www.archive-hr-2014.com » HR » I » ICOMOS-HRVATSKA

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 8 . Archive date: 2014-08.

  • Title: ICOMOS Hrvatska - Naslovna stranica
    Descriptive info: .. ICOMOS.. svjetska baština.. hrvatski spomenici.. ICOMOS Hrvatska.. Arhiva.. korisni linkovi.. Kontakt.. This.. is an example of a.. HTML.. caption with.. a link.. Najnovije vijesti.. Dobrodošli na nove stranice.. , stručne udruge koja se bavi očuvanjem, zaštitom i promicanjem kulturne baštine.. Novosti.. 06.. 05.. 2014.. Peristil na Kaptolu - Dani s restauratorima, 9-30.. svibnja 2014.. Pozivamo Vas da nam se pridružite na događanju "Peristil na Kaptolu - Dani s restauratorima".. Otvorenje će biti u petak, 9.. u Centru Kaptol, 2.. nivo, Zagreb, Nova Ves 17, s početkom u 16 sati.. Program preuzmite.. ovdje.. Program radionica za djecu i mlade preuzmite.. Detaljnije informacije dostupne su i na internet stranicama.. www.. h-r-z.. hr.. 11.. 03.. PUTOVANJE I TRIBINA U ŠIBENIKU.. Šibenik, 15.. ožujka 2014.. U subotu, 15.. ožujka, Društvo konzervatora Hrvatske, ICOMOS Hrvatske,.. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Društvo Juraj Dalmatinac.. organiziraju jednodnevno putovanje u Šibenik autobusom.. Cilj putovanja je rasprava o stanju šibenske kulturne baštine.. Od 11.. 30 do 13 sati na tu temu će se u Gradskoj knjižnici ˝Juraj Šižgorić˝.. održati tribina ˝Kulturna baština Šibenika danas - problemi, dvojbe i.. perspektiva˝.. Nakon tribine ići će se u obilazak središta grada.. (katedrala, Peškarija, utvrda sv.. Mihovila).. Ovisno o broju prijava na mail.. mspikic@ffzg.. najkasnije do srijede 12.. ožujka u 12 sati, cijena putovanja kretat će se od  ...   2013.. Obavijest preuzmite.. 22.. Konferencija o zaštiti kulturnih dobara u kriznim uvjetima.. srijeda, 9.. , početak u 9:00 sati.. Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, Trg maršala Tita 10.. 30.. 08.. XII.. MEĐUNARODNA RADIONICA ARHITEKTURE FORTIFIKACIJA.. Pula - Brijuni 22.. kolovoza - 10.. rujna 2013.. 20.. Poziv na međunarodnu konferenciju ICOMOS-a u Dubrovniku Our Modern: Re-Appropriating Vulnerable 20th Century Heritage, 21.. -23.. svibnja 2013.. Programsku knjižicu preuzmite.. ili u rubrici dokumenti.. 15.. Izložba Stari gradovi Bosne i Hercegovine u Palači Sponza, 21.. svibnja - 6.. lipnja 2013.. Pozivnicu preuzmite.. 08.. Poziv na sastanak Nacionalnog odbora ICOMOS-a 17.. Sažetak preuzmite.. 04.. Poziv na okrugli stol predsjednika i predstavnika nacionalnih odbora ICOMOS-a.. Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Hrvatske, 23.. travnja 2013.. 10.. Znanstveni skup ".. Dijalozi s baštinom: Prepoznavanje vrijednosti.. ", održat će se u Rijeci, 17.. Stručni skup ".. Industrijska baština: od prepoznavanja do prenamjene.. ", održat će se u Zagrebu, 11.. i 12.. Pratite nas na Facebooku.. Pratite nas na Pinterest.. u.. Prijavite se na naš newsletter.. Prijavite se na konferenciju ICOMOS 2013.. Aktivnosti članova.. Preuzmite dokumente.. Uključite se u rad ICOMOS-a.. Podijelite s nama.. Facebook.. LinkedIn.. Pinterest.. O nama.. Dokumenti.. Statut.. Odluke.. Popis članova.. Grškovićeva 23,.. 10000 Zagreb.. Phone +385 (1) 61 16 848.. Fax +385 (1) 61 16 849.. E-mail mspikic@ffzg..

