije.. Pomoć se sastoji u analizi tržišta i mogućnosti uspjeha emisije, određivanja vrste vrijednosnog papira, cijene primarne emisije, registracije kod kontrolnih organa, raspisivanja poziva na upis, prodaji i distribuciji.. Najčešće ove banke otkupljuju cijelu emisiju kao veleprodavači i rasprodaju je dalje, preuzimajući tako i rizik emisije.. Primarni novac.. Primarni novac (engl.. primary money, reserve money, monetary base, high powered money, njem.. Zentralbankgeld) je novac centralne banke koji ona stvara svojim aktivnim operacijama; kreditima bankama i državi, otkupom ili na temelju zaloga određenih vrijednosnih papira i drugim vrstama plasmana, koji ujedno predstavljaju tokove kreiranja primarnog novca ili kanale primarne emisije.. Iskazuje se u pasivi bilance centralne banke gdje su vidljivi oblici gotov novac i depozitni novac i vlasnici tog novca stanovništvo, država, banke koji ga u svojim bilancama iskazuju u aktivi.. Na primarnom novcu banke temelje svoju kreditnu aktivnost i druge plasmane pa se zato i naziva novčana (monetarna) baza, na koju nadograđuju svoju ("sekundarnu") emisiju novca kreirajući tako ("sekundarni") svoj, tj.. bankovni (depozitni, knjižni, žiralni) novac.. Emisija bankovnog novca zavisi, pored ostalog od iznosa primarnog novca, zato što banka na zahtjev vlasnika mora depozitni novac isplatiti u novcu centralne banke koji u tom slučaju ima ulogu rezervnog novca najviše kupovne snage.. Radi reguliranja monetarne baze banaka centralna banka različitim instrumentima povlači od banaka primarni novac (obvezne rezerve, blagajnički zapisi i sl.. ), što znači da količina primarnog novca bankarskog sustava zavisi od tokova priljeva (npr.. kredita od centralne banke) i od tokova odljeva (porast obveznih rezervi i sl.. , isplate stanovništvu u gotovu novcu).. Obuhvat primarnog novca zavisi od konkretnih prilika od zemlje do zemlje, ali se pod tim pojmom općenito podrazumijeva gotov novac u optjecaju (novčanice i kovani novac) ili sveukupna sredstva banaka transferibilna na račun kod centralne banke u domaćoj valuti.. Primarna stopa.. Primarna stopa (engl.. prime rate) je kamatna stopa koju FED (Federal Reserve System – središnja banka SAD) i američke banke zaračunavaju na prvoklasne komercijalne papire.. Češće označava najnižu kamatnu stopu koju američke banke (zato: U.. S.. prime rate) zaračunavaju prvoklasnim zajmotražiocima s najboljim kreditibilitetom.. Kao najniža, ova je stopa osnovica za određivanje kamatne stope dužnicima kod kojih je veći rizik neplaćanja, kao i na druge vrste kredita.. Ove se kamatne stope formiraju dodavanjem postotka kamatne marže kao riziko premije.. U praksi su kamatne stope redovito više nego što su one javno publicirane, zato što banke prisiljavaju dužnike na držanje “kompenzirajućih sredstava” na transakcijskim računima koji obično ne nose kamatu.. Nakon 1972.. primarna stopa je varijabilna, podložna čestim promjenama, a svaka se promjena primjenjuje odmah, za razliku od sličnih referentnih stopa (npr.. LIBOR), koje se mijenjaju polugodišnje.. Primarna emisija.. Primarna emisija (engl.. primary issue, njem.. Primäremission) je emisija koju obavlja centralna (emisijska) banka, kreirajući tako primarni novac.. Svojim operacijama u aktivi centralna banka stvara potraživanja banaka ili drugih izravnih komitenata na samu sebe, a svoje obveze prema njima iskazuje u svojoj pasivi.. Te obveze centralne banka može na njihov zahtjev isplatiti u gotovu novcu, jer ga jedino ona emitira (tiska), što primarnom novcu tj.. novcu centralne banke daje posebnu ulogu u sustavu papirne inkonvertibilne valute.. Zavisno od raspoloživog iznosa primarnog novca banke emitiraju “svoj” novac (bankovni, depozitni, knjižni) koji se u svakom trenutku može (i mora) isplatiti u novcu centralne banke, čiji je najznačajniji izraz gotov novac (novčanice i kovani novac).. Za razliku od svih ostalih banaka u sustavu čija je emisijska (kreditna) funkcija određena njezinim pasivnim poslovima, centralna (emisijak) banka je u pogledu primarne emisije teoretski neograničena i u svakom trenutku likvidna (odobravanjem kredita ona stvara primarni novac) pa se zbog toga pred centralnu banku postavljaju ograničenja posebne vrste kojima se izravno ili neizravno “ograničava” njezina primarna emisija kako bi se ostvarili ciljevi i zadaci monetarne politike zemlje koju ona utvrđuje i za koju je ona odgovorna.. Preuzimanje dionica.. Preuzimanje dionica (njem.. Aktienübernahme);.. izjava svakog osnivača da osniva društvo i da preuzima čvrstu obvezu na uplatu preuzetih dionica.. Faktički se to obavlja potpisivanjem takve obveze, pa se stoga u njemačkoj pravnoj književnosti preuzimanje (übernahme) često naziva potpisivanje, (Zeichnung), a švicarsko zakonodavstvo ga tako i naziva: Aktienzeichnung.. Preuzimanje dionica još ne znači uplatu kapitala, nego samo stvaranje pravnog temelja za ulaganje kapitala.. Preuzimanje dionica u hrvatskom pravu ne označuje trenutak osnivanja društva, nego samo jedan od čimbenika (fraza) njegova osnivanja,.. Preuzimanje dionica obavlja se izjavom kod javnog bilježnika, s time da izjava obvezatno sadrži: nominalnu svotu dionica koje se preuzimaju, svotu na koju se izdaju, rod dionica ako se izdaju u više rodova, glase li na ime ili na donositelja, te kada će se i na koji način uplatiti (u novcu, stvarima ili pravima).. Povlačenje dionica.. Povlačenje dionica (njem.. Einziehung von Aktien) je način smanjenja temeljnog kapitala dioničkog društva.. Povučene dionice gube svoju vrijednost budući da se moraju poništiti, a kako zbroj nominalnih vrijednosti dionica čini temeljni kapital, povlačenjem dionica i on se smanjuje.. Dok se u drugim oblicima smanjenja temeljnog kapitala smanjenje odnosi na sve dionice, povlačenje dionica ograničuje se samo na neke od dionica.. Povlačenjem su prije svega pogođeni imatelji povučenih dionica, jer oni gube članska prava glede takvih dionica, makar im za njih i bude što plaćeno.. S druge strane i vjerovnika se tiče ovaj način smanjenja temeljnog kapitala, jer se za povučene dionice isplaćuju svote iz imovine društva, a čime se ona smanjuje, pa treba vjerovnicima pružiti osiguranje.. Zakonodavstva obično ne propisuju ovisi li o supstratu imovine društva mogućnost povlačenja dionica, ali će češće do toga doći u slučajevima kada se imovina društva sastoji od prava koja prestaju tijekom vremena (npr.. patenti, koncesije), ili stvari koje se s vremenom sasvim ili većim dijelom iscrpe (npr.. rudnici, naftni izvori, šume – ali u smislu drvne mase, a ne zemljišta, i sl.. No razlozi za povlačenje dionica mogu biti i sanacija (ozdravljenje) društva, vraćanje dioničarima onoga što su uplatili, ali i da se nekog isključi iz društva i sl.. Ponekad se povlačenje dionica naziva i amortizacijom, što ne treba prenositi u naše nazivlje, jer amortizacija označuje i poništenje dionica, tj.. proglašavanje dionica nevažećim po propisima o amortizaciji vrijednosnih papira, pa bi u svezi s dionicama jedan termin označavao dvije različite stvari.. Osim toga, imamo izvrsne domaće izraze: povlačenje i poništenje.. Isto tako povlačenje dionica treba razlikovati od oduzimanja dioničaru dionice zbog nepravodobne uplate (kaduciranje), koja je usmjerena protiv nesavjesnog dioničara, a povlačenje ima svrhu smanjenje temeljne glavnice.. Od povlačenja dionica razlikujemo pribavljanje vlastitih dionica kao općeg instituta, kod kojeg je stjecanje vlastitih dionica sa svrhom smanjenja temeljnog kapitala društva samo jedna od šest dopuštenih mogućnosti.. Društvo može povući dionice na dva načina: prisilno, tj.. kad imatelji dionica ne predaju dionice društvu dragovoljno, već stoga što je to statutom tako predviđeno, i povlačenjem vlastitih dionica društva, tj.. kad samo društvo stekne vlastite dionice pa ih onda odluči povući.. Povlaštene dionice.. Povlaštene dionice (engl.. preferred stocks, njem.. Prioritätsaktien, Vorzugsaktien) su dionice povlaštene u odnosu na redovite jer imaju prednost u naplati dividendi i druge povlastice.. Zbog toga se nazivaju i povlaštenim, odnosno prioritetnim dionicama.. U pravilu je povlaštenost takvih dionica povezana s ograničavanjem određenih prava koje nose redovite dionice.. To su npr.. ograničenje prava upravljanja dioničkim društvom, ograničen iznos dividendi i sl.. Zbog toga se ovi vrijednosni papiri nazivaju i hibridnim vrijednosnim papirima.. Povlaštene dionice bez prava glasa.. Povlaštene dionice bez prava glasa (engl.. non voting shares, njem.. Vorzugsaktien ohne Stimmrecht);.. inačica povlaštenih dionica.. Zakonom su naime povlaštene dionice razvrstane u dvije temeljne skupine: one koje su povlaštene i daju pravo glasa na glavnoj skupštini i one koje su povlaštene ali ne daju pravo glasa na glavnoj skupštini;.. ukupna nominalna svota svih povlaštenih dionica bez prava glasa ne može prijeći polovinu svote temeljnog kapitala društva.. * Svrha je takve prisilne norme sprečavanje mogućnosti koncentracije prava odlučivanja na glavnoj skupštini dioničara koji ukupno sudjeluju s manjim udjelom u temeljnom kapitalu.. Zbog toga što se dioničari ovih dionica odriču prava odlučivanja na glavnoj skupštini, u pravilu imaju povlastice kad je riječ o podjeli dobitka.. Dođe li društvo u situaciju da im ne može isplatiti dobitak, izgubila bi se gospodarska svrha takvih dionica, jer pored toga što ne daju pravo glasa, ne bi donosile ni dobitak.. * Stoga u prilikama kad se dioničarima povlaštenih dionica bez prava glasa ne mogu isplatiti u jednoj godini u cijelosti ili djelomično povlaštene svote dobitka, pa im se to ne nadoknadi ni u idućoj godini, uz svotu koju imaju primiti i za tu godinu, po zakonu stječu pravo glasa na glavnoj skupštini i mogu ga ostvarivati sve dok im se ne isplate zaostaci.. Povrat ulaganja.. Povrat ulaganja (engl.. return on investment, krat.. ROI, njem.. Kapitalrendite) je postotak neto profita nakon oporezivanja (after-tax net profit) od investicije poduzete za ostvarivanje toga profita.. Jedan od najčešće rabljenih pokazatelja u zapadnom poslovnom okruženju za ocjenjivanje uspješnosti investicijskih pothvata.. Povrat na prodaju.. Povrat na prodaju (engl.. return on sales; krat.. ROS, njem.. Absatzerlös) je postotak profita nakon oporezivanja od ostvarene prodaje.. Uz ROI ( povrat ulaganja), to je najčešći pokazatelj poslovne uspješnosti.. Prava.. Prava (engl.. rights, njem.. Rechte) su vrijednosni papiri koji se izdaju postojećim dioničarima na proporcionalnoj osnovi prilikom novih emisija dionica prema kojima oni imaju pravo prvokupnje novoemitiranih dionica po fiksnoj cijeni.. Na taj način svaki dioničar može kupiti onaj dio nove emisije običnih dionica u kojem postotku drži glavne redovne dionice poduzeća.. Razlozi emisije novih dionica jesu osiguranje prava prvokupnje dionica nove emisije ako je ono određeno aktom o inkorporiranju (osnivanju), osiguranje njihova stečenog udjela u kontroli (vlasničkoj glavnici) poduzeća te osiguranjem postojećih dioničara od rizika razvodnjavanja njihova kapitala zbog emisije novih dionica po cijenama nižim od tekućih tržišnih cijena prije emisije.. Sa stajališta dioničkog poduzeća osnovni je razlog emisije novih redovnih dionica s pravima smanjenje troškova emisije jer se postojeći dioničari motiviraju za uspjeh emisije, te povećanje lojalnosti dioničara prema svom poduzeću.. Potencijalna opasnost emisije novih redovnih dionica s pravima leži u mogućnosti gubitaka onih dioničara koji ne iskoriste dobivena prava.. Osnovne karakteristike prava jesu da su.. instrument osiguranja prava prvokupnje,.. izvedeni iz nove emisije redovnih dionica,.. emitirani uz privilegiranu cijenu (nižu od tekuće tržišne cijene dionica),.. samostalni vrijednosni papiri jer se mogu slobodno prodavati i.. * 5.. kratkoročni vrijednosni papiri jer se izdaju samo za novu emisiju redovnih dionica.. Prava su tržišni vrijednosni papiri.. Njihova cijena ovisi o razlici između više tržišne cijene dionica i niže fiksne cijene garantirane u pravu.. Upravo ta razlika cijena redovnih dionica determinira i intrinzičnu vrijednost prava.. Kada se dionice prodaju neposredno nakon objavljivanja emisije dionica s pravima, mogu se prodati bez prava (engl.. ex rights) jer ona pripadaju prijašnjem vlasniku koji je registriran u listi dioničara ili se dionice mogu prodavati s pravima (engl.. rihts on), što ovisi o datumu koji određuje burza kada se dionice prodaju bez prava.. Pravilo 72 za ulagače.. Pravilo 72 omogućava brzi orijentacijski izračun:.. * a) broja godina koje su potrebne da se udvostruči imovina uz određeni godišnji prinos.. * b) visine prinosa koji je potreban da se udvostruči imovina u zadanom broju godina.. Primjena pravila.. Za odgovor na pitanje koliki je broj godina potrebno ulagati da se imovina udvostruči uz određeni godišnji prinos, podijelite 72 s vrijednostima mogućeg godišnjeg prinosa.. Formula je: 72 : visinom_prinosa = broj godina.. uz godišnji prinos od 10% koliko godina je potrebno da se vrijednost moje imovine udvostruči? Odgovor je 72 : 10= 7,2 godine.. Za odgovor na pitanje