www.archive-hr-2014.com » HR » H » HPD-VIHOR

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 90 . Archive date: 2014-09.

  • Title: HPD Vihor » Planovi izleta – (stari)
    Descriptive info: Archive for the Planovi izleta (stari) Category.. Sep.. 14.. Južni Velebit.. HRVATSKO PLANINARSKO DRUŠTVO.. VIHOR ZAGREB.. STAZA MALOG PRINCA – VELIKA I MALA PAKLENICA.. 07.. -08.. 10.. 2012.. Plan izleta:.. Nedjelja, 07.. 06:30.. sati polazak planinara iz Pierottijeve ulice u smjeru Zagreb – Gračac – Prezid, dolazak na prijevoj Prezid na polazište staze oko 10.. 00-10.. 30 sati.. Polazak svih sudionika stazom Malog princa preko Tatekovog skloništa.. Staza je bogato opremljena pomagalima u vidu sajli i klinova, vrlo je atraktivna i bogata prirodnim ljepotama.. Težina: Teška, ali vrlo zanimljiva, markirana staza.. Prema tipu staze može se usporediti s Vihoraškim putem ili MPP-om.. Nakon kruženja vraćamo se na isto mjesto gdje smo ostavili parkirano vozilo/a.. Ukupno trajanje ove kružne ture oko od 4:h.. do 6:h.. Prijevoz osobnim automobilima ( 3 auta, trošak prijevoza oko 200,00 kn.. po osobi ).. Smještaj u privatnoj kući u Gračacu na bazi polupansiona – večera u nedjelju + noćenje + doručak po cijeni od 100,00 kn.. Ulaznica za NP „PAKLENICA“ 50,00 KUNA.. Ponedjeljak, 08.. 1012.. 00 sati doručak, polazak u 8.. 00 sati kanjonom Velike Paklenice do Borisovog doma, prelazak preko Jurlina u kanjon Male Paklenice i spuštanje u Seline.. Tko nije raspoložen za cijelu ovu turu, može se vraćati istim putem uz obilazak lokalnih atrakcija – planinarski put na Anića kuk, Manita peć  ...   izleta: Nada Busovača i Nevenka Kos.. Posted by Vihor.. in.. Planovi izleta - (stari).. 0 Comments.. Keep Reading.. Grabovača.. IZLET U Speleološki park GRABOVAČA.. 23.. rujan 2012.. 07:15 Sastanak planinara u Pierottijevoj.. 07:30.. Polazak autobusa iz Pierottijeve ulice.. 09:30.. Dolazak u Perušić, te park prirode Grabovača uz odmor uz kavu na putu.. Obilazak špilje.. Samohod.. cca 1:30h hoda.. Nakon toga polazimo na obilazak poučne staze, sa usponom na.. vrh Grabovača cca 3h hoda , te put oko ostalih spilja (koje nisu otvorene za posjetitelje) -.. 1h hoda.. Nakon toga silazimo do rijeke Like (1h – brža grupa) gdje nas čeka autobus.. Ostali do rijeke Like idu autobusom.. 15:30.. Dolazak u Perušić, te ručak u restoranu.. Albatros.. Nakon ručka odlazak za Zagreb.. Planinarska (gojzerice, vjetrovka, ruksak, rezervna odjeća, zaštita od kiše ).. Cijena izleta: prijevoz: 125 kn.. Akontacija za prijevoz 100 kn.. Prijave s uplatom prijevoza primaju se četvrtkom na sastanku društva.. :.. Odazivom na izlet, svaki pojedinac potvrđuje da ispunjava zdravstvene, fizičke i tehničke uvjete za sigurno sudjelovanje na izletu, da ima plaćenu članarinu kod planinarskog društva za tekuću godinu, da pristupa izletu na vlastitu odgovornost te da će se pridržavati plana izleta, odluka i uputa vodiča.. Organizator i vodič izleta:.. Zdravko Međimurec.. Kategorije.. Bili smo na.. GODIŠNJI PLAN IZLETA.. Najave izleta.. Planovi izleta (stari).. Rad društva.. BEGUNJŠČICA..

    Original link path: /?cat=8
    Open archive

  • Title: HPD Vihor » BEGUNJŠČICA
    Descriptive info: Archive for the BEGUNJŠČICA Category.. 13.. Na Begunjščici bili 01.. i 02.. 09.. 2012.. Vremenska prognoza bila je vrlo loša, ali imali smo sreće.. Nije bilo sunca, alo nismo ni pokisnuli.. Niski oblaci, koji se pretvaraju u maglu dali su mogućnost snimanja efektnih footografija.. Pogledajte!.. Fotogrrafije snimili: Maja Bratanić, Zdravko Međimurec i Miro Lojen..