    Original link path: /
    Open archive

  • Title: ICOMOS Hrvatska - O ICOMOS-u
    Descriptive info: O ICOMOS-u.. Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline ICOMOS je stručna udruga koja se bavi očuvanjem, zaštitom i promicanjem kulturne baštine.. Osnovana je 1965.. godine u Varšavi na temelju 2.. rezolucije donijete na 2.. Međunarodnom kongresu arhitekata i specijalista za povijesne građevine u Veneciji krajem svibnja 1964.. Na istom je Kongresu donijeta i čuvena Venecijanska (ili Mletačka) povelja koja, pored Atenske povelje iz 1931.. , predstavlja jedan od temeljnih dokumenata o konzerviranju i restauriranju do naših dana.. ICOMOS danas okuplja preko 7500 stručnjaka iz čitavog svijeta, ima savjetodavnu ulogu za UNESCO od 1972.. pri popunjavanju Popisa svjetske baštine (World Heritage List).. Stručnjaci okupljeni u udruzi specijalizirani su u području konzerviranja nepokretne i pokretne baštine: arhitekti, krajobrazni arhitekti, arheolozi, urbanisti, povjesničari umjetnosti, etnolozi, konzervatori, restauratori, arhivisti, pravnici, ekonomisti.. Oni sudjeluju u evaluiranju „iznimne opće vrijednosti“ i aspekata autentičnosti, upravljanja i očuvanja kulturne i prirodne baštine prema načelima Konvencije o svjetskoj baštini.. Sjedište udruge je u Parizu.. ICOMOS se sastoji od Nacionalnih odbora (National Committees, NC), u koje se mogu uključiti  ...   (ISCEAH), Ekonomska pitanja u konzerviranju (ISEC), Fortifikacije i vojnu baština (IcoFort), Dokumentiranje baštine (CIPA), Povijesne gradove i sela (CIVVIH), Interpretiranje i prezentiranje cjelina kulturne baštine (ICIP), Neopipljivu kulturnu baštinu (ICICH), Zakonska, administrativna i financijska pitanja (ICLAFI), Zidno slikarstvo, Polarnu baštinu (IPHC), Pripravu za rizike (ICORP), Kamen (ISCS), Teoriju i filozofiju konzerviranja i restauriranja (TheoPhilos), Obrazovanje (CIF), Podvodnu kulturnu baštinu (ICUCH), Vernakularnu arhitekturu (CIAV), Drvo (IWC), Baštinu 20.. stoljeća (ISC20C).. Udrugu vodi Predsjednik, pet dopredsjednika, glavni tajnik i rizničar, koji se biraju na glavnoj skupštini.. Na istom se mjestu bira još dvanaest članova Izvršnog povjerenstva (Executive committee) i pet članova Izvršnog odbora (Executive board).. Dosadašnji predsjednici ICOMOS-a: 1965-1975.. Piero Gazzola (Italija), 1975-1981.. Raymond Lemaire (Belgija), 1981-1987.. Michel Parent (Francuska), 1987-1990.. Roberto Di Stefano (Italija), 1990-1999.. Roland Silva (Sri Lanka), 1999-2008.. Michael Petzet (Njemačka), 2008-danas: Gustavo Araoz (SAD).. Arhiva: povelje.. 1931 Atenska povelja.. 1954 Europska konvencija o kulturi.. 1956 Haška konvencija.. 1956 Preporuke za međunarodna.. 1975 Amsterdamska deklaracija.. 1982 Drezdenska deklaracija.. 1998 Stocholmska deklaracija.. 2000 Krakovska povelja.. 2003 Povelja o industrijskoj baštini..