koliki prinos mora biti da bi se imovina udvostručila u zadanom vremenu, podijelite 72 sa zadanim brojem godina.. Formula je : 72 : brojem_godina = visina prinosa.. koliki prinos mora biti da bi se moja imovina udvostručila za 5 godina? Odgovor je 72 : 5 = 14,4 % godišnje.. Ograničenje pravila 72 jest da vrijedi samo za izračune do 20% godišnjeg prinosa.. Za godišnje prinose veće od 20% primjena pravila dovodi do distrozija i nepouzdanih rezulata.. Pravo prvenstva dioničara.. Pravo prvenstva dioničara (njem.. Bezugsrecht) je pravo dioničara na kupnju novoizdanih dionica prije nego što se ponude na kupnju drugim osobama.. Ovo pravo omogućava postojećim dioničarima da očuvaju dotadašnji omjer u temeljnom kapitalu.. Često je povezano uz povlaštenu kupnju novoizdanih dionica, obično uz kupnju po fiksiranim cijenama ili iz novoizdanih dionica na zajam.. Pravo prvenstva pri upisu novih dionica temeljni je i sastavni dio članskih prava dioničara po samom zakonu, te ne ovisi o statutu ili odluci glavne skupštine mogu li dioničari imati to pravo, niti se ono može unaprijed isključiti.. Zakon je samo omogućio u slučaju povećanja temeljnog kapitala ulozima da zajedno s odlukom o povećanju može biti donijeta i odluka o isključenju ili ograničenju prava prvenstva, i to s 3/4 glasova koji čine temeljni kapital zastupljen na skupštini pri donošenju odluke.. Statutom se ovi uvjeti mogu samo otežati, a ne olakšati.. Pravo prvokupa.. Pravo prvokupa (engl.. pre-emption right, njem.. Vorkaufsrecht) je pravo određene osobe da je vlasnik određene stvari koju kani prodati obavijesti o toj prodaji i da joj ponudi da tu stvar otkupi po uvjetima koje nudi ostalim osobama, prije nego što je ponudi drugim potencijalnim kupcima.. Tek ako ta osoba odbije kupiti stvar, odnosno ne odgovori na ponudu u razumnom ili ugovorenom roku, vlasnik je može ponuditi na prodaju drugim osobama.. Ako bi vlasnik prodao stvar drugoj osobi, a da o tome nije obavijestio osobu koja ima pravo prvokupa, odnosno ako bi tu stvar prodao po uvjetima povoljnijim od onih koje je ponudio osobi s pravom prvokupa, ta osoba ima pravo, pod određenim uvjetima i u određenom roku pobijati valjanost takvog ugovora i zahtijevati da joj se stvar proda po uvjetima po kojima je bila prodana drugoj osobi.. Pravo prvokupa nije ograničeno samo na stvar i ono se može odnositi i na dionicu, poslovni udjel ili drugi vrijednosni papir.. Posebno treba imati na umu da se pravo prvokupa dionica za društvo ili članove dioničkog društva ne može odrediti statutom, jer se njime ne mogu odrediti druga ograničenja osim onih koja su zakonom izričito dopuštena.. Neki ili svi dioničari mogu međusobno obveznopravnim ugovorom ugovoriti pravo prvokupa dionica, a takvi ugovori su unutrašnja stvar suugovaratelja i prema društvu i trećima nemaju pravni učinak.. Potrošački kredit.. Potrošački kredit (engl.. consumer credit, njem.. Verbraucherskredit) je konzumni kredit, pojam koji obuhvaća raznovrsno i rašireno potrošačko kreditiranje građana ili domaćinstava.. Iako ga narodna izreka spominje kao “sirotinjsku majku”, ovaj kredit je i vrlo važan instrument ekonomske politike.. Gospodarsko mu je značenje u tome da omogućava potrošnju iznad trenutačno raspoloživih sredstava građana, što s druge strane omogućava bržu i veću prodaju robe i oživljava – podržava privrednu aktivnost.. Predmet potrošačkog kreditiranja su tzv.. tajna potrošna dobra veće vrijednosti: namještaj, automobil, bijela tehnika i sl.. – u pravilu roba za čiju je kupovinu potrebno štedjeti duže vrijeme.. Kredit omogućava kupovinu takve robe bez ušteđevine, s tim da otplaćujući kredit građanin naknadno i prisilno štedi.. Bankarski potrošački krediti odobravaju se u novcu , s tim da se mogu koristiti za kupovinu točno određene robe – namjenski su.. Trgovačke kuće ili proizvođači odobravaju ih prodajom robe na otplatu u mjesečnim obrocima otplata kroz vrijeme.. Rokovi ovih kredita su od uobičajenih 2 do 5 godina.. Iako odobravanje ovakvih kredita ovisi o raspoloživim sredstvima kreditora i stanja na tržištu, nerijetko je pod utjecajem državne regulacije i ovisi o ekonomskoj politici države.. Potrošački kredit sredstvo je konkurentske borbe.. Prodaja robe na kredit je konkurentska prednost, a dodatne prednosti osiguravaju se dužinom roka kredita, visinom kamatne stope, uvjetima korištenja kredita, osiguranjem vraćanja (jamstva, osiguranje kod osiguravajućih institucija i sl.. ) i naročito visinom udjela ili depozita zajmotražioca.. Povećanje temeljnog kapitala dioničkog društva.. Povećanje temeljnog kapitala dioničkog društva (njem.. Erhöhung des Grundkapitals) se može ostvariti na sljedeće načine:.. povećanje temeljnog kapitala ulozima (njem.. Kapitalerhöhung gegen Einlagen, ordentliche Kapitalerhöhung gegen Einlagen, ordentliche Kapitalerhöhung) takav je način povećanja temeljnog kapitala kojim se u društvo unosi nov i dodatni kapital bilo uplatama u novcu, bilo unosom stvari i prava.. Za unos kapitala izdaju se nove dionice;.. uvjetno povećanje temeljnog kapitala (bedingte Kapitalerhöhung) takav je oblik povećanja temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica koji ovisi o tome hoće li osobe kojima su namijenjene uvjetne dionice (njem.. Bezugsaktien) htjeti ostvariti pravo na njihovo stjecanje.. Redovito će to biti vjerovnici sa zamjenjivim obveznicama, odnosno vjerovnici i zaposleni u društvu s pravom prvenstva upisa novih dionica;.. statutom se može ovlastiit uprava da u roku od najmanje pet godina od upisa društva u trgovački registar ili od izmjene statuta može povećati temeljni kapital a da za to nije potrebna odluka skupštine ili promjena statuta (odobreni temeljni kapital, njem.. genehmigtes Kapital);.. povećanje temeljnog kapitala iz sredstava društva ili nominalno povećanje (njem.. Kapitalerhöhung aus Gesellschaftsmitteln) ostvaruje se bez dodatnih uloga u društvo, već tako da se temeljni kapital poveća pretvorbom kapitalnog dobitka, zadržanog dobitka i pričuva u temeljni kapital.. Kod odobrenog kapitala uz odluku uprave potrebna je i suglasnost nadzornog odbora, dok je kod ostalih načina potrebna odluka skupštine za valjanost koje su potrebni glasovi koji čine najmanje 3/4 temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini pri donošenju odluke.. Platna bilanca.. Platna bilanca (engl.. balance of payments, njem.. Zahlungsbilanz) je statistički dokument koji obuhvaća sve vanjske transakcije u koje je uključena država, u zadanom vremenskom razdoblju.. Dijeli se na tekući i kapitalni račun.. Platna bilanca prikazuje promjene stanja u odnosu na inozemstvo u određenom vremenskom periodu.. Porez na dodanu vrijednost – PDV.. Porez na dodanu vrijednost – PDV (engl.. value added tax – VAT, njem.. Mehrwertsteuer) je oblik poreza na promet, čija je realizacija podijeljena u parcijalna plaćanja koja se obavljaju na temelju dodane vrijednosti u svakoj fazi procesa proizvodnje i distribucije.. PDV se obračunava i uplaćuje sukcesivno, prilikom svake prodaje, ali samo na neto vrijednost ostvarenu u svakoj fazi.. Izvoz se vrši bez ovog poreza, a uvoz se opterećuje istim stopama kao i nacionalni proizvod.. Stoga može biti jedinstvena, ali i diferencirana na različite vrste robe ili usluga.. Porez.. Porez (engl.. tax, impost, levy, njem.. Steuer, Abgabe) označava dio prihoda koji država uzima pravnim i fizičkim osobama za pokriće svojih rashoda, a da pritom za uzvrat izravno ne daje nikakvu naknadu.. To su ne samo izvori financiranja izdataka izazvanih funkcioniranjem državnog i upravnog aparata, nego i instrumenti ekonomske i socijalne politike.. Koristi poreznih obveznika od uplaćenih poreza uglavnom su izravne (npr.. izgradnja cesta, zdravstvenih objekata, škola, vrtića i sl.. S obzirom na predmet oporezivanja razlikuje se porez: na promet, prihod, dobit, ukupni prihod građana.. Politika otvorenog tržišta.. Politika otvorenog tržišta (engl.. open market policy, njem.. offene Marktpolitik) je instrument koji središnje banke najrazvijenijih zemalja primjenjuju regulirajući količinu novca u optjecaju.. Operacijama na “otvorenom” tržištu središnja banka kupuje i prodaje državne vrijednosne papire.. Kupovinom vrijednosnih papira umnožava se količina novca u optjecaju, a prodajom vrijednosnih papira povlači se novac iz optjecaja.. Regulirajući tako rezerve banaka, središnja banka postiže multiplikativne efekte na kreditnu aktivnost banaka i utječe na opću gospodarsku aktivnost u zemlji.. Predmet kupoprodaja u operacijama na otvorenom tržištu su redovito kratkoročni vrijednosni papiri državnog duga (blagajnički zapisi), vrijednosni papiri središnjih banaka, inozemni kratkoročni vrijednosni papiri, kratkoročne zadužnice s fiksnom kamatnom stopom i sl.. Politika otvorenog tržišta je efikasan i tržišnim odnosima primjeren instrument monetarne kontrole.. Uz politiku obvezatnih rezervi, eskontnu (diskontnu) politiku, kontingentiranje i selektivno usmjeravanje kredita, ulazi u grupu standardnih instrumenata monetarno-kreditnog reguliranja.. Temeljni uvjeti za primjenu ovog instrumenta su postojanje državnih vrijednosnih papira, razvijeno novčano tržište i ekonomski interes za ulaganja u vrijednosne papire.. U SAD operacije na otvorenom tržištu provodi Odjel vrijednosnica Federalne rezervne banke u New Yorku, prema instrukcijama FOMC (Federal Open Market Committee – Savezni odbor za otvoreno tržište).. R.. RJEČNIK-POJMOVA - R.. Rizik.. Rizik (engl.. risk, njem.. Risiko, Wagnis), mogućnost materijalnog i/ili nematerijalnog gubitka.. Pojam rizika u širem značenju označava i pojam opasnosti.. U osiguranju pojam rizika podrazumijeva osigurani rizik od određenih mogućih opasnosti, npr.. požar, nezgoda i sl.. Osiguravatelj uvjetima osiguranja ili ugovorom o osiguranju utvrđuje.. koje rizike pokriva određenim standardnim osiguranjem,.. koji rizici se preuzimaju uz određene povećane premijske stope (npr.. uvećani rizici),.. za koje rizike ograničava osiguranu svotu do određenog iznosa,.. kod kojih rizika pojedinom odredbom ograničava širinu pokrića, npr.. vremenski,.. koji su rizici isključeni npr.. ratni rizici.. O preuzetim rizicima osiguravatelji vode statistiku rizika.. Na statističkim podacima i primjenom teorije rizika osiguravatelji temelje poslovnu politiku.. Osiguravatelji imaju mogućnost rizika prihvatiti u osiguranje ili odbiti (izuzetak su obvezna osiguranja od odgovornosti).. Kod prihvata ili odbijanja rizika cilj je održavanje tehničke (odnos premija i šteta) i financijske (solventnost) stabilnosti osiguravatelja, odnosno optimiranje preuzetih rizika.. Renta.. Renta (engl.. rent, njem.. Rente) je prihod ili dohodak koji netko ostvaruje na temelju već prije izvršene uplate (novčani kapital, vrijednosni papiri i sl.. ) ili što ima vlasništvo na nekretninama (zemljište, zgrade i sl.. ) ili iz naslijeđa, ali u svakom slučaju bez vlastitog rada.. U gospodarskoj se praksi najčešće ovaj izraz upotrebljava za dohodak dobiven od zemlje, a u običnom govoru za dohodak ostvaren iznajmljivanjem, zakupom, ustupanjem kapitala na određeno vrijeme i sl.. Remitent.. Remitent (engl.. payee, njem.. Remittent, Zahlungsempfänger) je osoba koju je izdatnik (trasant) mjenice ili čeka označio na samoj ispravi kao prvog korisnika, odnosno onoga kojem se ili po čijoj se naredbi ima isplatiti mjesečna ili čekovna svota.. U trasiranju mjenice poimenično označavanje remitenta bitan je element, jer ona ne može glasiti na donosioca (drugačije je u anglosaksonskom pravu).. Za ček takva oznaka nije neophodna jer ona može glasiti na donosioca.. Ovlaštenje remitenta može biti dvojako i obično se izražava klauzulom: “platite XY-u ili po njegovoj naredbi” odnosno “platite XY-u, ali ne po njegovoj naredbi”.. Prvom klauzulom daje mu se pravo prenošenja isprave, a drugom takvo mu se pravo oduzima.. Rekapitalizacija.. Rekapitalizacija (engl.. recapitalization, njem.. Neukapitalisierung) je dobrovoljno preoblikovanje vlasničke glavnice poduzeća.. To obuhvaća preoblikovanje broja i nominalne vrijednosti glavnih običnih dionica, vrijednosti zadržanog dobitka i različitih rezervi poduzeća.. Osim mijenjanja broja i nominalne vrijednosti običnih dionica, rekapitalizacija podrazumijeva i njihovu reklasifikaciju (eliminacija ili uvođenje više klasa običnih dionica).. Na teret formiranog dobitka ili zadržanih rezervi vlasnicima se glavnih običnih dionica mogu emitirati bonusne dionice, i to prema relativnom udjelu vlasnika u ukupnom broju običnih glavnih dionica.. Pojam rekapitalizacije podrazumijeva i emisiju dividendnih dionica, te dijeljenje dionica.. REIT.. REIT (engl.. real estate investment trust) je vrsta zatvorenog investicijskog fonda (kompanije) koji prikuplja novčana sredstva prodajom udjela i plasira ih u nekretnine i slične svrhe.. Omogućava malim investitorima sudjelovanje s malim minimalnim ulozima.. Ulažu u nekretnine, u imovinu koja donosi dobit, bave se leasingom, financiraju građevinske tvrtke i sl.. Investitorima prosljeđuju stečenu dobit, najamninu od iznajmljenih nekretnina, kamate na zajmove.. Fondom upravljaju profesionalni