    Original link path: /?cat=3
    Open archive

  • Title: Predgovor prvom izdanju
    Descriptive info: P R E D G O V O R P R V O M I Z D A N J U.. Kapelski planinarski put plod je neizmjerne ljubavi njegovih graditelja prema goranskim ljepotama, posebice prema Bijelim stijenama.. Nezaboravni trenuci što smo ih toliko puta proživjeli dočekujući izlazak sunca ili ispraćajući sunce s vrha Bijelih stijena, naveli su nas na pomisao da pođemo u nepoznate gudure i prema nepoznatim vrhuncima.. Kada bi sunce izašlo i jutarnjim zrakama obasjalo obzorje pred nama, naš pogled šarao bi nepoznatim predjelima, sve tamo do naočitog grebena Velebita.. I opet, kad je sunce zalazilo, gubila bi se u daljini nepregledna planina izgubljena u sumaglici.. To nas je mamilo i zvalo.. Već prvi koraci u nepoznato uzbudili su našu maštu, tako da smo zamišljeni kružni put usmjerili prema uvijek privlačnom Jadranu.. Kad se tome doda spoznaja kako se zapravo malo, s planinarskog stajališta, zna o Velikoj Kapeli, naša ideja se pretvorila u želju i, naposljetku, u ovo djelo koje je pred vama.. Nismo imali namjeru posvetiti se Velikoj Kapeli sa znanstvenog gledišta, već jedino i isključivo s planinarskog.. Željeli smo da dugogodišnjoj povijesti hrvatskog planinarstva dodamo još  ...   koja u znanosti još nije dobila mjesto koje joj pripada.. Ako naš put posluži tome cilju i navede planinare erudite i znanstvenike da s aspekta svojih disciplina prouče povijest, zemljopis, prirodopis i ljude ovoga kraja, bit ćemo zadovoljni i ponosni.. Gradeći Kapelski planinarski put uvijek smo imali na umu da on nije sveobuhvatan u smislu zemljopisnog prostiranja Velike Kapele, izuzevši Klek, no ipak smo radni naslov puta zadržali kao konačan.. U našem radu sudjelovali su mnogi dragi, odani prijatelji – članovi PD “Vihor” i PD “Rade Končar”, kao i članovi drugih društava kojima zahvaljujemo.. Ipak posebno moramo zahvaliti nesebičnoj pomoći i pregalaštvu triju članica, koje su nas pratile u svim našim pohodima diljem Velike Kapele: Ani Bedeniković, Vesni Gjurčević i Kristini Posavec.. Također toplo zahvaljujemo planinaru i dragom prijatelju, akademskom slikaru grafičaru Antunu Bičaniću, koji je uredio ovu knjigu, izdao nacrte, značke i žigove, te dragom i vjernom prijatelju Milanu Bachu.. Posebno smo zahvalni Šumariji Novi Vinodolski koja nam je darovala lokaciju s izgrađenom cisternom kao i materijal za sklonište u Dulibi.. Ovaj putopis posvećujemo 25.. obljetnici PD “Rade Končar” i 10.. obljetnici PD “Vihor”.. Želimir Kantura i Zoran Gomzi..

    Original link path: /kpp/KPP-Predgovor-prvom-izd-4izd.htm
    Open archive
  •  

  • Title: Predgovor četvrtom izdanju
    Descriptive info: P R E D G O V O R Č E T V R T O M I Z D A N J U.. Prošlo je već jedanaest godina od kako je izdano treće izdanje Vodiča, a u tom vremenu dogodile su se mnoge političke i društvene promjene u našoj domovini.. Hrvatska je sada samostalna i neovisna država što je izborila tijekom domovinskog rata, a ti su događaji imali velik utjecaj na stanje i održavanje Kapelskog puta.. Na svu sreću rat nije neposredno zahvatio područje puta niti su stradali planinarski objekti, ali je prvih godina rata tijekom 1991 i 1992 bio upitan prolazak oko Bijelih stijena zbog nesređene situacije u Jasenku.. Srećom, to se već 1992.. god.. smirilo i od tada je obilazak KPP-a potpuno siguran.. Cijelu planinarsku javnost, a posebice planinarska društva HPD “Vihor” i HPD “Kapela” teško je pogodila 1994.. prerana smrt jednog od pisaca ovog Vodiča, Želimira Kanture.. Njegovom smrću zastao je rad na upravo započetom obnovljenom izdanju ovog Vodiča, i ne samo to, ponestalo je za dugo pokretačke snage koja je Odbor KPP-a usmjeravala u nove zamisli.. Njegova prisutnost ostavila je neizbrisiv trag u našim planinarskim društvima i teško je zamisliti da će se njegov nepresušni entuzijazam ikada moći nadoknaditi.. Neka je našem Želimiru vječna hvala za sve što je učinio za dobrobit hrvatskog planinarstva a mi, njegovi sljedbenici na Kapelskom putu nećemo nikada  ...   u Viništu je nadograđeno i pretvoreno u zatvoreni objekt – dom u Viništu.. Međutim, u istoj kući pok.. Anke Komadine uređeno je i sklonište tako da prolaznici uvijek imaju smještaj.. Neke manje izmjene u trasi puta navedene su u opisu puta što nema većeg značenja za obilazak.. Tijekom ovih godina na području kroz koje prolazi KPP, markirane su nove staze i otvorene nove obilaznice.. Tako je kroz predjel Samarskih stijena HPD “Bijele stijene” iz Mrkoplja markiralo kružni put koji se na nekim mjestima dotiče markacija KPP-a, a što je opisu navedeno.. Isto tako, na Bjelolasici se nalazi kontrolna točka Ravnogorskog planinarskog puta a neke su točke uvrštene i u Goranski planinarski put.. Markacije na KPP-u se redovito i pažljivo održavaju i obnavljaju tako da ne bi trebalo doći do bilo kakove zabune i nedoumice.. Za vrijeme domovinskog rata i neposredno iza bilo je vrlo malo prolaznika KPP-a.. Međutim od 1996.. iznova raste broj posjetilaca pa je s toga i obnovljeno dežurstvo u domu na Bijelim stijenama od 1997.. Iste godine uvedena su i ljetna dežurstva u domu na Viništu.. Nadamo se da će u narednim godinama broj prolaznika i posjetilaca stalno rasti a time će naš put iznova opravdati svoje postojanje.. Uvjereni smo da će opisane izmjene na KPP-u pridonijeti još većom interesu istinskih ljubitelja prirode te da će Kapelski planinarski put zadržati naziv najbolje održavane obilaznice.. Zoran Gomzi..