    Original link path: /icomos-hrvatska-o-icomos-u.html
    Open archive

  • Title: ICOMOS Hrvatska - Svjetska Baština
    Descriptive info: Svjetska bastina.. Spomenici i cjeline s epitetom Svjetske baštine (šume, planine, jezera, pustinje, spomenici, građevine, sklopovi, gradovi) upisuju se na Popis svjetske baštine UNESCO-a prema Konvenciji iz 1972.. godine.. Popis unutar Programa za svjetsku baštinu održava Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a, koji se sastoji od 21 države-članice, odabrane na Glavnoj skupštini.. Spomenuti Program ima zadaću katalogizirati, nominirati i čuvati spomenike i cjeline od iznimne kulturne ili prirodne vrijednosti kao zajedničku baštinu čovječanstva.. Spajanje koncepata očuvanja i dokidanja granica u percepciji kulturne baštine pojavilo se već sredinom 19.. stoljeća, kada je John Ruskin u tekstu Luč pamćenja (Lamp of Memory) pisao o potrebi konzerviranja baštine koja ne pripada nama nego našim potomcima.. Izjednačavanje važnosti očuvanja kulturne i prirodne baštine vidi se početkom 20.. stoljeća u teorijskim spisima i raspravama njemačkih, austrijskih i talijanskih stručnjaka, a prvi pokušaji internacionalizacije procesa zaštite kulturne baštine očituju se na skupu arhitekata i inženjera zaduženih za povijesne spomenike u Ateni 1931.. , kada je donijeta Atenska povelja.. Daljnji pomak učinjen je na skupu u Veneciji 1964.. , na kojem su sudjelovali stručnjaci izvan Europe, da bi 1972.. na Općoj konferenciji UNESCO-a u Parizu bila donijeta Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine.. Od trenutka donošenja su 189 država-članica ratificirale Konvenciju.. Do srpnja 2012.. UNESCO je na Popis svjetske baštine uveo 962 dobra (properties): 745 su kulturna, 188 su prirodna, 29 miješana dobra iz 157 država-članica.. Na Popisu svjetske baštine se, primjerice, među kulturnim dobrima nalaze: arheološko nalazište Timgad (Alžir, 1982.. ), Opera u Sydneyu (Australija, 2007.. ), povijesne jezgre  ...   ), antička utvrda Masada (Izrael, 2001.. ), povijesna jezgra Rima, Firence, Venecije, Napulja i Siene, Urbina (Italija, 1980.. , 1982.. , 1987.. , 1995.. , 1998.. ), stare jezgre Kyota i Nare (Japan, 1994.. ), nalazište Petra (Jordan, 1985.. ), povijesna jezgra Rige (Latvija, 1997.. ), antički Baalbek (Libanon, 1984.. ), arheološko nalazište Leptis Magna (Libija, 1982.. ), povijesna jezgra Vilna (Litva, 1994.. ), povijesna jezgra Mexico Cityja i grad Teotihuacan (Meksiko, 1987.. ), Boka Kotorska (Crna Gora, 1979.. ), kuća Schröder u Utrechtu (Nizozemska, 2000.. ), povijesna jezgra Bergena (Norveška, 1979.. ), grad Cuzco (Peru, 1983.. ), povijesna jezgra Krakova, Auschwitz, povijesna jezgra Varšave (Poljska, 1978.. , 1979.. , 1980.. ), povijesna jezgra Guimarãesa (Portugal, 2001.. ), povijesna jezgra Sankt Peterburga i Kremljin sa Crvenim Trgom u Moskvi (Rusija, 1990.. ), manastir Studenica (Srbija, 1986.. ), povijesna jezgra Cordobe, Segovije, Toleda i Salamance (Španjolska, 1984.. , 1985.. , 1986.. , 1988.. ), samostan Sankt Gallen (Švicarska, 1983.. ), stari Damask i nalazište Palmira (Sirija, 1979.. ), amfiteatar u El Jemu i arheološki lokalitet Kartagi (Tunis, 1979.. ), povijesna jezgra Istanbula (Turska, 1985.. ), povijesna jezgra L'viva (Ukrajina, 1998.. ), dvorac i katedrala u Durhamu i Stonehenge (Velika Britanija, 1986.. ), Indipendence Hall u Philadelphiji i Kip Slobode u New Yorku (SAD, 1979.. , 1984.. ), stari grad Sana'a (Jemen, 1986.. ).. Link:.. PDF engleskog izvornika Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine i dokument ICOMOS-a iz 2004.. The World Heritage List: Filling the Gaps – An Action Plan for the Future – link..