menedžeri čija je prvenstvena briga strukturiranje odgovarajućeg portfelja.. Equity REIT ulaže u imovinu, a hipotekarni REIT u hipoteke i zajmove za izgradnju.. Udjeli ovog fonda prodaju se na burzama.. Zbog oscilacija kamatnih stopa i cijena nekretnina mnogi su REIT imali u SAD problema ili su čak likvidirani, pa danas nemaju veću ulogu među financijskim intermedijima.. Reflacija.. Reflacija (engl.. reflation, njem.. Reflation, lat.. reflatus, suprotan vjetar) su mjere koje državne vlasti poduzimaju kako bi uklonile štetne posljedice deflacije.. S tim u vezi donose se mjere za smanjenje tezauracije novca, snizuju se kamate na kredite i produžava rok na koji se krediti daju kao i druge mjere za oživljavanje privredne aktivnosti.. Reeskont.. Reeskont (engl.. rediscount, njem.. Rediskont, Rediskontierung) je eskontiranje već eskontnih mjenica.. U okviru odobrenih eskontnih kredita poslovne banke otkupljuju (eskontiraju) mjenice od poduzeća (robne mjenice do kojih su poduzeća došla prodajom proizvoda) prije rokova njihova dospijeća.. Ako su poslovnim bankama potrebna likvidna sredstva prije rokova dospijeća eskontiranih mjenica, mogu te iste mjenice reeskontirati, obično kod nacionalne emisijske banke, u okviru prethodno odobrenog reeskontnog kredita.. Recesija.. Recesija (engl.. recession, njem.. Konjunkturrückgang, Rezession) su povremena usporavanja u privrednoj aktivnosti neke zemlje praćena istovremenim pogoršanjima opće ekonomske klime (pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti, nizak stupanj iskorištenosti proizvodnih kapaciteta.. Recesija je manje duboka i ozbiljna od depresije.. Ponavlja se u razdobljima od po nekoliko godina, uobičajeno započinje u jednoj zemlji i treba joj određen broj mjeseci, odnosno godišnjih kvartala da se preseli u druge.. Tri su osnovna obilježja (three D/S) recesije: trajanje (duration) – vremenska dužina, dubina (depth) – koliko duboko zadire, difuzija (diffusion) – koliko se široko rasprostire.. Potrošači na recesiju odgovaraju promjenom ponašanja u potrošnji, tj.. troše pažljivije, a za konkurentnu marketinšku akciju poslovnih subjekata u vrijeme recesije neophodna je analiza navedenih obilježja.. Rating.. Rating (rejting) je klasifikacija kredibiliteta izdavatelja dužničkog vrijednosnog papira.. Izdaju ga specijalizirane kompanije koje se bave procjenom sposobnosti podmirivanja obveza od strane izdavatelja.. Klasifikacija se izražava kombinacijom brojki i slova.. AAA rejting je oznaka najviše kvalitete vrijednosnih papira, izdavatelja vrijednosnih papira ili financijske institucije.. Najpoznatije svjetske agencije za procjenu kredibiliteta su Moody"s i Standar Poor"s.. Rashodi.. Rashodi (engl.. expenses, njem.. Ausgabe, Aufwendungen) su svi troškovi sadržani u prodanim učincima (proizvodima ili uslugama) kao i troškovi koji terete ukupan prihod u obračunskom razdoblju kada su nastali (troškovi razdoblja).. To je ujedno i smanjenje sredstava (imovine) i povećanje obveza radi stvaranja prihoda.. Rashodi se dijele na:.. poslovne rashode;.. rashode od financiranja i.. izvanredne rashode.. Rashod.. Rashod (engl.. Ausgaben, Aufwendungen) je suprotno prihodima, označava davanja u novcu i robi za nastale obveze.. To su sve vrste troškova izazvane poslovanjem pravnih i fizičkih subjekata.. Termin rashodi pojavljuje se prije svega u knjigovodstvu kao komponenta suprotstavljena prihodu u sklopu bilance uspjeha.. S obzirom na namjenu rashodi se dijele na poslovne, izvanredne te rashode financiranja.. Pod poslovnim ili redovnim rashodima podrazumijevaju se troškovi nastali stjecanjem redovnih prihoda, odnosno izazvani osnovnom djelatnošću subjekata (primjerice, materijalni troškovi i amortizacija, nematerijalni troškovi i sl.. Uz redovne, nerijetko se javljaju i izvanredni rashodi.. Svojstveno im je da njihovim nastankom ne nastaje neminovno prihod.. Bilancom uspjeha izvanredni se rashodi raščlanjuju na izvanredne materijalne i nematerijalne rashode.. Rashodi financiranja obuhvaćaju troškove financiranja.. Tu spadaju aktivne kamate (negativne i zatezne i sl.. Rentabilnost (profitabilnost).. Rentabilnost (profitabilnost) (engl.. profitability, njem.. Rentabilität) je uspješnost poslovanja.. Poslovni uspjeh može se kvantificirati i izražavati na nekoliko načina.. Ako je riječ o razlici vrijednosti prihoda i rashoda, uspjeh se izražava bilančnim dobitkom ili gubitkom, ako je riječ o razlici vrijednosti troškova i učinaka, uspjeh se izražava kalkulativnim dobitkom, a ako je posrijedi razlika vrijednosti primitaka i izdataka, tada se uspjeh izražava neto novčanim tokom.. Ako se stavi u odnos tako kvantificirani izraz uspjeha poduzeća prema uloženom kapitalu, dobiva se pokazatelj rentabilnosti.. Budući da se ukupni uloženi kapital sastoji od vlastitog i tuđeg kapitala, to se govori i o rentabilnosti vlastitog i tuđeg kapitala.. Pokazatelji rentabilnosti govore o tome koliki je povrat u odnosu na ulog, govore o tome u kojoj se visini ukamatio uloženi kapital u nekom razdoblju.. Budući da se uspjeh ostvaruje tek preko prometa, to se onda stavljanjem u odnos kvantificiranog izraza uspjeha i prometa dobiva pokazatelj rentabilnosti prometa.. Repo poslovi.. Repo poslovima naziva se zaduživanje na temelju vrijednosnih papira.. Zaduživanje je moguće u nacionalnoj ili stranoj valuti ovisno o zalogu.. Ako se zalažu državni i korporativni vrijednosni papiri oni mogu poslužiti kao instrument osiguranja pri dobivanju REPO kredita.. Na taj način je moguće investirati dugoročno i putem REPO poslova pokrivati eventualne kratkoročne rupe u likvidnosti.. Reprogramiranje.. Reprogramiranje (engl.. rescheduling, njem.. Reprogrammierung) je postupak produljivanja roka otplate kredita.. Obvezno se o tome mora postići dogovor s vjerovnikom.. Poslu reprogramiranja u pravilu se pristupa onda kad je dužnik nesposoban da vrati kredit ili bi mu vraćanje kredita znatno otežalo položaj.. Međutim, može se reprogram provesti i iz nekih drugih poslovnih interesa bilo davaoca bilo primaoca kredita.. Revalvacija.. Revalvacija (engl.. revaluation, njem.. Aufwertung, Revalvation) je utvrđivanje novog službenog pariteta nacionalne valute u povoljnijem odnosu prema drugim valutama.. ROI.. ROI (akr.. return on investment) je povrat od uloženog ukupnog kapitala, pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti uloženog kapitala ili investicije.. Dobiva se tako da se u brojniku koristi neka od veličina koje odražavaju povrat (neto dobitak, bruto dobitak, neto ili bruto dobitak uvećan za iznos plaćenih kamata) i podijeli s vrijednošću ukupnog kapitala te se pomnoži sa 100.. Ako se u brojniku povrat iskazuje veličinom novčanog toka, tada se pokazatelj označava sa CFROI.. ROE.. ROE (akr.. return on equity) je povrat od uloženog vlastitog kapitala, pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti vlastitog kapitala.. Dobiva se tako da se u brojniku koristi neka od veličina koje odražavaju povrat (neto dobitak, bruto dobitak, neto ili bruto dobitak uvećan za iznos plaćenih kamata) i podijeli s vrijednošću vlastitog kapitala te se pomnoži sa 100.. Ako se u brojniku povrat iskazuje veličinom novčanog toka, tada se pokazatelj označava sa CFROE.. ROCE.. ROCE (akr.. return on capital employed) je povrat od ukupnog angažiranog kapitala; rentabilnost odnosno profitabilnost ukupno angažiranog kapitala.. ROA.. ROA (akr.. return on assets) predstavlja povrat od uložene imovine, pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti imovine.. Dobiva se tako da se u brojniku koristi neka od veličina koje odražavaju povrat (neto dobitak, bruto dobitak, neto ili bruto dobitak uvećan za iznos plaćenih kamata) i podijeli s vrijednošću ukupne imovine (često se koristi prosječna vrijednost imovine, a ponekad i vrijednost imovine iskazane na dan.. 31.. odnosne godine) te se pomnoži sa 100.. Ako se u brojniku povrat iskazuje veličinom novčanog toka, tada se pokazatelj označava sa CFROA.. Rizik kamatne stope.. Rizik kamatne stope (engl.. interest rate risk, njem.. Zinssatzrisiko) je opasnost od neočekivane promjene vrijednosti duga zbog promjene vrijednosti nominalnih kamatnih stopa.. Ovisi o sredstvima u portfelju i njihovoj raznolikosti ili neraznolikosti.. Izbjegava se usklađivanjem dospijeća sredstava i obveza, te ugovaranjem promjenjivih kamatnih stopa.. Iako npr.. obveznice i većina povlaštenih, preferencijalnih dionica u terminima do dospijeća osiguravaju vlasniku fiksni prihod, bilo u obliku kamate kod obveznica ili fiksnog iznosa dividende kod dionica, vrijednost samog vrijednosnog papira mijenja se zbog dugoročne kamatne stope.. O riziku kamatne stope trebaju voditi računa individualni i institucionalni investitori, pa tako i osiguravateljne institucije prilikom ulaganja, odnosno plasmana sredstava na financijskom tržištu.. Rizik insolventnosti.. Rizik insolventnosti (engl.. insolvency risk) je najčešći rizik koji se uz rizik stečaja osigurava u osiguranju kredita od komercijalnih rizika.. Kod osiguranja od nekomercijalnih rizika rizik insolventnosti ima manju važnost.. Ukoliko dužnik nije u mogućnosti izmiriti svoje obveze prema vjerovniku u određeno vrijeme, osiguravatelj će u određenim uvjetima namiriti dužnikovu obvezu, s tim da osiguranik (vjerovnik) nakon što mu je odšteta isplaćena pisanom ispravom prenosi na osiguravatelja sva prava koja ima prema dužniku ili njegovu nasljedniku u visini isplaćene odštete.. Insolventnost je osnovni razlog eventualnog provođenja stečajnog postupka poduzeća.. Rizik insolventnosti u osiguranju potraživanja od nekomercijalnih rizika javlja se kada dužnik ne plati dug u roku od šest mjeseci, ako je dužnik država ili vladina organizacija, odnosno fizička osoba za čije plaćanje garantira država ili vladina organizacija.. Javlja se i onda kada zbog prirodnih katastrofalnih događaja u dužnikovoj zemlji dužnik zbog manjka sredstava plaćanja nije u stanju izvršiti svoju obvezu plaćanja.. Rizični kapital.. Rizični kapital (engl.. venture capital, risk capital, njem.. Spekulationskapital) su sredstva uložena u posao koji ima visok stupanj rizika.. U širem smislu to je svako ulaganje u privredi, budući da u principu privreda ne može podruštviti rizik ulaganja, koji je inače neizbježan pratilac svakog ulaganja.. S.. RJEČNIK-POJMOVA - S.. Sale and lease back.. Sale and lease back - prodaja i primanje u leasing.. Kod ovog oblika financiranja primatelj leasinga prodaje leasing društvu objekt iz dugotrajne imovine u svom vlasništvu, da bi neposredno nakon toga leasing društvo (davatelj leasinga) s istom strankom sklopilo ugovor o leasingu za dotični objekt.. Putem sale and lease back ugovora najčešće se financiraju nekretnine, strojevi i oprema.. Sale and lease back ugovori omogućuju pretvaranje dugotrajne imovine u gotovi novac na žiro računu primatelja leasinga.. Stockholska burza.. Stockholska burza (engl.. Stockholm Stock Exchange – SSE, šved.. Stockholm Fondbors) je švedska burza vrijednosnih papira.. Samoregulirajuća organizacija pod nadzorom švedske centralne banke (Riksbanken) i Odbora za bankovnu inspekciju (BIB).. primjenjuje elektronički sustav trgovanja (SAX).. Smanjenje temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću.. Smanjenje temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću može biti nominalno ili efektivno, a u oba slučaja provodi se u istovjetnom postupku.. U slučaju efektivnog smanjenja članovima se vraćaju dijelovi njihovih temeljnih uloga ili čitavi ulozi (u kojem slučaju prestaje i članstvo u društvo), a u slučaju nominalnog smanjenja smanjuju se nominalne svote temeljnih uloga i temeljnog kapitala, ali bez ikakve efektivne isplate.. Razumije se kako ni u kom slučaju smanjenjem temeljni kapital ne može biti smanjen ispod zakonskog minimuma potrebnog za osnivanje društva s ograničenom odgovornošću.. Postupak smanjenja temeljnog kapitala složen je i detaljno uređen prisilnim odredbama zbog garantne funkcije temeljnog kapitala i konzekventne moguće opasnosti za vjerovnike društva u slučaju njegova smanjenja.. Postupak smanjenja temeljnog kapitala započinje donošenjem odluke o izmjeni društvenog ugovora u kojoj se moraju navesti opseg, svrha i način smanjenja temeljnog kapitala.. Registarskom sudu prvo se prijavljuje nakana smanjenja radi upisa te nakane u sudski registar, a poslije obavljenog upisa ista nakana se mora objaviti u Narodnim novinama, a obavijest o njoj dostaviti svim poznatim vjerovnicima društva.. Ova objava mora sadržavati izjavu društva o spremnosti podmirenja dugova, odnosno davanja osiguranja za to podmirenje.. Vjerovnicima koji prijave svoje tražbine i zatraže namirenje u roku od tri mjeseca, društvo je dužno namiriti ili barem osigurati tražbine.. Tek nakon isteka tog roka može se registarskom sudu podnijeti prijava za upis smanjenja temeljnog kapitala kojoj se prilažu dokazi o tome da su sve prethodno opisane radnje obavljene.. Tek nakon što je smanjenje temeljnog kapitala upisano u sudski registar, dopušteno je poduzeti radnje kojima se to smanjenje provodi u stvarnosti (isplata uloga ili smanjenje