    Original link path: /kpp/KPP-Predogovor-cetvrtom-izd-4izd.htm
    Open archive

  • Title: Upravljanje i objekti
    Descriptive info: UPRAVLJANJE I OBJEKTI NA KPP-u.. Kapelski planinarski put održavaju i brinu se o većini planinarskih objekata koji su na trasi KPP-a planinarska društva “Vihor” i “Kapela” iz Zagreba.. Radi koordinacije rada osnovan je Odbor KPP-a, zajedničko tijelo obaju društava.. Rad Odbora reguliran je posebnim pravilnikom.. U njemu ima sedam članova, po tri, odnosno četiri člana iz svakog društva.. Predsjednik Odbora bira se na dvije godine i naizmjenično je član iz oba društva.. Prihodi i troškovi održavanja puta vode se na posebnim stavkama u društvima.. Prihodi su uglavnom od prodaje dnevnika te nedavno i od noćenja u kući u Viništu.. Ako je potrebno, oba društva solidarno sudjeluju u pokrivanju troškova održavanja KPP-a.. Trasa puta se redovito godišnje uređuje i po potrebi markira.. Radne akcije se organiziraju obično za veće radove oko održavnja objekata.. Sav rad je isključivo na dobrovoljnoj osnovi.. Dotiraju se samo putni troškovi prijevoza za radne akcije i dežurstva u Viništu.. Na trasi KPP-a postoji cijeli niz planinarskih objekata – domova, skloništa i nadstrešnica.. Njima upravljaju različita planinarska društva,  ...   “Bijele stijene”.. - Sklonište “Jakob Mihelčić” na Bjelolasici, održava ga.. PD INA-Bjelolasica, Zagreb.. - Otvorena nadstrešnica na Okruglici, Odbor KPP-a.. - Ratkovo sklonište u Samarskim stijenama, pod upravom HPD “Velebit”, Zagreb.. - Dom na bijelim stijenama, HPD “Kapela”, Zagreb.. - Sklonište “Miroslav Hirtz” na Bijelim stijenama, HPD “Kapela”, Zagreb.. - Otvorena nadstrešnica na Mjesečevoj glavi pod V.. Javornicom, Odbor KPP-a.. - Sklonište u Dulibi, Odbor KPP-a.. - Kuća u Viništu, Odbor KPP-a.. - Sklonište u Viništu, Odbor KPP-a.. Više podataka o navedenim objektima navodi se u opisu Kapelskog planinarskog puta.. Načelno se može reći da su svi domovi i skloništa u dobrom stanju te da ih planinari kao i ostali prolaznici mogu koristiti.. Dom u Tuku otvoren je preko cijele godine.. Dom na Bijelim stijenama i kuća u Viništu otvoreni su vikendom preko ljetnih mjeseci.. Naravno, za veće grupe moguć je i dogovor o korištenju izvan redovitih dežurstava.. Boravak u kući na Jančarici potrebno je dogovoriti s HPD “Bijele stijene”.. Sva skloništa su objekti otvorenog tipa.. Ispravak.. -16.. 07.. 2005/HG..

    Original link path: /kpp/KPP-Upravljanje%20i%20objekti-4izd.htm
    Open archive

  • Title: Upute prolaznicima
    Descriptive info: UPUTE PROLAZNICIMA KPP-a.. Dnevnik se može osobno nabaviti u prostorijama oba društva i to četvrtkom od 19 – 21 h u prostorijama HPD “Vihor”,.. , Zagreb te srijedom od 19 – 21 h u prostorijama HPD “Kapela”, Mesnička 1, Zagreb.. Na iste te adrese mogu se dnevnici naručiti i pismeno.. Vlasnik dnevnika dužan je osobno obići kontrolne točke, što dokazuje otiskom kontrolnih žigova, kao i upisom u knjige koje se nalaze na kontrolnim točkama.. Vrijeme prolaza cijelog puta nije ograničeno.. Odbor KPP-a obvezuje se da će u roku od 60 dana vratiti uredno ispunjeni dnevnik pošiljaocu zajedno sa značkom – priznanjem, i to pouzećem.. Odbor jamči za svaku uredno ispunjenu knjižicu koju prate  ...   prolaz kroz tu kontrolnu točku.. Pri ophodnji KPP-a prolaznici trebaju voditi posebno rečuna o zaštiti prirode, jer su Bijele i Samarske stijene strogi prirodni rezervat.. Najbolji su uvjeti za obilazak KPP-a od polovice lipnja do do sredine rujna.. Posjetiocima se preporučuje da nose svu planinarsku opremu posebice zaštitu od kiše jer je taj kraj poznat po čestim promjenama vremena.. Kako su cisterne s vodom svakom dostupne, dobro je imati sredstvo za proćišćavanje vode a voda se može i prokuhati.. Treba reći da tijekom ovih 20 godina nije bilo nikad problema s vodom niti njenom kakvoćom.. Obilazak KPP-a zimi je vrlo naporan i zahtijevan te se preporučuje samo iskusnim i dobro pripremljenim planinarima.. Odbor KPP-a..