njihovih nominalnih svota).. Smanjenje temeljnog kapitala dioničkog društva.. Smanjenje temeljnog kapitala dioničkog društva (njem.. Kapitalherabsetzung) se provodi i u prilikama kada dioničko društvo ima višak kapitala, i u prilikama kad je društvo pretrpjelo veći gubitak, a ne postoji vjerojatnost da će ga u nekom razumnom roku moći nadoknaditi.. Načini smanjenja temeljnog kapitala su sljedeći:.. redovito smanjenje temeljnog kapitala, efektivno smanjenje (njem.. ordentliche Kapitalherabsetzung, effektive Kapitalherabsetzung) je takvo koje služi da se prekomjerni kapital društva vrati dioničarima, a provodi se smanjenjem nominalne svote dionica, ili spajanjem dionica, što je dopušteno samo ako se nominalna svota dionica ne može više smanjiti.. U usporednim pravima ovo se smanjenje provodi iznimno, pošto su rijetki slučajevi da društvo ima previše kapitala, pa se – kad ne zna kako će ili hoće li ga oploditi – odluči na smanjenje temeljnog kapitala, što znači njegovo vraćanje dioničarima;.. pojednostavnjeno smanjenje temeljnog kapitala, nominalno smanjenje (njem.. Vereinfachte Kapitalherabsetzung, nominelle Kapitalherabsetzung) provodi se kada zbog gubitaka vrijednost temeljnog kapitala ne odgovara više njegovoj stvarnoj vrijednosti, pa se ta razlika izravnava s pravim stanjem njegovim nominalnim smanjenjem.. Ovo smanjenje dopušteno je samo u svrhe ozdravljenja (sanacije) društva i u praksi se najčešće provodi.. Kod ovog smanjenja temeljnog kapitala to se čini i stoga kako bi se dio temeljnog kapitala prenio u kapitalnu dobit (pričuve kapitala).. Kod nominalnog smanjenja temeljnog kapitala dioničari ne primaju nikakvu naknadu iz imovine društva, njima se ništa ne vraća;.. povlačenje dionica (Kapitalherabsetzung durch Einziehung von Aktien) je takvo smanjenje temeljnog kapitala kod kojeg se smanjenje ne odnosi na sve dionice, nego se njegovo smanjenje sastoji od povlačenja dijela dionica iz prometa.. Povučene dionice gube vrijednost pošto se moraju poništiti, a kako zbroj nominalnih svota vrijednosti dionica čini temeljni kapital, povlačenjem dionica i on se smanjuje.. Povlačenjem dionica pogođeni su njihovi imaoci, jer gube sva imovinska i upravljačka prava vezana uz povučene dionice, makar i primili od društva nešto za povučene dionice, ali i vjerovnici, jer se za povučene dionice daje naplata iz kapitala društva čime se on smanjuje, pa vjerovnicima treba dati osiguranje.. I pri smanjenju temeljnog kapitala društvo mora ispuniti opće uvjete koje zakon propisuje za svako smanjenje, te posebne uvjete za svaki način smanjenja temeljnog kapitala.. Skupština društva.. Skupština društva (engl.. company assembly, shareholders” assembly, njem.. Hauptversammlung), osnovni i najvažniji organ upravljanja društvima kapitala (dioničkim društvom i društvom s ograničenom odgovornošću).. Skupština društva odlučuje o svim bitnim pitanjima društva.. U dioničkom društvu članovi skupštine su svi dioničari, tj.. vlasnici kapitala, a čine je vlasnici kapitala odnosno predstavnici vlasnika, ako je npr.. vlasnik pravna osoba.. U društvu s ograničenom odgovornošću članovi skupštine su svi ulagači.. Vlasnici imaju pravo glasa u skupštini razmjerno visini uloženog kapitala odnosno vrijednosti dionica.. U dioničkom društvu svi vlasnici dionica nisu članovi skupštine.. Ako je riječ o dionicama bez prava glasa, tada vlasnici tih dionica ne mogu biti članovi skupštine dioničara, jer nemaju pravo na upravljanje, a skupština je najviši organ upravljanja u dioničkom društvu.. Skupština društva obavlja ove poslove: donosi statut, program rada i plan razvoja poduzeća, odlučuje o raspodjeli i upotrebi dobiti i pokriću gubitka, donosi godišnji obračun poduzeća, postavlja i razrješava članove nadzornog odbora poduzeća, odlučuje o statusnim promjenama poduzeća, odlučuje o povećanju i smanjivanju osnovne glavnice, odlučuje o prestanku rada poduzeća i odlučuje o drugim pitanjima predviđenim statutom poduzeća.. Sekuritizacija.. Sekuritizacija (engl.. securitization) su nove tehnike financiranja u kojima se klasični oblici potraživanja preobražavaju u nove odnose koje sada predstavljaju vrijednosni papiri u kojima su ti odnosi utjelovljeni.. Tehniku sekuritizacije razvijaju financijske organizacije ili velike korporacije da bi iz bilance izbacile ona potraživanja koja su podložna promjenama kamatnih stopa, kreditnom riziku ili su općenito nepovoljnih ili rizičnih karakteristika.. Tehnikom sekuritizacije nelikvidna ili “zaleđena” potraživanja (dijelovi aktive) transformiraju se u utržive instrumente financijskog tržišta.. U procesu sekuritizacije na osnovi skupa potraživanja jedne institucije ili korporacije emitiraju se udjelni papiri na taj skup potraživanja ili obveznice kojima se kupcima novoemitiranih vrijednosnih papira obećavaju priljevi po otplatama standardnog sekuritiziranog potraživanja i prinosi (kamate) koji će se na temelju prihoda od standardnog potraživanja kroz vrijeme ostvarivati.. Ako je u posao sekuritiziranja potraživanja uključena i treća osoba (specijalizirana financijska institucija ili trust), ona za svoje usluge zaračunava provizije.. Kod sekuritizacije potraživanja jedna se vrsta potraživanja pretvara u obvezu koja će biti ispunjavanja u iznosima, dospijećima, dinamici isplata glavnice i prinosa i sa svim drugim karakteristikama koje vrijede za sekuritizirano potraživanje.. Emitirane obveze utemeljene su, a njihovo ispunjavanje osigurano dijelom aktive korporacije ili financijskim plasmanima sličnih karakteristika u aktivi financijskih organizacija (asset-backed securities – vrijednosni papiri utemeljeni na aktivi).. Ova se financijska inovacija počinje primjenjivati od 1970.. u hipotekarnom kreditiranju, uglavnom stambene izgradnje.. Na osnovi skupa (poola) standardnih hipotekarnih kredita s unaprijed poznatom dinamikom po otplatama glavnice i kamata, a uz garancije državnih hipotekarnih agencija emitiraju se udjeli u tome skupu ili obveznice.. Otplatama standardnih hipotekarnih kredita od strane individualnih korisnika tih kredita, kroz vrijeme se servisiraju obveze po emitiranim udjelima ili zadužnicama (vrijednosnice na osnovi hipoteke, mortgage-backed securities).. Najveći kupci ovih vrijednosnica su investicijski fondovi, štedno-kreditne organizacije, mirovinski fondovi, trust odjeli banaka.. Nakon velikog uspjeha sekuritizacije hipotekarnih kredita, tehnika se širi na sekuritizaciju automobilskih zajmova, potraživanja po kreditnim karticama, leasing potraživanja, hipotekarnih kredita u brodogradnji, potraživanja po bankovnim akceptima pa sve do sekuritizacije svih oblika kredita ili cjelokupne aktive.. U SAD je 1985.. sekuritizirano 900 milijuna dolara automobilskih kredita, a već 1986.. to je bilo učinjeno s više od 10 milijardi dolara takvih potraživanja.. 1989.. sekuritizirano je 30 milijardi dolara potraživanja po kreditnim karticama.. Smatra se da je danas sekuritizirano više od 200 milijardi dolara nehipotekarnih potraživanja.. Sekuritizacijom se, osim navedenog, u financiranje prodaje kuća, stanova, automobila, potrošačkog kreditiranja, leasinga i sl.. osim proizvođača i trgovaca uključuje i široki krug investitora od kojih se “ex post” pribavljaju sredstva za takve namjene.. Za uspješnu primjenu sekuritizacijskih tehnika nužna je moderna kompjutorska tehnologija koja omogućava uredne evidencije, snižava troškove i omogućava krojenje raznovrsnih skupova potraživanja, angažman države (prvenstveno kroz sustav garantiranja) i odgovarajuća porezna politika.. Na taj način se uz široke mogućnosti investiranja omogućava i dezinvestiranje, čime se svakom sudioniku financijskog tržišta pruža mogućnost “rastresanja” imovine i stalnog prilagođavanja pasive ali i aktive uvjetima i poticajima s tržišta.. Sekundarno tržište.. Sekundarno tržište (engl.. secondary market, njem.. Untergeordnetermarkt, Nebenmarkt) je tržište na kojem se obavlja stalna kupoprodaja već emitiranih vrijednosnih papira koji su u ruke investitora došli rasprodajom na primarnom tržištu.. Zove se i transakcijsko tržište.. Na njemu se ne prikupljaju nova novčana sredstva već se samo mijenja vlasnik vrijednosnice, tj.. vrijednosnice se preprodaju.. Sekundarno tržište se posebno pravno i organizacijski uređuje radi zaštite sudionika na njemu.. Posebno značenje sekundarnog tržišta je u tome da pruža laganu mogućnost investitoru da preproda vrijednosni papir koji posjeduje, čime mu omogućava osobinu likvidnosti i oslobađa mu novčana sredstva za drugačije plasmane.. Bez uređenog sekundarnog tržišta ni primarno tržište ne vrijedi mnogo jer, iskustvo na pokazuje, bez sekundarnog tržišta, vrijednosnice koje su u nas u prošlosti izdavali (obveznice iz javnih zajmova i sl.. ) bile su samo prosti papiri s kojima se nije moglo ništa učiniti do njihova roka dospijeća.. Ova se tržišta razlikuju od zemlje do zemlje.. U pravilu se transakcije s vrijednosnim papirima obavljaju u bankama (burzice), na klasičnoj burzi vrijednosnica koja je najorganiziraniji oblik sekundarnog tržišta i na tzv.. OTC (over-the-counter) tržištu na kojem se kupoprodaje obavljaju na principu automatskih kompjutorskih kotiranja na mreži kompjutora, kako je to slučaj u SAD.. Sekundarna javna ponuda (SPO).. Sekundarna javna ponuda – SPO – engleski akronim za secondary public offering, za razliku od inicijalne javne ponude, znači da izdavatelj putem javne ponude izdaje dionice kompanije čije dionice već kotiraju na burzi.. Sekundarna javna ponuda se odnosi na javnu ponudu koja slijedi nakon inicijalne javne ponude.. Sekundarna javna ponuda podrazumijeva dva tipa transakcije:.. Izdanje novih dionica što znači da kompanija povećava svoj temeljni kapital.. Takve javne ponude uglavnom rade kompanije koje žele na taj način prikupiti kapital za refinanciranje ili kapital za daljnji rast.. Proces izdanja novih dionica u sekundarnoj javnoj ponudi kompanija obavlja se preko investicijske banke koja je pokrovitelj izdanja.. U ovom tipu sekundarne javne ponude izdaju se nove dionice i broj dionica na tržištu kapitala se povećava.. Prodaja već postojećih dionica od strane jednog ili više većih dioničara.. Sredstva od te prodaje pripadaju dioničarima koji prodaju svoje udjele.. Ovakav tip sekundarne javne ponude se najčešće događa kada osnivači kompanije žele prodati svoje udjele.. Također se često dešava poslije inicijalne javne ponude nakon isteka lock-up perioda za značajnije dioničare.. Veći dioničari na ovaj način prodaju dionice kako ne bi direktnom prodajom na burzi znatno smanjili cijenu dionice.. Kod sekundarne javne ponude ovog tipa nema izdanja novih dionica i broj dionica na tržištu kapitala se ne povećava.. U ovom slučaju je investicijska banka agent prodaje a ne agent izdanja i nema pokroviteljstva.. Stečena kamata.. tečena kamata (accrued interest) je kamata koju prilikom trgovanja obveznicama kupac plaća prodavatelju.. Obračunava se od zadnjeg datuma isplate kupona.. Cijena obveznice koja uključuje stečenu kamatu naziva se “dirty price”, dok se cijena bez stečene kamate naziva “clean price”.. Standard Poor’s.. Standard Poor’s je korporacija u vlasništvu Mc Graw-Hill.. Iako pruža niz usluga u vezi s investiranjem na financijskom tržištu, najpoznatija je kao institucija za vrednovanje (rangiranje) emitenata obveznica, dionica i komercijalnih papira.. Redovito publicira indekse o kretanjima na tržištu vrijednosnih papira (Standard Poor’s kompozitni indeks 500 dionica, Standard Poor’s 400 industrijski indeks, S P 100 indeks), informacije o emitentima vrijednosnih papira, o prihodima, novim emisijama vrijednosnih papira, vlastite analize tržišta i savjete, informacije o poduzećima, o investicijskim kućama i slične specijalističke informacije.. Stagflacija.. Stagflacija (engl.. stagflation, njem.. Stagflation) je privredna stagnacija kombinirana s inflacijom, tj.. privredno stanje u kojem istovremeno vladaju stagnacija i inflacija.. Stagflacija podrazumijeva izrazit porast cijena i visoku, sve veću nezaposlenost.. Pojava je to novijeg vremena i jasan pokazatelj bitno promijenjenih prilika u kojima klasični mehanizmi privređivanja i reguliranja ekonomskih procesa nisu više dovoljni za osiguranje normalne društvene reprodukcije.. Takva situacija je postojala u Njemačkoj poslije prvog svjetskog rata, a danas postoji u zemljama koje nisu uspjele postići stabilnost svog ekonomskog i političkog razvoja.. Stagflacija je po mnogim ekonomistima vrlo opasna pojava u suvremenom životu, jer u svojem sadašnjem obliku predstavlja u velikoj mjeri neistraženu zakonitost kod koje su se neefikasnima pokazali svi uobičajeni instrumenti ekonomske politike.. Stagflacija je postala svjetska pojava, iako su stope inflacije i stope privrednog razvoja, odnosno stagnacije različite po pojedinim zemljama.. Opasnost od dugotrajne stagflacije je ta što lako dovodi do opasne slampflacije.. Švedski ekonomist E.. Lundberg smatra da stanje stagflacije obilježavaju: niske ili čak nulte stope rasta privrede i produktivnosti, visoka i rastuća nezaposlenost; nedovoljno korištenje privrednih kapaciteta; stope inflacije pretjerano visoke; ugrađenost inflacije u sistem; smanjenje profitnih stopa; pesimistička očekivanja profitabilnosti; niska razina investicija u industriji i stambenoj izgradnji; visoke minimalne i realne kamatne stope; veliki vladin budžetski deficit; znatan deficit u tekućim platnim bilancama; strukturalna kriza u proizvodnji; strukturalni debalansi proizvodne, opće i zajedničke potrošnje.. Središnja depozitarna agencija.. Središnja depozitarna agencija (SDA) središnji je depozitorij u kojemu se vrijednosni papiri čuvaju u obliku elektronskih zapisa koji omogućava obavljanje poslova prijeboja i namire.. Sporazum o reotkupu – RP ili REPO.. Sporazum o reotkupu – RP ili REPO (engl.. repurchase agreement, njem.. Rückkauf) je instrument novčanog tržišta.. Kreditni sporazum po kojem banka prodaje vrijednosne papire koje posjeduje (obično državni vrijednosni papiri) uz istovremenu obvezu da će ponovo otkupiti te iste vrijednosnice “na prvi poziv” kupca – zajmodavca ili točno određenog dana po cijeni koja zajmodavcu nosi ugovoreni prinos.. Kao osiguranje ovog kredita služe obično trezorski (blagajnički) zapisi koje banke prodaje po jednoj cijeni, ali je u kratkom roku (dan, dva, a najviše do četrnaest dana) obvezna ponovno ih iskupiti po nešto višoj cijeni.. Razlika između niže cijene prodaje i više cijene reotkupa jest kamatna cijena kredita.. Primjer: korporacija trenutno raspolaže viškom novca koji je spremna pozajmiti na vrlo kratak rok (overnight – preko noći).. Za taj iznos kupuje državne vrijednosne papire od banke, koja obećava da će ponovno otkupiti na početku sljedećeg radnog dana po cijeni neznatno iznad cijene koju je platila korporacija.. Korporacija je zapravo pozajmila određenu svotu na jedan dan (preko noći) i drži vrijednosne papire dok ih banka ne iskupi i tako vrati kredit.. Većina REPOs iznosi iznad milijun dolara, a dospijeće im je obično 1 dan.. Najčešće se obnavljaju iz dana u dan.. Sporazumi o reotkupu, iako svojevrsna novost (u SAD se primjenjuju od 1969.. ), važno su sredstvo održavanja likvidnosti banaka i pozajmljivanja viškova sredstava korporacija na vrlo kratke rokove.. Solventnost.. Solventnost (engl.. solvency, njem.. Solvabilität);.. platežna sposobnost poduzeća.. Sposobnost poduzeća da raspoloživim novčanim sredstvima podmiri sve svoje dospjele obveze plaćanja u rokovima njihova dospijeća.. Situacija u kojoj je imovina poduzeća veća od njegovih dugova;.. po financijskim smjernicama Europske ekonomske zajednice najmanji iznos vlastitog kapitala osiguravatelja prema prihodima od premije i obvezama za štete u neživotnim osiguranjima.. SWIFT.. SWIFT (engl.. Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications) je udruženje za međunarodne međubankarske financijske telekomunikacije.. Privatna je mreža za elektronični prijenos bankarskih financijskih poruka.. Osnovale su je američke i zapadnoeuropske banke 1973.. Kompanija je organizirala posebni kompjutorski vodeni sustav (mrežu) s 4.. 500 banaka-članica, među kojima je omogućen elektronički prijenos novca, čime su znatno racionalizirana i ubrzana međunarodna plaćanja.. S gledišta korisnika i nalogodavca obavljanje financijskih transakcija preko SWIFT-a najjeftiniji je, najbrži i najdjelotvorniji način obavljanja međunarodnih plaćanja.. Banke međusobno komuniciraju i razmjenjuju financijske poruke koristeći posebni autentifikacijski kod.. Sweep Account.. Sweep Account je produkt koji korisniku omogućuje automatsku kupnju/prodaju udjela u investicijskim i sličnim fondovima kada iznos sredstava na računu pređe zadani limit, odnosno automatsku prodaju udjela kada sredstva na račun padnu ispod dogovorenog limita.. Omogućava optimalno upravljanje gotovinom na računu tvrtke i osigurava veće financijske prihode.. Swap valuta.. Valutni swap je instrument pokrivanja “rupa” u likvidnosti u jednoj valuti na temelju postojeće likvidnosti u nekoj drugoj valuti.. Swap.. Swap (njem.. Swap, Devisenswap, Swapgeschäft) je kupovina deviza za gotovo uz prodaju na termin, ili prodaja deviza za gotovo uz kupovinu na termin.. U širem značenju kupovina ili prodaja na kratki termin uz prodaju ili kupovinu na dugi rok.. Svjetski indeksi.. Indekse kreiraju same burze ili posebne agencije kao što su Standard Poorse, Financial Times, Morgan Stanley, Bloomberg i slično.. Ipak za praćenja svjetskih kretanje najvažniji su indeksi koji prate američko tržišta, kao što su njujorški indeks industrijskih dionica Dow Jones IA, S P 500 te Nasdaq.. Važan je i japanski Nikkei, te indeksi koji prate kretanje na europskim burzama kao što je Njemački DAX.. Stuttgartski certifikati.. U segmentu EUWAX Stuttgartske burze trenutno kotira više od 70.. 000 izdanih izvedenih financijskih instrumenata.. Na Internet stranici Stuttgartske burze (.. http://www.. boerse-stuttgart.. de.. ) moguće je pratiti dnevno kretanje cijena certifikata.. Stop nalog.. Stop nalog (engl.. stop order, njem.. Stoploss-Aufrag) se sastoji od stop naloga za kupnju iznad trenutne tržišne cijene i stop naloga za prodaju ispod trenutačne tržišne cijene.. Najčešće služi za zaštitu profita, odnosno da se ne dopusti stvaranje ili povećanje gubitka.. T.. RJEČNIK-POJMOVA - T.. Trasat.. Trasat (engl.. drawee, njem.. Bezogene, Trassat) je osoba koja treba isplatiti mjenicu nakon što ona dospije na naplatu.. Međutim, da bi trasat postao mjeničnim dužnikom, nije dovoljno što njegovo ime stoji na mjenici, već je treba i akceptirati.. Tržište kapitala (capital market).. Tržište kapitala je tržište na kojemu se kupuje i prodaje kapital, odnosno mjesto na kojemu se susreću potražnja i ponuda kapitala.. Na njemu se susreću interesi štediša s jedne strane i investitora s druge strane.. Trguje se dugoročnim vrijednosnim papirima (dionice i obveznice).. Burze su najčešća mjesta na kojima se trguje instrumentima tržišta kapitala.. Tržište novca.. Tržište novca (engl.. money market, njem.. Geldmarkt) nije konkretno mjesto, već uobičajeni apstraktni pojam za sveukupne kratkoročne novčane poslove, kojima financijske institucije (uglavnom banke) dolaze do dodatnih likvidnih sredstava, pozajmljuju svoje viškove rezervi ili trguju kratkoročnim vrijednosnim papirima.. Ovisno o visini ponude i potražnje i roku na koji se novac pozajmljuje (na jednu noć – overnight money, jedan dan – daily money, sedam dana, na jedan ili više mjeseci ili do opoziva – call money) formira se kamatnjak.. Rastući trend kamatnjaka znak je oskudne likvidnosti, a trend padajućeg kamatnjaka viška ponude kratkoročnih novčanih sredstava nad potražnjom.. Važni sudionici nacionalnog, a često i svjetskog tržišta novca jesu centralne banke, koje promjenom eskontnih i lombardnih stopa (po kojima odobravaju eskontne i druge oblike kredita poslovnim bankama) te operacijama na otvorenom tržištu bitno utječu na promjenu ponude, potražnje i kamatnjaka na tržištu novca.. Tržište kapitala.. Tržište kapitala (engl.. capital market, njem.. Kapitalmarkt) u užem smislu je skupni pojam za ponudu i potražnju vrijednosnica.. U širem smislu tržište za svaku vrstu srednjoročno i dugoročno na raspolaganje stavljenih novčanih sredstava.. Na tržištu kapitala javljaju se centralne i poslovne banke, burze, hipotekarne institucije, osiguravajuće kompanije i druge posredničke i investicijske institucije, čiji je zadatak direktno povezati i suočiti interese ponude kapitala suficitarnih subjekata (štediša) s interesima i potražnjom potencijalnih investitora (deficitarnih subjekata).. Glavna područja organiziranog tržišta kapitala su tržište dionica, tržište fiksno ukamaćenih vrijednosnica (obveznica) i emisija vrijednosnih papira.. Na međunarodnom planu postoji međunarodno tržište kapitala, npr.. eurotržište kapitala.. Tržišni indeks.. Tržišni indeks (engl.. market index, njem.. Marktindex);.. podatak izražen u postotku temelja, unutar kojeg je dio tržišta izražen kao postotak cijelog tržišta, odnosno brojevi koji predstavljaju vaganu vrijednost sastojaka tog indeksa.. Dijele se na vodeće i prateće indekse.. U vodeće se obično svrstavaju dionički i ponekad obveznički indeksi.. U prateće indekse obično svrstavaju robu te različite pokazatelje općegospodarskog stanja.. Tržišni indeksi se stvaraju na temelju veličine i reprezentativnosti pojedinog uzorka, sastojka indeksa te se nakon toga važu.. dionički indeks je vagan prema cijenama i količini izdanih dionica različitih izdatnika.. Tržišni indeksi stvaraju “priručne” podatke o povijesnim razinama cijena na pojedinim tržištima.. Najpoznatiji indeksi su: Standard Poor’s 500, The Wilshire 5000 Equity Index, NYSE Index, Financial Times Actuaries All-Share Index, 500-Share Index, FT-Stock Exchange 100-Share Index, INSEE Index (opći indeks francuskih dionia i kamatonosnih vrijednosnica), REX Deutscher Rentenindex i DAX Deutsche Aktienindex, TOPIX – Tokyo Stock Price Index, Nikkei Stock Average, itd.. ;.. pored toga što se koriste kao tržišni pokazatelji, indeksi su se počeli masovno koristiti kao predmeti trgovanja unutar rokovnih, terminskih poslova, posebice ročnica.. U slučaju zatražene isporuke indeksa kao predmeta ročnice isporučuje se gotovina, a ne svi predmeti trgovine koji čine indeks.. Trgovina vrijednosnim papirima.. Vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj organizirano se trguje na dvjema burzama: Zagrebačkoj i Varaždinskoj.. Trgovinski sustav burze je anonimni sustav vođen principom ponuda koje su pravovremeno dostupne svim sudionicima.. Ako na ekranu postoji odgovarajuća ponuda, ili pak bolja, sistem ih automatski povezuje.. Za nadzor na trgovinom vrijednosnim papirima zaužena je Komisija za trgovinu vrijednosnim papirima - CROSEC.. Trgovačko društvo.. Trgovačko društvo (engl.. enterprise, company, firm, njem.. Handelsgesellschaft) je zajedničko ime za sve pravne oblike poduzeća.. Trezorski zapisi.. Trezorski zapisi su vrijednosni papiri koje izdaje Ministarstvo Financija s rokovima dospijeća od 91, 182 i 364 dana sa denominacijom od 100.. 000,00 kuna.. Upis trezorskih zapisa vrši se na aukcijama koje objavljuje Ministarstvo Financija Republike Hrvatske.. Na te aukcije imaju pravo izaći samo domaće banke i domaće tvrtke.. U primarnoj aukciji prodaju se uz diskont dok se kasnije s njima trguje na sekundarnom tržištu.. Trasirana mjenica.. Trasirana mjenica (engl.. bill of exchange, njem.. gezogener Wechsel) je mjenica koja osim izdatnika (trasanta) i osobe kojoj ili po čijoj naredbi se mjenica mora platiti (remitenta) podrazumijeva i treću osobu, trasata, kojem izdatnik mjenice njezinim izdavanjem daje bezuvjetni uput da plati mjeničnu svotu i od kojeg trasant očekuje da taj uput prihvati, tj.. da dade akcept.. Ovakvu mjenicu trasant izdaje onda kada postoji treća osoba, trasat, za koju trasant očekuje prihvat mjenične obveze (akcept) iz razloga koji postoje unutar njihova međusobnog odnosa koji nije pravno relevantan za njihove odnose koji postoje povodom mjenice.. Trasant.. Trasant (engl.. drawer, njem.. Aussteler, Trassant) je osoba koja izdaje mjenicu.. Da bi mjenica bila pravno valjana, trasant je mora vlastoručno potpisati.. Total Return Swap.. Total Return Swaps - kupoprodaja rizika i svih priliva od nekog potraživanja za određenu premiju i protupriliv.. Temeljni ulog.. Temeljni ulog (njem.. Stammeinlage) čini vrijednost koju se osnivač društva s ograničenom odgovornošću u trenutku valjanog sklapanja društvenog ugovora, odnosno jedini osnivač tog društva u trenutku valjanog davanja izjave o osnivanju društva, ili osoba koja je na temelju odluke o povećanju temeljnog kapitala tog društva valjano dala izjavu o preuzimanju novog temeljnog uloga obvezala predati društvu kako bi tim obvezivanjem i predajom stekla poslovni udjel u društvu.. Vrijednost temeljnog uloga uvijek se iskazuje u novcu, a on se može unijeti u novcu, stvarima ili pravima.. Ako društvenim ugovorom, odnosno izjavom o osnivanju, ili odlukom o povećanju temeljnog kapitala ulozima nije drukčije naznačeno, onda će osoba koja je preuzela temeljni ulog (tj.. preuzela obvezu unosa temeljnog uloga) biti dužna unijeti ulog u obliku novčane uplate na račun (budućeg) društva.. Temeljni ulog ne može biti manji od kunske protuvrijednosti svote od 200 DEM izračunate po srednjem tečaju utvrđenom i objavljenom na deviznoj burzi, odnosno od strane Narodne banke Hrvatske s važenjem na dan podnošenja prijave za upis osnivanja društva, odnosno za upis promjene temeljnog kapitala u sudski registar.. Prije upisa osnivanja društva u sudski registar svaki osnivač koji ga unosi novčanom uplatom dužan je uplatiti barem četvrtinu preuzetog temeljnog uloga.. Ovo bi se mutatis mutandis primijenilo i pri povećanju temeljnog kapitala društva ulozima.. Ako se temeljni ulog želi unijeti u društvo u stvarima i/ili pravima, onda ih je u društvenom ugovoru (izjavi o osnivanju) potrebno detaljno opisati i naznačiti njihovu vrijednost.. U tom slučaju osnivaču ne pristoji pogodnost djelomičnog unosa temeljnog uloga u društvo prije upisa osnivanja društva u sudski registar, već je osnivač prije toga dužan unijeti u društvo čitavu stvar, odnosno