    Original link path: /kpp/KPP-Upute-4izd.htm
    Open archive

  • Title: Prirodne značajke
    Descriptive info: PRIRODNE ZNAČAJKE.. Zemljopisno – geološki prikaz.. Velika Kapela zahvaća područje koje je omeđeno sa sjeverne strane magistralnom cestom Zagreb – Rijeka a s južne strane cestom Josipdol – Brinje – Vratnik – Senj.. S istočne strane sklop prelazi u niz kraških polja (Ogulinsko, Oštarijsko, Plaško) dok se prema zapadu obronci Kapele spuštaju prema moru.. Unutar tih granica mogu se naznačiti tri uspreda gorska lanca a koji zajedno čine sklop Velike Kapele.. Istočni lanac počinje na sjeveru s Bjelolasicom (1533 m), kao najvišim vrhom čitavog sklopa i proteže se preko Debelog vrha (1050 m) i Crnog vrha (1102 m) do prijevoja Vrata (888 m) preko kojeg prolazi spomenuta cesta Josipdol – Senj.. Južno od tog prijevoja nastavlja se sklop Male Kapele.. Srednji greben, zapadno od spomenutog, počinje kod Mrkoplja Čelimbašom (1089 m) te se nastavlja s Velikom i Malom Crnom kosom (1223 i 1163 m) na Samarske (1302 m) i Bijele (1335 m) stijene.. Iza njih se lanac produžuje na Veliku Javornicu (1375 m) najvišu točku ovog niza a zatim se nastavlja u smjeru Bijele grede (1103 m) i Bitoraja (1107 m), južno od Drežnice.. Treći, najzapadniji lanac počinje Burnim Bitorajem (1385 m) iznad Ličkog polja, obuhvaća Viševicu (1428 m), najvišu točku niza, te se produžava preko Smolnika (1279 m) na Ričičko bilo (1286 m), sve do dugog grebena Kolovratskih stijena (1091 m), a završava Alinim bilom (1120 m) i Crnim vrhom (1133 m).. Osnovni je smjer pružanja čitavog sklopa dinarski, tj.. sjeverozapad – jugoistok, ali unutar područja postoje i znatna odstupanja od tog smjera.. Prosječne visine vrhova variraju između 1000 i 1500 m, a unutar njih smještene su brojne planinakse doline, krške uvale i manja polja (Jasenačko polje, Duliba, Matić poljana, Kolovratsko polje itd.. ).. Podloga tih planina izgrađena je iz mezozojskih vapnenaca i dolomita koji su uvjetovali specifičan reljef u obliku krša.. Posebice je to istaknuto u Bijelim, Samarskim i Kolovratskim stijenama, koje se sastoje od uslojenih vapnenaca i gromadastih vapnenih breča a što je uzrokom nastanka njihove posebne morfologije.. Bijele, Samarske i  ...   vremenskih prilika, što je posljedica blizine mora.. Iako cijelo područje Velike Kapele dobiva znatne količine oborina, postoji samo nekoliko stalnih tokova, odnosno potoka, koji poniru (Jasenački potok, Crni potok itd.. To se dešava zbog propusnosti toga tla, kroz koje se voda gubi pukotinama u podzemlje.. Poznato je, na primjer, da se Jasenački potok, koji ponire u jugoistočnom dijelu Jasenačkog polja, ponovno pojavljuje u Krakaru.. Biljni i životinjski svijet.. Područje Velike Kapele, kao i cijelog Gorskog Kotara, floristički pripada ilirskoj regiji – pojasu gorskih i pretplaninskih bjelogoričnih i crnogoričnih šuma uz pojas klekovine, jače izražen na Bjelolasici a tek neznatno na Bijelim stijenama.. Od šumskih zajednica tu se nalaze: šuma bukve i jele, pretplaniska šuma bukve, pretplaninska šuma smreke i osobito interesantna zajednica gorskog javora, bukve i jele.. Na Bijelim i Samarskim stijenama sačuvane su mnoge biljne rijetkosti koje se ne bi očekivale na tako niskim planinama.. To su runolist (Leontopodium alpinum, var.. crasense), dragušac (Senecio doronicum), divokozjak (Doronicum austriacum), kamenika (Saxifraga aizoon), srčanik (Gentiana symphyandra), kranjski ljiljan (Lilium carniolicum), šumarica sasa (Anemone alpina), alpski kotrljan (Eryngium alpinum), jedič (Aconitum variegatum i vulparia) i alpski ribiz (Ribes alpinum).. Na Kolovratskim stijenama izražen je već utjecaj mora, pa mnoge od navedenih vrsta tu ne rastu ali se zato pojavljuju nove, npr.. presličica (Muscari botryoides).. Silazeći prema moru vegetacija se postupno mijenja u tipično mediternsko primorsku.. Tu nas dočekuje kadulja ( Salvia ), primorski vrijesak (Saturea montana), klen (), primorski bor () i mnoge druge.. Životinjski svijet zastupljen je brojnim vrstama koje se nalaze i drugdje u Gorskom Kotaru.. Od zvijeri se susreće medvjed, i to po šumama oko Bjelolasice, Bijelih, Samarskih i Kolovratskih stijena.. Povremeno se na tom podrzučju pojavljuju vukovi, a lisica, tvor, kuna i divlja mačka stalni su stanovnici šume.. Šume oko Velike Javornice i Ričičkog bila nastanjuju jeleni, a u cijelom području žive srne, jazavci, zečevi, vjeverice i puhovi.. Ptičji je svijet zastpljen značajnim rijetkim vrstama kao što su alpski kos grlaš (Marula alpestris), alpska čavka (Pyrrhocerax alpinus) i alpska stjenjakuša (Tichodroma muraria)..