sve stvari, odnosno prava.. Novac, stvari i prava kojima unosi svoj temeljni ulog u društvo osnivač je dužan unijeti u društvo tako da ono unesenim slobodno raspolaže.. Temeljni kapital.. Temeljni kapital (engl.. subscribed capital, njem.. Grundkapital) je upisani kapital od dioničara ili drugih osoba, što ovisi o pravnom obliku društva i utvrđuje se zakonom pojedine države.. Upisani kapital može biti uplaćen u cijelosti ili djelomično.. Ako je uplaćen samo dio kapitala, u aktivi se iskazuje potraživanje za upisani a neuplaćeni kapital kao prva ili četvrta pozicija bilance, a u pasivi upisani kapital se iskazuje odvojeno za uplaćeni kapital i kapital koji se poziva platiti.. Način iskazivanja upisanog i uplaćenog kapitala utvrđuje zakonodavstvo države koja primjenjuje smjernice Vijeća Europe.. U Republici Hrvatskoj temeljni kapital potrebno je u cijelosti uplatiti u kunama.. Najmanji temeljni kapital potreban za osnivanje najveći je za osnivanje dioničkog društva, a iznosi su definirani člankom 12 Zakona o osiguranju u ovisnosti o poslovima osiguranja za koje se društvo osniva.. Za druge pravne oblike osiguravateljnih društava potreban je manji iznos temeljnog kapitala, i to:.. za društvo uzajamnog osiguranja 30% od visine temeljnog kapitala potrebnog za osnivanje dioničkog društva ako je društvo s neograničenom odgovornošću, odnosno 50% ako je društvo s ograničenom odgovornošću;.. za vlastito društvo 50% od visine temeljnog kapitala potrebnog za osnivanje dioničkog društva;.. za javno društvo u visini temeljnog kapitala potrebnog za osnivanje dioničkog društva, osim ako osnivač javnog društva supsidijarno jamči za obveze društva kod osnivanja, a tada sredstva trebaju iznositi 50% temeljnog kapitala za osnivanje dioničkog društva.. Tehnička analiza.. Tehnička analiza je način vrednovanja financijskog instrumenta analizirajući statistički generirane tržišne aktivnosti kao što su povijesne cijene i protrgovani obujmi.. Tehnička analiza se najčešće koristi različitim vrstama grafičkih prikaza na temelju kojih se posebnim tehnikama mogu naslutiti buduća kretanja.. Tečajni rizik.. Tečajni rizik (engl.. exchange rate risk, njem.. Kursrisiko) je neizvjesnost vrijednosti domaće valute u odnosu na vrijednost strane valute zbog promjene deviznog tečaja.. Naime, pod utjecajem brojnih ekonomsko-političkih činilaca i neprestanih promjena ponude i potražnje za devizama, devizni tečaj podložan je učestalim fluktuacijama, koje dovode do odstupanja stvarne vrijednosti jedne (ugovorene) valute i druge valute, tj.. one u kojoj se mora izvršiti plaćanje.. Budući da promjena tečaja može realno smanjiti ili uvećati odnos vrijednosti dviju valuta, a time i iznos ugovorene veličine obveza ili potraživanja (npr.. iznosa otplate kredita, isplate osigurane svote i premije kod životnog osiguranja i sl.. ), prilikom zaključivanja ugovora o isplati osiguranja, kredita ili drugih oblika plaćanja, ugovorne strane često dogovaraju i valutnu klauzulu kojom se zaštićuju od tečajnog rizika; one time de facto fiksiraju odnos vrijednosti dviju valuta.. U.. RJEČNIK-POJMOVA - U.. Ugovor o opciji.. Ugovor o opciji (engl.. option contract, njem.. Optionsvertrag) je ugovor kojim se na tržištu vrijednosnih papira (burzi) daje mogućnost trgovanja određenim predmetom opcije po određenoj cijeni do određenog datuma.. Ako kupac iz ugovora o opciji ne želi ostvariti svoje pravo iz opcije, gubi cijenu koju je platio na mogućnost opcije i u tom smislu je to za njega gubitak.. Ugovor o konzaltingu.. Ugovor o konzaltingu (engl.. consulting contract, njem.. Konsultingsvertrag) je ugovor kojim se stručne osobe obvezuju pružati naručitelju savjetodavne usluge, a odnose se u pravilu na izgradnju nekog objekta; naručitelj za primljene usluge plaća naknadu.. Usluge konzaltinga mogu se sastojati u izradi predinvesticijskih studija, pripremi gradnje određenog objekta, usluga u toku gradnje određenog objekta (upravljanje ili nadzor nad gradnjom), davanju raznovrsnih savjeta, preporuka i mišljenja.. Samo izvođenje radova ne smatra se konzaltingom.. Bude li konzalting povezan s uslugama građenja, montaže itd.. , radi se o ugovoru o inženjeringu.. Ugovor o forfaitu.. Ugovor o forfaitu (engl.. forfait, njem.. Forfaitsvertrag) je prodaja nedospjelih novčanih tražbina banci uz isključenje prava banke na regres prema prodavaocu ako tražbine nisu naplative.. Po svojoj pravnoj prirodi forfait je ugovor o prodaji uz isključenje odgovornosti prodavaoca za naplativost (bonitet), dok za istinitost (veritet) tražbina prodavalac (forfaitist) uvijek odgovara.. Ugovor o faktoringu.. Ugovor o faktoringu (engl.. factoring contract, njem.. Factoringvertrag) je ugovor kojim se klijent obvezuje faktoru (obično banka) cedirati sve kratkoročne tražbine iz ugovora o isporuci robe i pružanja usluga prije njihove dospjelosti (globalna cesija), a faktor se obvezuje uz naknadu prihvatiti ponuđene poslove ako ga zadovoljava platežna sposobnost klijentovih dužnika, s obavještavanjem (notifikacijom) ili bez obavještavanja dužnika o tom prijenosu, a rizik naplate tražbina snosi ili klijent ili faktor.. Faktor preuzima ujedno i upravljanje klijentovim tražbinama kao što su ispitivanje platežne sposobnosti dužnika, vođenje knjigovodstva, opominjanje, utjerivanje dugova i sl.. Ugovor o diskontu mjenica.. Ugovor o diskontu mjenica (engl.. discount on bills of exchange, njem.. Discont von Handelswechseln) je ugovor o prodaji nedospjelih mjeničnih tražbina uz odbitak diskontne stope koja se sastoji u razlici vrijednosti novčane obveze na dan sklapanja ugovora i njezine vrijednosti na dan dospjelosti novčane obveze.. Diskontna mjenica u gospodarskom smislu smatra se poslom financiranja, a pravno čini ? ugovor o kupnji.. Diskontant prenosi na banku potpuno vlasništvo diskontirane mjenice.. Sam čin ugovora o diskontu mjenica obavlja se indosiranjem mjenice.. Ukamaćivanje.. Ukamaćivanje (engl.. compounding, njem.. Verzinsung) znači svođenje sadašnje vrijednosti na buduću vrijednost, suprotan postupak od diskontiranja.. Užitnička prava.. Užitnička prava (njem.. Genussrechte) su posebna prava određenih osoba (dioničara ili nedioničara) da sudjeluju u dobitku društva, ali ne na temelju dionica.. Naš ZTD spominje samo pravo, ali ne spominje niti uređuje ispravu koja bi utjelovljavala (inkorporirala) to pravo, kao što je to učinio npr.. švicarski zakon.. Užitnice.. Užitnice (njem.. Genussschein) su isprave koje dioničko društvo može izdati u korist osoba povezanih s društvom (dioničarima, vjerovnicima, zaposlenima i sl.. Ovlaštenici užitnica mogu postaviti samo zahtjev za sudjelovanje u dobitku, ostatku likvidacijske mase ili pravo na nove dionice, tj.. daju samo imovinska prava, a ne daju članska prava, kao što je npr.. pravo glasa.. Užitnice ne smiju imati nominalnu vrijednost niti se smiju izdavati kao isprave koje daju pravo na udio u društvu (Partizipationsschein), niti kao ulog.. Ovlaštenici užitnica čine vjerovničku zajednicu.. Danas one ponovno imaju veliko značenje kao sredstvo financiranja društva, koje je slično vlastitom ulaganju kapitala.. Uvršteni vrijednosni papiri.. Uvršteni vrijednosni papiri (engl.. listed stock, njem.. verzeichnete Wertpapiere) su vrijednosni papiri koji su primljeni i uvršteni na posebnu listu onih vrijednosnih papira kojima se službeno trguje na pojedinom burzovnom tržištu.. Prije uvrštenja na burzu emitent vrijednosnog papira dužan je organima burze podnijeti dokaze o ispunjenju uvjeta za uvrštenje.. Svaka burza propisuje svoje posebne uvjete.. New York Stock Exchange traži npr.. da kompanija koja želi da joj dionica bude uvrštena među oko 1600 dionica listiranih na toj burzi, ima iznos godišnje dobiti prije oporezivanja najmanje 2,5 milijuna dolara, barem milijun dionica ponuđenih javnosti, nego aktivu od najmanje 16 milijuna dolara i barem 2000 dioničara koji drže po stotinu dionica.. Svrha je ovih uvjeta pridobiti za određenu burzu najstarije, najveće i najpoznatije kompanije.. Kompanije moraju prihvatiti i visoke standarde zaštite investitora na burzama, podnositi godišnje i periodične izvještaje, uredno organizirati godišnje skupove dioničara, iznositi u javnost financijske informacije i udovoljavati drugim obvezama.. Dionice jedne kompanije mogu biti uvrštene na dvije ili više burzi.. Listiranim vrijednosnim papirima može se također tržiti i na over-the-counter (OTC) tržištu.. Unit trust.. Unit trust (njem.. Investmentgesellschaft mit offenem Anlageportefeuille) je institucionalni investitor, vrsta fonda zajedničkog investiranja.. On sredstva novčanog pula koji upisuje velik broj malih individualnih investitora ulaže u kupnju vrijednosnih papira radi ostvarenja profita za svoje ulagače.. Karakterističan je za Veliku Britaniju u kojoj, uz investment trustove, uživa sve veću popularnost, a u SAD mu je ekvivalent mutual fond.. Zakonom određena forma djelovanja unit i investment trusta različita je po vrijednosti i distribuciji.. Za razliku od investment trusta koji emitira fiksiran broj dionica na osnovi vrijednosnih papira u svom portfelju (closed-end fund), unit trust emitira promjenjiv broj dionica na osnovi uplate dioničara (open-end fund).. Ima manje slobode u investiranju, nije mu dopušteno posuđivanje kapitala na slobodnom financijskom tržištu i posluje na osnovi tzv.. trust ugovora.. Riječ je o ispravi između članova i menedžera trusta kojom se utvrđuju prava i obveze potpisnika i osnovne smjernice poslovanja: investicijski ciljevi: maksimalni iznosi koji mogu biti uplaćeni; visina ulaznine za nove članove i dr.. , uključujući i ograničenja u veličini ulaganja u vrijednosne papire pojedinih kompanija, kao i postotke ulaganja u pojedinačna vlasništva (privatna i državna).. Svrha tog ugovora je osiguranje rukovođenja prema utvrđenim pravilima i zaštita od špekulacija.. Menedžeri trusta rukovode investicijskim ulaganjima, prate kretanje cijena vrijednosnih papira iz svog portfelja i sukladno tome prodaju ih pri opadanju cijena, kupujući druge s većim prihodom kako bi svojim ulagačima osigurali najmanje prosječnu dobit koja se može ostvariti na tržištu.. Portfelj vrijednosnih papira u vlasništvu unit trusta podijeljen je na određeni broj jednakih dijelova, tzv.. unita, koji su vlasništvo ulagača, odnosno unitholdersa.. Svaki je unit specifični dio portfelja i njegova je vrijednost s njim dosljedno povezana tako da ako raste vrijednost portfelja, raste i vrijednost unita, a njegova se cijena pomiče naviše ili naniže kao što se kreće vrijednost dionica koje drži trust, pa individualni holdinzi gotovo točno odražavaju funkcioniranje trusta.. Uniti mogu biti kupljeni ili unovčeni u bilo koje doba.. Kupuju se obično preko financijskih posrednika, osobito troškova, ovlaštenih samostalnih knjigovođa i odvjetnika, te drugih financijskih institucija uz korištenje propagande u različitim medijima (za razliku od investment trustova za koje postoji zakonska zabrana promoviranja vlastitih dionica: one se kupuju jedino preko burze).. Kreacija i prodaja unita ovisi o potražnji za njima.. Kupnjom unita individualni investitor kupuje i dio portfelja.. Pri tome, snosi troškove za kreaciju samog portfelja uključivo i troškove posrednika i poreza.. Žele li pojedini investitori unovčiti svoje unite, razmjerni dijelovi portfelja se mogu prodati na burzi, a isplatom unita ti se iznosi odmah nadoknađuju prodajom unita novim investitorima.. Naknada za menedžment koju plaćaju investitori sastavljena je od dva dijela: ulaznine koja je uključena u cijenu prve kupnje unita (do 5%) i koja u sebi uključuje i proviziju za nezavisnog posrednika; i godišnje članarine koja se plaća polugodišnje (do 1%).. Relativno visoka naknada (investment trustovi npr.. traže manju proviziju i ne zaračunavaju ulazninu) ne umanjuje njihovu rastuću popularnost, čemu pridonosi pristupačniji način kupnje, savjetodavni angažman i propaganda.. U 1996.. bilo je 1.. 553 unit trusta s ukupno 222 mlrd.. USD aktive.. Poslovanje unit i investment trustova regulira u Velikoj Britaniji Securities and Investment Board – SIB.. V.. RJEČNIK-POJMOVA - V.. Vinkulacija.. Vinkulacija (engl.. right restriction, endorsement restriction, njem.. Rechtbegrenzung, Girobeschränkung) je ograničenje određenih prava raspolaganja (right restrictions), ili ako su posrijedi vrijednosni papiri, sprečavanje korištenja određenih prava koja iz njih proizlaze, u prvom redu zabranu njihova prenošenja (endorsement restrictions).. Objekt vinkulacije može biti različit, pa posrijedi može biti:.. vinkulacija računa, kod kojeg njegov vlasnik ne može raspolagati svojim potraživanjem do visine do koje je račun vinkuliran i do označenog roka vinkulacije;.. vinkulacija dionice, kao registracija dionice na ime kupca (registered share) u registru emitenta bez čijeg dopuštenja ona nije prenosiva, a rezultat je određenih odredbi dioničkog društva po kojima se prenošenje ograničava ili zabranjuje;.. vinkulacija akreditiva, kod kojeg se da bi bio realiziran on vezuje za drugi akreditiv po istom poslu ali u obrnutom smjeru (back to back akreditiv) kod posla kompenzacije;.. vinkulacija zaloga, kod odobravanja vinkulacijskog bankovnog kredita, odnosno bankovnog predujma za robu koja je na putu željezničkim transportom, a na osnovi tovarnog lista čije se izručenje kupcu veže podmirenjem predujmljenog iznosa i dr.. Vlastita mjenica.. Vlastita mjenica (engl.. promissory note, njem.. Eigenwechsel) je solo mjenica, mjenica kojom se trasant sam obvezuje isplatiti mjeničnu svotu zakonitom imaocu mjenice o njezinu dospijeću, pri čemu samo izdvajanje mjenice stavlja trasanta (izdatnika) u položaj akceptanta trasirane mjenice.. Na vlastitu mjenicu primjenjuju se odredbe mjeničnih propisa koje vrijede i za trasiranu mjenicu, u onoj mjeri u kojoj te odredbe nisu protivne prirodi vlastite mjenice.. Izrijekom se na nju primjenjuju odredbe o indosamentu, dospijeću, plaćanju, regresu zbog neplaćanja, intervenciji, prijepisima, preinačenju, protestu, zastari, neopravdanom obogaćenju, zalogu, pridružaju, amortizaciji i sukobu zakona.. Uporaba izraza promissory note u svrhu prijevoda ne znači kako su vlastita mjenica i promissory note potpuno identični – već približni – pravni instituti.. Vinkulacija dionica.. Vinkulacija dionica (njem.. vinkulierte Namensaktien) je statutom predviđena odredba o potrebi suglasnosti dioničkog društva za prijenos dionice na ime.. Vinkulacija je zapravo ograničenje temeljnog načela o slobodnoj prenosivosti dionica na ime.. Vinkulacija ne utječe na način prijenosa dionice na ime (indosament, cesija i sl.. Vinkulacija služi u praksi za zaštitu porodičnih dioničkih društava od otuđenja dionica na ime, ali ona može poslužiti i za zaštitu protiv stjecanja većine dionica od nekog trećeg i time spriječiti uvlačenja koncerna u društvo ili nekog tko inače nije poželjan.. Nadalje, dionice se vinkuliraju kako bi se zadržali odnos sudjelovanja u društvu, osobito da neki od dioničara ne postane većinski, zatim da zadrži dioničare do kojih je društvu posebno stalo, posebno npr.. one koji imaju dodatne obveze i sl.. Ovi razlozi ne moraju se navesti u statutu.. U svakom slučaju, kad je društvu stalo da dionice ostanu u krugu određenih osoba, statutom se može predvidjeti da je za prijenos dionice na ime potrebna suglasnost društva.. No vinkulacija se može propisati i zakonom tamo gdje država ne želi da dionice slobodno cirkuliraju.. Tako je npr.. u Njemačkoj u određenim granama djelatnosti predviđena suglasnost društva za promet dionicama (u poduzećima za izgradnju stanova, društvima poreznih savjetnika, revizora i sl.. Statutom se može utvrditi da suglasnost daju ili skupština ili nadzorni odbor.. Ako takve odredbe nema, suglasnost daje uprava.. Statutom se mogu odrediti razlozi zbog kojih se može odbiti vinkulacija dionice na ime.. Kao razlozi za odbijanje suglasnosti u statutu se mogu navesti utemeljena sumnja da će prijenosom dionica društvo doći u poslovne teškoće, da će se prijenosom nanijeti šteta poslovnom ugledu društva na tržištu, ako je narušeno načelo ravnopravnosti dioničara i sl.. , kao i u svim slučajevima kad je prinos protivan odredbama statuta.. Odbijanje suglasnosti kada je njezino davanje predviđeno, ne smije biti neargumentirano sa zlom nakanom.. Vinkulacija se mora ograničiti važnim razlozima unaprijed utvrđenim statutom, jer bi u protivnom praktični prijenos dionice na ime mogao biti onemogućen.. Neopravdano odbijanje davanja suglasnosti ne čini sam prijenos, niti temeljni obveznopravni ugovor, nevaljanim.. Odbijanje suglasnosti je razlogom koji dioničara kao prodavatelja oslobađa odgovornosti za štetu prema kupcu.. Odbijanje davanja suglasnosti ne bi se moglo zaobići na taj način da se kupcu dionice umjesto dionice ustupi pravo glasa, ili dade neopoziva punomoć na pravo glasa u organima društva.. Većinski udio.. Većinski udio (engl.. majority interest, njem.. Mehrheitsbeteiligung, Aktienmehrheit) je natpolovični udio u masi glavnih dionica koju posjeduje jedan dioničar ili grupa dioničara.. Suprotno tome ispodpolovični udio u masi glavnih dionica koji posjeduje jedan dioničar ili grupa naziva se manjinski udio (minority interest).. Većinski dioničar.. Većinski dioničar (engl.. majority stockholder, njem.. Mehrkeitsaktionär) je dioničar koji posjeduje natpolovični broj glavnih (običnih) dionica, tj.. dionica s pravom glasa (50% plus jednu dionicu).. Istovjetno tome, većinska grupa (majority group) je grupa dioničara koji zajedno posjeduju natpolovični broj glavnih dionica.. Suprotno tome dioničar, tj.. grupa koja raspolaže ispodpolovičnim brojem glavnih dionica zove se manjinski dioničar (minority stockholder), tj.. manjinska grupa (minority group).. Valutni rizik.. Valutni rizik (engl.. foreign currency risk, exchange risk, njem.. Währungsrisiko) je rizik da će neka valuta imati manju (ili veću) vrijednost na tržištu u budućnosti.. Najčešće je vezan uz promjenu vrijednosti neke valute (devalvacija ili revalvacija).. Pojavljuje se u međunarodnim transakcijama izraženim u nestabilnoj valuti (izbjegava se u praksi primjenom tzv.. valutne klauzule).. Valutni rizici.. Pod valutnim rizikom se podrazumijeva rizik ralike unutarnje domaće vrijednosti i vanjske vrijednosti valute.. Postoji nekoliko podvrsta valutnih rizika - tečajni rizici, rizici konverzije te rizici transfera.. Pod tečajnim rizicima podrazumijavaju se oscilacije u tečaju “valute ugovora” i “valute plaćanja”.. Pod rizicima konverzije podrazumijevaju se poteškoće ili nemogućnost zamjene jedne valute u drugu.. Rizici transfera se u pravilu odnose na nemogućnost plaćanja u inozemstvo ili što je češće namjerno zavlaćenje plaćanja izvan ugovornih rokova.. Valutnim rizicima se može upravljati kombinacijom instrumenata kao što su balansiranje priljeva i odljeva u istoj valuti, ubrzanje plaćanja, kod velikih kompanija mogući su multilateralni obračuni s valutnom klauzom, korištenje terminskih deviznih transkacija, hedging, valutni swap, notional pooling i drugi.. Valutna klauzula.. Valutna klauzula (engl.. currency clause, njem.. Währungsklausel) je klauzula koja se unosi u prodajne ugovore kako bi se vjerovnik novčane obveze zaštitio od promjena vrijednosti novca u razdoblju između nastanka novčane obveze i trenutka njezina dospijeća.. Njome se eliminira valutni rizik.. Value for money.. Value for money je indeks odnosa cijene proizvoda ili usluge i njegove/njezine korisnosti za korisnika.. Vrijednost poduzeća.. Vrijednost poduzeća (engl.. company value, njem.. Unternehmungswert, Unternehmenswert) je veličina koja se različito definira, ovisno o pristupu procjeni vrijednosti.. Temeljne su koncepcije vrijednosti poduzeća: a) knjigovodstvena vrijednost, b) likvidacijska vrijednost, c) tržišna vrijednost, d) ekonomska vrijednost.. Knjigovodstvena vrijednost poduzeća (book value) temelji se na bilanci poduzeća i, pojednostavljeno, vrijednost je neto imovine poduzeća kao razlike knjigovodstveno procijenjene vrijednosti aktive i knjigovodstveno procijenjenih svih obveza.. Reprodukcijska vrijednost poduzeća je varijanta knjigovodstvene vrijednosti; prema reprodukcijskoj vrijednosti prosuđuje se vrijednost poduzeća na temelju novčanih iznosa koji bi bili potrebni da se zamijeni postojeća dugotrajna imovina potpuno istom imovinom.. Likvidacijska vrijednost označava vrijednost koju mogu ostvariti financijeri poduzeća iz likvidacijske mase formirane prodajom poduzeća, nakon podmirenja administrativnih troškova likvidacije i tražbina vjerovnika i fiskusa.. Tržišna vrijednost je vrijednost poduzeća ostvarena u trenutku njegove kupoprodaje, rezultat je pregovora i postizanja dogovora među zainteresiranim stranama.. Ekonomska vrijednost poduzeća temelji se na njegovoj sposobnosti osiguranja čistih novčanih tokova u budućnosti, a definira se kao sadašnja vrijednost budućih iznosa novčanih tokova koje će ono generirati.. Vrijednosni papiri.. Vrijednosni papiri (engl.. securities, njem.. Wertpapiere) su pisane isprave iz kojih proizlaze neka prava koja, u pravilu, bez sačinjenja pisane isprave ne mogu nastati, bez prijenosa tog papira ne mogu biti prenijeta, a bez predaje papira dužniku ostvarena.. Ovako čvrsta povezanost između papira i prava koje iz njegaproizlazi naziva se načelo inkorporacije prava u papir.. Vrijednosni papiri prema vrsti prava koja iz njih proizlaze dijele se na korporacijske, stvarnopravne (s podvrstom tradicionalnih) i obligacijske.. Skupinu korporacijskih vrijednosnih papira čine oni vrijednosni papiri koji daju kakva prava u trgovačkom društvu, a primjer su dionice, neke vrste obveznica i užitnice.. U tradicione (traditio, predaja) vrijednosne papire učvršćuju se oni vrijednosni papiri u kojima je zapisano pravo tražbine na predaju stvari.. Tu spadaju skladišnica, teretnica i prenosivi tovarni list.. Obligacijski vrijednosni papiri dosad su u Hrvatskoj bili najpoznatiji.. Iz njih proizlazi obveza plaćanja određene novčane svote i tu se učvršćuju mjenica i ček.. Prema načinu naznačivanja ovlaštenika vrijednosne papire ZOO dijeli na papire na ime, papire po naredbi i papire na donositelja, dok posebni propisi za pojedine vrste vrijednosnih papira naznačuju bilo sva tri spomenuta načina, bilo samo neke od njih.. Prava iz vrijednosnih papira u pravilu su prenosiva indosamentom nezavisno od toga glasi li papir na ime ili po naredbi, odnosno predajom onda kada papir glasi na donositelja.. Kod vrijednosnih papira potrebno je razlikovati pojam prava na papir od pojma prava iz papira: pravo na papir je stvarno pravo koje se stječe prema pravilima stvarnog prava, dok je pravo iz papira osobno pravo ili tražbina njegova imaoca od dužnika.. U vezi s vrijednosnim papirima važan je i pojam legitimacije, odnosno legitimacijskog svojstva papira.. Ovo svojstvo vrijednosnih papira očituje se u činjenici da dužnik obveze koja je zapisana u papiru u načelu nije dužan ispuniti obvezu osobi koja se držanjem papira ne može legitimirati kao njegov imalac.. Vlastite dionice.. Vlastite dionice (njem.. eigene Aktien);.. dionice društva koje drži samo društvo.. Stjecanje vlastitih dionica ili njihovo primanje u zalog u načelu je zabranjeno.. Svrha zabrane je očita: temeljna obveza dioničara je uplata njihovih uloga i te obveze ih društvo ne može osloboditi.. Isto tako se dioničarima ne smiju vratiti već uplaćeni ulozi, jer bi se na taj način smanjio temeljni kapital.. Ako bi se pak društvu dozvolila kupnja vlastitih dionica, radilo bi se o prikrivenom vraćanju uloga dioničarima i tako smanjio temeljni kapital.. Smanjenje temeljnog kapitala svakako nije u interesu vjerovnika društva, ali ni onih dioničara čije dionice nisu kupljene.. Osim toga, kupovanjem vlastitih dionica u društvu jača uloga uprave, jer ponovnom prodajom tako stečenih dionica osobama njihova povjerenja (i interesa) uprava može utjecati na odlučivanje u društvu.. Osim toga, prava iz dionica, npr.. pravo glasa, da nema izričite odredbe u ZTD o tome da iz vlastitih dionica društvu ne pripadaju nikakva prava, ostvarivala bi uprava, pa bi se naručio odnos između uprave i glavne skupštine.. Pa i kad društvu ne pripadaju nikakva prava iz vlastitih dionica, njihovom kupnjom mijenja se odnos snage između imatelja i ostalih dioničara, što samo po sebi može određenog dioničara ili skupinu staviti u povoljniji položaj.. Navedeno govori u prilog apsolutne zabrane stjecanja vlastitih dionica.. Ipak opća zabrana mogla bi dioničkom društvu nanijeti više štete nego koristi, jer je stjecanje vlastitih dionica mnogim društvima bio jedini izlazak iz krize, odnosno mogućnost podmirivanja vjerovničkih potraživanja.. Osim toga, već je i u starijim zakonodavstvima pod propisanim uvjetima stjecanje vlastitih dionica bilo poznato kao jedan od načina dozvoljenog smanjenja temeljnog kapitala.. Stoga novija zakonodavstva uz poštivanje temeljnog načela o zabrani stjecanja vlastitih dionica dopuštaju iznimke, ali samo u taksativno navedenim slučajevima i u ograničenom vremenskom i vrijednosnom opsegu.. Osim toga, zabrana se odnosi samo na stjecanje vlastitih dionica, a ne na sve moguće oblike izdanih vrijednosnih papira, u prvom redu na obveznice.. Zabrana se dakle ne odnosi na stjecanje vlastitih obveznica.. O tome jesu li postojali razlozi navedeni u zakonu i jesu li poštovani rokovi ponovne prodaje, realne svote plaćene za dionice, kao ostalim uvjetima, u krajnjem slučaju odlučuje sud, ako bi došlo do spora o naknadi štete protiv organa društva koji su je društvu ili dioničarima prouzročili uslijed odluke o stjecanju vlastitih dionica.. “Stjecanje” ne znači samo pribavljanje prava vlasništva nego i uzimanje vlastitih dionica u zalog.. “Vlastite” dionice su one dionice koje je izdalo društvo koje ih otkupljuje.. Odredbe o zabrani stjecanja vlastitih dionica odnose se i na privremenice.. za prosuđivanje o zabrani nije uvijek odlučno jesu li vlastite dionice i privremenice u cijelosti uplaćene ili ne.. Stjecanje vlastitih dionica iznimno je dopušteno u ovim slučajevima:.. (1) ako je stjecanje potrebno da bi se od društva otklonila teška šteta koja neposredno predstoji,.. (2) ako dionice treba ponuditi da ih steknu