    Original link path: /kpp/KPP-Prirodne%20znacajke-4izd.htm
    Open archive

  • Title: Tuk - Bjelolasica
    Descriptive info: 1.. VOJNI TUK (KT-1) BJELOLASICA (KT-2), 3h.. P r i s t u p:.. Vlakom ili autobusom do Delnica, a odatle lokalnim autobusom do Mrkoplja.. Iz sredi ta mjesta prema smjerokazu Vojni Tuk iæi asfaltnom cestom do planinarskog doma (3 km).. Do doma je moguæe, naravno, i osobnim kolima.. Vojni Tuk.. Mjesto Vojni Tuk smje teno je pri kraju doline ispod planine Maj (1269 m) na 875 m/nm.. Planinarski dom koji je dat u zakup temeljito je pbnovljen i ureðen.. U njemu je moguæe noæiti i dobiti ostale ugostiteljske usluge.. Po eljno je najaviti se prije dolaska radi osiguranja noæenja.. ig.. KT-1.. nalazi se u domu.. I z l e t i i z d o m a:.. Maj (1 h).. Èelimba a (1 h).. Begovo Razdolje (1,5 h).. Od doma krenuti udesno, na istok, asfaltnom cestom, pribli no 100 m, a zatim uzbrdo asfaltnom kraticom do ponovnog spoja s galvnom cestom.. Malo zatim staza napu ta cestu i prateæi markacije poæi u desno, na istok uzbrdo preko livade, te u nastavku stazom uz rub ume do ceste na poèetku Matiæ poljan.. e.. Matiæ poljana.. Izuzetno lijepa poljana na oko 1030 m/nm.. Na sjevernoj strani poljane nalazi se spomenik kojim se obilje ila tragièna smrt vi e pripadnika partizanske jedinice koja se po velikoj meæavi i niskoj temperaturi probijala 1944.. iz Dre nice prema Tuku.. To je niz kamenih gromada usaðenih u zemlju i koji time simboliziraju kolonu boraca.. Od izlaska na Matiæ poljanu mo e se napustiti cesta i nastaviti ravno livadom, tako da kamena kolona ostane s lijeve, sjeverne, strane.. Nastaviti u istom, istoènom smjeru kroz umarak borova sve do ponovnog spoja s cestom.. Tu se nalazi i smjerokaz.. Do te toèke mo e se stiæi i iduæi cestom od poèetka Matiæ poljane.. Od Tuka do smjerokaza je oko 1 h hoda.. Kod smjerokaza staza napu ta cestu i skreæe u lijevo u sjevernom smjeru te prolazi pored lovaèke èeke i zalazi u umu postepeno se penjuæi do planinarskog doma i skloni ta na Janèarici, 40 min od smjerokaza.. Sveukupno od Tuka do Janèarice je oko 1 h 40 min laganog hoda.. Janèarica.. Dom i skloni te na Janèarici smje teni su na prijevoju ispod kojeg se vidi Vrbovska poljana na visini od 1236 m/nm.. Kuæu je HPS-u daraovala umarija iz Mrkoplja Bila je gotovo dotrajala i zapu tena dok ju nije preuzelo planinarsko dru tvo Sutjeska iz Zagreba.. Predvoðeni velikim zaljubljenikom u Veliku Kapelu, generalom arkom  ...   i njome vodi stara markacija za Planu (ne obnavlja se!).. Inaèe, tom se cestom dolazi do Okruglice poljane (30 min).. Nastaviti dalje do spoja s glavnom cestom gdje je postavljen i smjerokaz.. Ulijevo, na zapad, ide se u Begovo razdolje (6,5 km), a u desno, na istok, u Jasenak (13 km).. Na a markacija nastavlja cestom u smjeru Jasenka (3 min) a zatim ulazi u umu oznaèenom kraticom kojom ponovno izlazi na cestu.. Iæi njome oko 300 m do oznaèenog smjerokaza a tada se markacija odvaja od ceste skreæuæi u lijevo na sjever.. Ako se nastavi cestom oko 300 m dolazi se do umarske kuæe pored koje je cisterna s vodom.. Voda je uvijek dostupna ali za vaðenje vode potrebno je imati konop du ine oko 2 m.. Ako ste odluèili iæi izravno u skloni te Jakob Mihelèiæ na Bjelolasici valja nastaviti cestom jo oko 1800 m do smjerokaza, odnosno do markacije KPP-a koja dolazi s Bjelolasice i doma.. Tu skrenuti u lijevo, strmo uzbrdo u sjevernom smjeru te slijediti markaciju do doma (45 min).. Kapelski planinarski put nastavlja stazom u sjevernom smjeru isprva polo ito a zatim sve strmije do serpentina to su ih 1981.. uredili èlanovi planinarskog dru tva Sutjeska iz Zagreba (20 min).. Pri kraju serpentina valja poæi strmo uzbrdo, kroz nisku bukovinu do raskri ja i smjerokaza na vr nom grebenu Bjelolasice (10 min).. Odatle lijevo, na zapad, do vrha Bjelolasice koji se zove Kula oko 5 min hoda.. Bjelolasica.. Vrha planine nalazi se na 1533 m/nm i najvi a je toèka u Velikoj Kapeli.. Oznaèen je geodetskom oznakom u obliku omanje kule odakle potjeèe puèki naziv Kula.. Na zasebnom, niskom eljeznom stupu jugozapadno od Kule nalazi se ig.. KT-2.. S vrha se pru aju najljep i vidici: na zapadu se naziru otoci Krk, Cres, Lo inj te Kvarnerski zaljev s Uèkom, prema sjeverozapadu u daljini se vide Julijske Alpe s Triglavom, Kamni ke Alpe s Grintavcem, a bli e su goranski vrhovi Zagradski vrh, Burni Bitoraj i Vi njevica te Risnjak, prema sjeveru vidi se Mirkovica, Ravna Gora i u daljini Medvednica, a po bistroj noæi vide se èak i svjetla Zagreba, na istoku se nazire u daljini Lièka Plje ivica, na jugoistoku se pru a pogledu cijeli greben Velebita od Svetog brda do Vratnika, na jugu su Velika Javornica, Bijele i Samarske stijene, Kolovratske stijene te bezbroj veæih i manjih vrhova.. Vidljivost zavisi od atmosferskih prilika, ali su najèi æi vidici svakako zimi..