zaposleni u društvu ili u nekom od društava koje je s njim povezano,.. (3) ako se dionice stječu stoga da bi se dioničarima dala otpremnina,.. (4) ako je stjecanje nenaplatno ili ako stjecanjem financijska institucija kupuje dionice komisijski,.. (5) na temelju univerzalnog pravnog sljedništva,.. (6) na temelju odluke glavne skupštine o povlačenju dionica po propisima o smanjenju temeljnog kapitala društva.. Vlasnički indosament.. Vlasnički indosament je indosament upravljen na takav prijenos prava iz vrijednosnog papira pri kojem indosatar stječe sva prava iz vrijednosnog papira u svoje ime i za svoj račun i postaje zakoniti imalac vrijednosnog papira ovlašten vršiti sva prava iz tog papira, i napose kojem je dužnik tog papira dužan ispuniti obvezu iz tog papira o njezinu dospijeću.. Kao i pri izdavanju vrijednosnog papira, tako i pri njegovu prijenosu vlasničkim indosamentom pravni odnos koji je dao povod prijenosu tražbine iz papira u pravilu ne utječe na pravne odnose koji postoje u vezi s vrijednosnim papirom.. Od vlasničkog indosamenta valja razlikovati punomoćnički indosament i založni indosament.. Vjerovnik.. Vjerovnik (engl.. creditor, obligee, njem.. Gläubiger, Kreditor) je u obvezno-pravnom odnosu strana koja je ovlaštena od druge strane (dužnika) zahtijevati da joj preda neke stvari ili nešto učini ili da ne učini nešto što bi inače imala pravo ili da nešto propusti.. Riječ je o dvostranoobveznom odnosu, a to znači da obje strane (svaka u odnosu na drugu) imaju i tražbinu i dugovanje.. Virman.. Virman (engl.. transfer order, njem.. Überweisung) je kolokvijalni naziv obrasca “poseban nalog za prijenos”, kojim pravne osobe daju nalog – organizaciji ovlaštenoj za obavljanje poslova platnog prometa – za prijenos novčanog potraživanja sa svog računa u korist računa druge pravne osobe.. S obzirom na zabranu plaćanja između pravnih osoba u novcu preko određene svote, plaćanje na ovaj način najčešće je između tih osoba, a uzima se izvršenim u trenutku kad organizaciji kod koje se vodi račun vjerovnika stigne odgovarajući primjerak virmana.. X.. RJEČNIK-POJMOVA - X.. Xr.. Xr (engl.. ex-rights) ili “bez prava” oznaka je za dionice koje se prodaju bez prava koje pripadaju vlasniku registriranom na listi dioničara.. Xd.. Xd (engl.. ex-dividend), “bez dividendi”, oznaka je za dionice koje se prodaju bez prava na objavljenu dividendu, koja pripada vlasniku registriranom na listi dioničara.. Xc.. Xc (engl.. ex-capitalization) je oznaka za dionice koje se prodaju bez prava na zadnje dividende u dionicama.. Xa.. Xa (engl.. ex-all), “bez svih prava”; oznaka je za dionice koje se prodaju bez ikakvih pripadajućih prava (prava na dividende i druga prava koja pripadaju dionici u tekućoj godini) koja ostaju dioničaru registriranom na listi dioničara.. Z.. RJEČNIK-POJMOVA - Z.. Zagrebačka burza.. Zagrebačka burza (engl.. Zagreb Stock Exchange) je hrvatska burza vrijednosnih papira, osnovana 1991; nastavlja tradiciju Zagrebačke burze za robu i vrednote (1918-1946).. Od veljače 1992.. pridruženi je član Federacije europskih burza (Federation of European Stock Exchanges – FESE) i Svjetske federacije burzi (Federation Internationale des Bourses de Valeurs – FIBV).. Burzu su kao dioničko društvo, neprofitnu i nevladinu instituciju osnovale 23 banke i 2 osiguravajuća društva.. Dioničari Burze su banke, osiguravajuća društva i privatne brokerske kuće.. Pristup trgovini imaju ovlašteni burzovni posrednici, brokeri i 40 brokerskih kuća, članova Zagrebačke burze (članovi mogu biti samo pravne osobe).. Trgovina vrijednosnim papirima odvija se elektroničkim sustavom trgovine TEST-1 i na javnim dražbama.. Na temelju posebnog ugovora s Hrvatskim fondom za privatizaciju, na javnim dražbama prodaju se dionice koje su u postupku privatizacije pripale portfelju Fonda.. Službeni indeks burze je CROBEX.. Založni indosament.. Založni indosament je vrsta indosamenta, tj.. prijenosa ustupanja tražbine iz vrijednosnog papira po naredbi, kojem je povod postojanje indosantove obveze prema indosataru, čije ispunjenje se želi osigurati zalaganjem tražbine iz vrijednosnog papira.. Budući da je dužnik obveze iz takvog vrijednosnog papira dužan ispuniti obvezu onom držatelju papira koji se legitimira ne samo držanjem papira već i neprekinutim nizom punih indosamenata, da bi indosantov vjerovnik mogao postići svoje namirenje realizacijom tražbine iz vrijednosnog papira, potrebno je taj papir indosirati.. Istovremeno, vlasnički indosament omogućio bi daljnji prijenos papira.. Stoga u naznačenom slučaju indosant u slog indosamenta unosi napomenu “vrijednost za osiguranje”, “vrijednost za zalog” (ili sličnu koja podrazumijeva zalaganje) koja upućuje na činjenicu da se radi o založnom indosamentu.. Kad je mjenica vrijednosni papir prenesen založnim indosamentom, indosatar može vršiti sva prava koja iz nje proistječu, ali mjenicu može indosirati samo punomoćničkim indosamentom.. Zelena pošta.. Zelena pošta (engl.. green mail) je situacija u kojoj potencijalni neprijateljski preuzimači poduzeća koji su kupili veliki paket dionica odustaju od stvarnog preuzimanja i taj paket dionica prodaju natrag upravi ciljnog poduzeća po visokoj, zelenaškoj cijeni.. Zaštita manjinskih dioničara.. Zaštita manjinskih dioničara (engl.. protection of minor shareholders, njem.. Minderheitsaktionäre, Minderheitenschutz);.. institut trgovačkog prava prema kojem se zakonom štite dioničari koji su pri donošenju odluka ostali u manjini;.. iako za prava i obveze dioničara vrijedi temeljno načelo u jednakom položaju dioničara (Gleichheitsgrundsatz), to ne znači da svi dioničari imaju ista prava i obveze, nego da pod jednakim uvjetima oni imaju jednak položaj u društvu.. Tako dioničar (ili dioničari) koji ima više dionica ima objektivno veću mogućnost utjecaja na upravljanje društvom, posebno ako se u njegovim rukama nađe veći broj dionica, tzv.. nadzorni paket, koji u praksi može činiti i manje od 50% temeljnog kapitala, budući da je zbog nejedinstvenosti ili pasivnosti ostalih dioničara i manji postotak u većini slučajeva dovoljan za donošenje odluka.. U tom kontekstu javljaju se u praksi i pravnoj književnosti pojmovi većinski i manjinski dioničar.. Većinski dioničar bio bi onaj koji raspolaže dionicama koje čine veći dio temeljnog kapitala (više od 50%), a manjinski dioničar(i) bio bi onaj (oni) čije sudjelovanje u temeljnom kapitalu iznosi manje od 50%.. Bit odnosa između većinskih i manjinskih dioničara je u tome da u glavnoj skupštini ukupan broj glasova manjinskih dioničara nije dovoljan da se ostvare interesi manjine, ako su oni suprotni interesima većine;.. načelo jednakog položaja dioničara i načelo povjerenja (Treupflicht) ipak obvezuju društvo na zaštitu manjinskih dioničara.. Da bi se izbjegle zlouporabe prava manjinskih dioničara kojima bi se moglo otežati djelovanje društva od strane jednog ili manjeg dijela dioničara na štetu ostalih, zaštita se redovito ne pruža doslovce svakom manjinskom dioničaru, nego samo kvalificiranom manjinskom dioničaru, a ako se manjinski dioničari udružuju, kvalificiranoj manjini;.. kvalificirani dioničar je onaj koji ima dionice koje čine zakonom ili statutom određeni najmanji udio u temeljnom kapitalu društva.. Zakonom je obično određeno da manjinska prava imaju oni dioničari koji imaju dionice koje čine najmanje 1/20 ili 1/10 temeljnog kapitala, što ovisi o konkretnoj situaciji predviđenoj zakonom, a statutom se – kada je to zakonom predviđeno – taj udio može i smanjiti;.. glavno je pravo manjinskog dioničara obvezatno sazivanje glavne skupštine na zahtjev dioničara koji zajedno imaju udjele u visini 1/20 (5%) dijela temeljnog kapitala društva, kao i pravo na objavljivanje predmeta odlučivanja na glavnoj skupštini u javnim glasilima, odnosno u glasilu društva.. Posebna skupina prava vezana je uz odlučivanja o imenovanju i opozivu članova nadzornog odbora, a određena prava manjinski dioničari uživaju i u fazi osnivanja, statusnih promjena i likvidacije društva.. U zaštitu dioničara, ne samo kvalificirane manjine, nego svakog dioničara pojedinačno – ali i to je zaštita manjine – ubrajamo i pravo dioničara da stavlja svoje prijedloge, odnosno pravo da se suprotstavlja prijedlozima uprave i nadzornog odbora kako bi pridobio ostale dioničare da glasaju za ono što on predlaže, zatim pravo na obaviještenost o sazivanju skupštine, na samoj glavnoj skupštini pravo na obavijesti o poslovima društva koji su na dnevnom redu, pravo da sudskim putem zahtijeva da mu uprava dade obavijesti o točki dnevnog reda glavne skupštine.. Značajan oblik zaštite svakog dioničara očituje se i u tome da se odluka kojom se dioničarima stavljaju dodatne obveze može donijeti samo uz suglasnost svih dioničara na koje se to odnosi, što vrijedi i za odluku kojom je za prijenos dionica koje glase na ime i privremenice potrebna suglasnost društva.. Zaštita dioničara izričito je prisilnim normama zakona propisana kod povezivanja društava.. Naime kod povezanih društava ne samo da vladajuće društvo i njegovi zakonski zastupnici odgovaraju uz određene uvjete ovisnom društvu za štetu, nego je svaki član društva ovlašten postaviti zahtjev za naknadu štete, bilo u korist društva bilo u vlastito ime, ovisno o tome radi li se o ugovornoj, odnosno faktičnoj (stvarnoj) povezanosti.. Pored toga vanjskim dioničarima mora se isplatiti primjerena naknada, kao i otpremnina ako se preuzmu njihove dionice;.. u navedenim prilikama uglavnom se iscrpljuju prava manjine, a pogotovo prava kvalificiranih manjinskih dioničara.. Njihova prava imat će pravni učinak samo ako se njima prikloni većina ostalih dioničara jer u protivnom ostaju u manjini.. Svrha je instituta zaštite manjinskih dioničara omogućiti im da se brane od odluka i drugih mjera organa društva, što zapravo predstavlja zabranu organima društva da zadiru u prava dioničara uopće;.. 7.. ipak ni u prilikama kada su manjinski dioničari i pojedini dioničari nadglasani, dioničar i društvo nisu nezaštićeni, jer u slučaju da je odluka glavne skupštine ništetna ili pobojna na ništetnost se može pozivati, a pod određenim uvjetima može odluku pobijati svaki dioničar, odnosno kvalificirana manjina.. Zadržana dobit.. Zadržana dobit (engl.. retained earnings, njem.. einbehaltener, unverteilter, nicht ausgeschütteter, thesaurierter Gewinn) je dio vlasničke glavnice poduzeća, koji je nastao akumuliranjem – zadržavanjem dijela ostvarene dobiti iz prethodnih obračunskih razdoblja.. Nalazi se u pasivi bilance stanja i pokazuje vrijednost kapitala vlasnika običnih dionica.. Na povećanje zadržane dobiti utječe neto dobit obračunskog razdoblja a na smanjenje utječu raspoređivanje dividendi i eventualno gubitak tekućeg obračunskog razdoblja.. Zadržavanjem zarada poduzeće bi bilo u stanju investirati u fondove i, kao rezultat, očekivalo bi se da zaradi više nego što je zaradilo godinu dana ranije.. Za uzvrat, očekivala bi se isplata veće dividende.. Kad ne bi bilo nikakvog zadržavanja i kad bi se sve zarade isplaćivale kao dividende, ne bi bilo neto investicija.. Zadržana dobit zove se još i akumulirana dobit..

    Original link path: /hr/korisno/rjecnik-pojmova
    Open archive

  • Title: Mon(k)ey business
    Descriptive info: Kako smo popratili financijsku i gospodarsku krizu 2008 - 2011.. Pretplati se na ovaj RSS feed.. Mon(k)ey business (106).. (INDIREKTNO) S FINANCIJSKIH TRŽIŠTA.. Subota, 25 Prosinac 2010 00:00.. Dani mira.. 4Capital Vam želi Sretan Božić!.. Nedjelja, 19 Prosinac 2010 00:00.. Mućke.. Mućke su usrećile mnoge male dioničare Ine, a iz duže letargije digao se i Crobex.. Nedjelja, 12 Prosinac 2010 00:00.. Sanader.. Iako se čini da svijet već skoro tjedan dana stoji zamrznut u liku i djelu Ive Sanadera, vjerovali ili ne, život ide dalje.. Nedjelja, 05 Prosinac 2010 00:00.. Glas za Wikileaks.. Moram priznati da sam prošli tjedan baš uživao u moći interneta.. Iako se često teško snaći u izobilju informacija, a još je teže prepoznati i odvojiti istinite informacije od dezinformacija i manipulacija, ponekad se pojavi nešto što svemu da  ...   političkoj stranci i demokratski glasa po direktivi.. Nedjelja, 14 Studeni 2010 00:00.. Put putujem.. Čudni su putevi naše premijerke.. Pri tome ne mislim samo na zbunjujuće konstrukcije rečenica tipa mi jesmo na putu da stignemo na put izlaska iz krize.. Nedjelja, 07 Studeni 2010 00:00.. Dočekali smo FED.. Napokon smo dočekali.. (točka, ne uskličnik).. Nedjelja, 24 Listopad 2010 00:00.. Vruća jesen.. Za razliku od ekonomski vruće Kine, većina Europljana kuha zbog postupaka svojih vlada.. Nedjelja, 17 Listopad 2010 00:00.. U očekivanju FED-a 2.. Goodbye America, welcome Zimbabve!.. U očekivanju FED-a.. Dobri rezultati Njemačke.. Usporavanje.. Godišnjice.. Početak.. Prethodno.. 8.. Slijedeće.. Kraj.. Stranica 1 od 8.. Travanj 2014.. Pon.. Uto.. Sri.. Čet.. Pet.. Sub.. Ned.. 9.. 10.. 13.. 14.. 15.. 16.. 17.. 18.. 19.. 20.. 21.. 22.. 23.. 24.. 25.. 26.. 27.. 28.. 29.. 30..

    Original link path: /hr/arhiva/mon-k-ey-business
    Open archive



  •  


    Archived pages: 389