    Original link path: /kpp/1-Tuk-Bjelolasica-4izd.htm
    Open archive

  • Title: Bjelolasica - Samarske stijene
    Descriptive info: 2.. BJELOLASICA (KT-2) SAMARSKE STIJENE (KT-3), 3 h.. Od vrha Kule treba se vratiti do smjerokaza, odnosno raskri ja (2 min), a zatim produ iti na suprotnu stranu u istoènom smjeru dr eæi se golog grebena i njime iæi do izrazitog prijevoja Kulskih njivica s postavljenim smjerokazom.. Dalje na istok naglo se uzdi e vrh, kota 1530 m preko koje staza vodi na Gomirkovicu i skija ki centar Bjelolasica.. Ako se od smjerokaza kreno na lijevo, sjever, markirana staza preko Ostro ice, vidljiva ali slabo odr avana vodi u rekreacijski centar Bjelolasica u selu Vrelo.. Staza KPP-a od smjerokaza skreæe u desno, na jug, niz travnatu padinu i spu ta se do skloni ta Jakob Mihelèiæ , 2 min.. Planinarsko skloni te Jakob Mihelèiæ.. Skloni te je smje teno ispod prijevoja u zaklonjenom mjestu od jakih sjeverozapadnih vjetrova.. Izgraðeno je 1986.. u organizaciji Odbora KPP-a.. Radovima i organizacijom rukovodio je elimir Kantura a u izgradnji su kao nosioci sudjelovala planinarska dru tva Vihor , Konèar i Sutjeska , svi iz Zagreba te Bijele stijene iz Mrkoplja i Vi njevica iz Ravne Gore.. Svoju pomoæ pru ila su mnogobrojna planinarska dru tva i organizacije kao i velik broj pojedinaca koji su ulo ili neizmjeran napor da ovo velebno zdanje bude predano na upotrebu planinarima.. Kapacitet skloni ta je 16 le aja kat , peæi i nu nim osnovnim inventarom.. U predvorju je spremi te za drva.. Sa zapadne strane kuæe je cisterna, stalno otvorena s pitkom vodom.. Skloni te posjeduje i podrumsku prostoriju koja je zakljuèana i koja slu i za smje taj nu nog materijala za odr avanje skloni ta.. P r i s t u p i s k l o n i t u:.. Iz Jasenka asfaltnom cestom do raskri ja s begovom stazom (makadam) gdje je postavljen putokaz za Bijele stijene.. Begovom stazom oko 6 km do raskri ja sa umskom cestom za Begovo Razdolje i Gomirkovicu.. Tom cestom dalje i kod prvog raskri ja krenuti u lijevo jer se desno, na sjever odvaja umska cesta koja se penje na Gomirkovicu.. Cestom jo oko 3 km do vidljivog putokaza koji oznaèava ulaz staze za skloni te i vrh Bjelolasice.. -.. Iz Begovog Razdolja umskom cestom do Vrbovske poljane i dalje nastavkom prema Jasenku, pokraj umarske kuæe do spomenutog prije putokaza za Bjelolasicu (oko 9 km).. Od skloni ta treba poæi markacijom KPP-a nizbrdo prema  ...   Staza se spu ta uz rub vrtaèe i izlazi na Okruglicu i njome uz dva manja jezerca do sredine livade gdje je izgraðenja nadstre nica.. U jezercima je uvijek voda (nije za piæe) a u kasnu jesen svojom bojom stvaraju prekrasan ugoðaj, naroèito ako se posjetilac nalazi iznad njih, na mjestu s kojeg se vidi greben Bjelolasice.. Od nadstre nice staza vodi uzbrdo u zapadnom smjeru i ulazi u umu penjuæi se prema prijevoju ispod vrha Bucala (1338 m).. Iza prijevoja staza se spu ta nizbrdo dr eæi se uglavnom koritom bujiènjaka i umskih vlaka do mjesta znanog kao Palirova voda.. Odavde dalje nastavlja se u jugozapadnom smjeru irokom zapu tenom vlakom koja prelazi u umsku cestu te se nakon 500 m izlazi na Begovu stazu.. Ovdje je raskri je markiranih puteva, postoji putokaz.. U lijevo, jugoistoèno, cestom prema Jasenku nakon 15 min dolazi se do odvojka umske ceste kojom se prilazi na Samarske stijene.. Markacija KPP-a od putokaza ide cestom u desno, na zapad u smjeru Plane oko 2 min do odvojka umske ceste koja prilazi s ju ne strane i koja je sada rijetko kori tena.. Tim odvojkom staza nastavlja oko 3 min i zatim zakreæe u umu na lijevo u istoènom smjeru kod postavljenog smjerokaza.. Staza slijedi zaraslu umsku vlaku kroz izuzetno lijep predjel izmeðu vrtaèa i stijena penjuæi se postepeno uzbrdo.. Nakon oko 20 min hoda ispred izrazite kamene gromade staze skreæe na lijevo (sjever) i spu ta se u noviju umsku vlaku kojom se udesno (istoèno) za 3 min izlazi na oznaèenu stazu Mrkopaljskog planinarskog puta (MPP).. Od tog raskri ja gdje je postavljen i putokaz markacije KPP-a i MPP-a idu zajedno do na vrh Samarskih stijena.. Staza skreæe na desno (ju no) uzbrdo oko 5 min i zatim na lijevo (istok) do pod veliku prevjesnu stijenu.. Tada valja o tro uzbrdo pored stijene izgraðenim serpentima kroz kamenjar i rijetku umu do izrazitog kamenog nosa.. Iza stijene staza ulazi u oveæi dolac - vrtaèu.. Pred nama se di e stijena posuta borovicom koja zaklanja sam vrh Samarskih stijena.. Markacija se pred ulazom sastaje se stazom KPP-a koja dolazi s lijeve (istoène) strane iz smjera Ratkovog skloni ta i kojom æemo dalje nastaviti.. Meðutim, prije se valja ispeti na vrh Samarskih stijena kratkim usponom kroz raspuklinu kamene gromade.. Na vrhu se nalazi kutija sa igom.. KT-3.. Od Begove staze do vrha ok 1,5 h..

    Original link path: /kpp/2-Bjelolasica-Samarske-4izd.htm
    Open archive

  • Title: Samarske stijene - Ljuska u Bijelim stijenama
    Descriptive info: 3.. SAMARSKE STIJENE (KT-3) LJUSKA U BIJELIM STIJENAMA (KT-4), 1h i 45 min.. Samarske stijene.. Vrh se nalazi na 1302 m/nm.. Samarske stijene su izuzetno lijepe, ali meðusobno nepovezane skupine stijena èesto bizarnih oblika, te svojom bjelinom razbijaju zeleni umski pla t u koji su skrivene.. Za razliku od komadnih i monolitnih stijena, ove su polo ito, samarasto oblikovane, pa im otuda i potjeèe naziv.. Tik ispod vrha, u stijene ulazi markacija MPP-a koja prolaznika vodi kroz najljep e predjele Samarskih stijena.. Zavisno od fizièke spremnosti, obilazak traje oko 4 5 sati, a izlaz markacije je par minuta prije Ratkovog skloni ta.. Vodiè MPP-a mo e se nabaviti u domu u Tuku ili na ruèiti na adresi HPD Bijele stijene iz Mrkoplja.. Za nastavak KPP-a valja se vratiti niz stijenu do raskri ja na rubu dolca i krenuti desno, na istok, dobro oznaèenom stazom to vodi do Ratkovog skloni ta.. Slijedeæi markaciju stazom koja je vi e manje polo ita, za 40 min pristi e se na manju èistinu na kojoj je raskri je.. U desno, na jug staza vodi do Ratkovog skloni ta, 5 min.. Takoðer tu je izlaz spomenute staze MPP-a.. Treba pripaziti na markacije koje se ovdje kri aju, ali su sve korektno oznaèene s putokazima.. Ratkovo skloni te.. Sigurno je jedno od najoriginalnijih skloni ta u Hrvatskoj.. Smje teno je u polupeæini stijene erpas, tako da ga stijena nadvisuje kao osebujni prirodni krov.. Nekada je ovdje bilo skromno (ali romantièno) skloni te to su ga izgradili zagrebaèki sveuèili tarci, èlanovi PD Velebit.. Neèijim nemarom izgorjelo je poèetkom 1982 god.. Sagorjelo je skloni te, ali nisu sagorjeli zanos i ljubav sveuèili taraca za prirodne ljepote Samarskih stijena.. Velikim trudom i zanosom èlanovi PD Velebit podigli su novo, jo ljep e skloni te i otvorili ga za javnost 1983 god.. U skloni tu ima 20 le ajeva, peæ i osnovni neophodni pribor.. Ispred skloni ta je cisterna iz koje se voda crpi ruènom pumpom.. iz Jasenka automobilom cestom za Novi i zatim Begovom stazom.. Skrenuti odvojkom na lijevo (jug) kod 13 km.. Dalje markacijom do skloni ta 30 min.. Iz Mrkoplja, preko Vojnog tuka automobilom Begovom stazom do spomenutog odvojka na desno (jug) kod 13.. Km.. Dalje kako je spomenuto u prethodnom prilazu.. I z l e t i i z R a t k o v o g s k l o n i t a:.. Samarske stijene su izuzetno atraktivne zbog raznolikih geomorfolo kih pojava (tunel kroz erpas, Katedrala, erpas, Div), ali se obilazak bez markacija preporuèuje samo dobrim poznavaocima stijena.. Danas je kroz Samarske stijene provedena obilaznica Mrkopaljskog planinarskog puta (MPP) kroz najljep e predjele stijena tako da se to razgledavanje preporuèuje posjetiocima skloni ta.. Potpun obilazak traje oko 4 h ali se mo e i skratiti.. Obilaznicom upravlja i odr ava ju HPD  ...   i obilaska velike kamene stijene, lijevo dolje je vrtaèa puna oborenih stabala i kamenih gromada; staza vodi rubom suhog korita (Suha dolina) do pod stijenu, oko 35 min od odvojka ispod Samarskih stijena.. Ovdje je raskri je.. Na lijevo se sti e do Aèkove doline dok ravno nastavlja trasa KPP-a.. Aèkova dolina.. Lijevo od raskri ja u smjeru sjevera, oznaèena je staza kojom se penjuæi uzbrdo za oko 10 min sti e na omanju zaravan u umi u kojoj je trostruko raskri je.. Markacijom lijevo nizbrdo u sjevernom smjeru ulazi se u Aèkovu dolinu, 1 min.. Polulijevo od raskri ja markacija vodi polo ito pa zatim strmo nizbrdo prelijepim krajolikom kroz stijene i umu do Begove staze, 35 min.. Markacijom desno, na istok uzbrdo od zaravni prolazeæi kroz stijene nakon 20 min izlazi se iznad Nata inog dola.. Slijedeæi dobru markaciju stazom se spu ta izmeðu dviju izrazitih stjenovitih barijera te nakon 5 min hoda izlazi se u Nata in dol gdje se sastaje s glavnom stazom KPP-a koja dolazi iz Suhe doline.. Ovaj predio bio je gotovo nepoznat.. Istra io ga je èlan PD Vihor Milovan Dlouhi, a stazu su polo ili i oznaèili èlanovi PD Vihor i HPD Kapela pod vodstvom.. Kanture.. Na jednoj stijeni postavljena je spomen ploèa u znak sjeæanja na prerano umrlog Stipicu Mesiæa Aèkog.. Stradao je kao alpinistièki instruktor u Maloj Mojstrovki u Sloveniji.. Ako je negdje priroda uèinila umjetnièko djelo onda su stijene Aèkove doline najljep i park skulptura, sazvuèje silovitih okomica, raspucanih toèila i ljebina, sunovraæenih gromada i nje nog gorskog cvijeæa.. Od raskri ja s odvojkom puta prema Aèkovoj dolini, staza KPP-a nastavlja se strmo uzbrdo u istoènom, odnosno sjeveroistoènom smjeru te za 25 min sti e do Nata inog dola, omanje zaravni usred stijena.. Od raskri ja staze ispod Samarskih stijena do Nata inog dola je oko 1 h.. Varijanta dolaska preko Aèkove doline du a je za oko 15 min.. Iz Nata inog dola ide se stazom u Ljusku (10 min).. Lak a je varijanta prema osamljenoj jeli, pa kroz razvedenu stijenu, osiguranu sajlom i ljestvama (izgradili i postavili èlanovi i omladinska sekcija PD Vihor , obnovljena 1999 god) do dna Ljuske.. Druga je varijanta kroz stijenu iznad Nata inog dola samo za vje tije planinare jer zahtijeva slobodno spu tanje niz stijenu, koja je dodu e razvedena ali ne i osigurana.. Ljuska.. To je izuzetno lijepa prirodna tvorevina.. Kada se gleda s okolnih vrhova u pravcu njenog prostiranja, daje dojam orahove ljuske pa joj je prema tome i pripao naziv.. Na njenom dnu postavljene su ljestve kojima se lako izlazi na njen gornji dio.. Neposredno po izlasku s lijeve strane je kutija s upisnom knjigom i igom Vihora kog puta a na stijeni, takoðer s lijeve strane (sjever) smje tena je kutija s upisnom knjigom i igom.. KT-4..

    Original link path: /kpp/3-Samarske-Ljuska%20BS-4izd.htm
    Open archive

  • Title: Ljuska u Bijelim stijenama - Vrh Bijelih stijena
    Descriptive info: 4.. LJUSKA U BIJELIM STIJENAMA (KT-4) – VRH BIJELIH STIJENA (KT-5), 2 h.. Od upisne kutije u Ljusci valja ići naprijed u istočnom smjeru te se spustiti niz dobro razvedenu stijenu (oko 3 min) pa preko omanjeg sipara naglo se popeti uz brijeg.. U nastavku put prolazi podnožjem izrazitog stjenovitog grebena i to s lijeve, sjeverne strane dok je s desne duboka vrtača.. Put se penje uz samu stijenu te postupno ide do omanjeg prijevoja a zatim se strmo spušta u dolac i uspinje na drugu stranu te na kraju izlazi u veliki dolac nazvan Zelena dolina.. Od Natašinog dola do Zelene doline je sat hoda.. Zelena dolina.. To je ljupka dolina zatvorena na sjeveru stijenom dok se s juga otvara pogled na Samarske stijene.. S istoka i zapada su također lijepe stijene, pa dolina izgleda kao prirodni amfiteatar.. Staza se iza Zelene doline naglo uspinje te uz samu stijenu prolazi kroz mali prijevoj i spušta na drugu stranu u vrtaču.. Nakon što put zaobiđe pošumljenu stijenu, spušta se u omanji dolac.. Ispod velike stijene, s desne strane (južno) odvaja se markirana staza za Ratkov vrh (1314 m), a desetak metara dalje odvaja se lijevo (sjeveroistok) markacija za vrh Boce.. Nakon daljih 300 m puta dolazi se na raskrižje.. S lijeve strane (istok) dolazi markirani put s Begove staze kojim se kroz Klanac kostura penje do Vrha i kuće na Bijelim stijenama.. Od tog raskrižja trasa KPP-a slijedi taj prilaz na Bijele stijene.. Od raskrižja ravno naprijed, u južnom smjeru strmo uz brijeg između stijena do vršne stijene Bijelih stijena (30 min).. Izlazak na sam vrh Bijelih stijena osiguran je sajlom.. Od Zelene doline do vrha Bijelih stijena treba sat hoda.. Bijele stijene.. Vrh Bijelih stijena nalazi se na 1335 m/nm.. To je svakako dominantna točka cijelog puta.. Svuda naokolo strše stijene, tornjevi i šiljci najbizarnijeg oblika.. Vidici su s vrha otvoreni na sve strane.. Na jugu se nazire golemi Velebit.. Bliže se pogled zaustavlja na Velikoj javornici, sljedećoj točki na KPP-u.. Na jugozapadu se proteže Ričičko bilo a pogled na Kolovratske stijene zaklanja omanji vrh.. Na zapadu kroz usjeklinu između bregova za vedra dana vidi se more s otocima u daljini.. Na sjeverozapadu pogled se zaustavlja na Burnom Bitoraju a dalje na Risnjaku.. Daleko na obzorju mogu se nazreti Julijske alpe.. Na sjever pogled zaklanja markantni greben Bjelolasice.. Pogled na istok i jugoistok seže do Kleka koji se ističe svojim usamljenim položajem dok je pod nama zeleno Jasenačko polje.. Na samom vrhu nalazi  ...   bila u snijegu oko pola godine!) tako da je bila neupotrebljiva izuzev ljeta.. S toga je sadašnja kuća pomaknuta pod stijenu i izdignuta na stupove, dok je konstrukcija drvena.. Taj se način gradnje u ovim klimatskim uvjetima pokazao izuzetno dobrim tako da su ostali objekti slično građeni (sklonište “Miroslav Hirtz” na Bijelim stijenama, sklonište na Bjelolasici).. Kameni materijal od ostataka stare Hirčeve kuće iskorišten je u gradnji novog doma i skloništa tako da je od nje danas ostala samo vrlo dobra i upotrebljiva cisterna za vodu.. Sklonište “Miroslav Hirtz” na Bijelim stijenama.. Kako bi planinari mogli boraviti u predjelu Bijelih stijena i kada kuća nije otvorena, HPD “Kapela” uz pomoć članova PD “Vihor” izgradilo je lijepo drveno sklonište u susjednom dolcu i predalo ga na upotrebu 1975.. Međutim, to je sklonište izgorjelo nepažnjom u zimi 1976 a te iste godine podignuto je novo koje je nazvano imenom zaslužnog planinara i znanstvenika Miroslava Hirtza, sina Dragutina Hirtza.. Sklonište je kapaciteta 20 osoba te ima nužnu opremu.. Skloništem upravlja HPD “Kapela” iz Zagreba.. P r i s t u p i d o m u i s k l o n i š t u:.. Osim već opisanog pristupa sa Begove staze kroz Klanac kostura (“Riječki pristup”) do doma i skloništa moguće je doći sa strane Jasenka.. Taj je pristup povoljniji posjetiteljima iz pravca Zagreba i sjeverne Hrvatske.. Na dva kilometra od Jasenka asfaltnom cestom prema Novom i Drežnici odvaja se udesno (na sjever) šumska cesta nazvana Begovom stazom koja vodi sve do Vojnog Tuka.. Od tog raskrižja markiran je pristup do doma i skloništa.. Najprije se ide oko 500 m cestom a zatim na desnom zaokretu ceste (na istok) markirana staza se odvaja i ulazi u šumu postepeno se penjući ponovno do spoja sa cestom (30 min).. Nastavak je cestom oko 1 km do raskrižja sa šumskom cestom na lijevo (zapad).. Taj odvojak je novijeg datuma i izgrađen je za potrebe šumarije.. Tim se odvojkom dosta strmo za oko 35 min stiže do mjesta nazvanog “parkiralište” – naime do tuda je moguć i pristup automobilom.. S tog mjesta markacija skreće u šumu u smjeru sjeverozapada.. Iznad parkirališta, s lijeve strane (južno), podignuto je malo drveno sklonište kao odmorište i zaštita od nevremena.. Markirana, dobro vidljiva staza uspinje stalno uzbrdo sve do raskrižja gdje se na lijevo (na jug) odvaja trasa KPP-a za Veliku Javornicu.. Od parkirališta do odvojka oko 40 min.. Od tog raskrižja ima još oko 10 min do doma, odnosno skloništa na Bijelim stijenama..

    Original link path: /kpp/4-Ljuska%20BS-Vrh%20BS-4izd.htm
    Open archive



  •  


    Archived pages: 90