    Original link path: /icomos-hrvatska-svjetska-bastina.html
    Open archive
  •  

  • Title: ICOMOS Hrvatska
    Descriptive info: Hrvatski odbor ICOMOS-a već desetljećima radi na istraživanju, očuvanju.. i promicanju hrvatske kulturne baštine.. Statut.. Donijet je 1999.. Link.. Uprava:.. dr.. sc.. Marko Špikić.. , predsjednik.. Irma Huić.. , tajnica.. Znanstveni odbori:.. Odbor za zidno slikarstvo.. Dokumenti:.. izvješća o radu i sastancima unutar Hrvatske.. Projekti.. Međunarodna suradnja: obavijesti o projektima i potpisanim sporazumima, sudjelovanju na konferencijama)..

    Original link path: /icomos-hrvatska.html
    Open archive

  • Title: ICOMOS Hrvatska - Svjetska Baština
    Descriptive info: Na ovoj stranici možete slobodno preuzeti sve dokumente iz arhive ICOMOS Hrvatska.. 1962 Preporuka za očuvanje ljepote i značaja krajolika i cjelina.. 1964 Venecijanska povelja.. 1968 Preporuka za očuvanje kulturnih dobara ugroženih javnim ili privatnim radovima.. 1969 Europska konvencija o zaštiti arheoloske baštine.. 1972 Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine.. 1972 Preporuka za zaštitu kulturne i prirodne baštine na nacionalnoj razini.. 1972 Rezolucija o uvođenju suvremene arhitekture.. 1975 Europska povelja o arhitektonskoj baštini.. 1975 Konzerviranje manjih povijesnih gradova.. 1976 Povelja o kulturnom turizmu.. 1976 Preporuka o čuvanju i suvremenoj ulozi povijesnih  ...   zaštiti i upravljanju arheološkom baštinom.. 1993 Smjernice za obrazovanje u konzerviranju spomenika, ansambala i cjelina.. 1994 Dokument iz Nare.. 1995 Povelja o održivom turizmu.. 1996 Deklaracija iz Valencije.. 1996 Načela bilježenja spomenika, skupina građevina i cjelina.. 1996 Povelja o zaštiti i upravljanju podvodnom kulturnom baštinom.. 1997 Dokument iz Pavije.. 1999 Povelja iz Burre o mjestima od kulturnog značenja.. 1999 Povelja o lokalnoj graditeljskoj baštini.. 1999 Povelja o međunarodnom kulturnom turizmu.. 2003 Konvencija o čuvanju nematerijalne kulturne baštine.. 2003 Načela analize, konzerviranja i strukturnog restauriranja arhitektonske baštine.. 2003 Načela očuvanja i konzerviranja-restauriranja zidnih slika..

    Original link path: /icomos-hrvatska-arhiva.html
    Open archive

  • Title: ICOMOS Hrvatska - Korisni linkovi
    Descriptive info: Korisni linkovi.. ICOMOS.. UNESCO World Heritage Centre.. ICAHM.. ICCROM.. THE GETTY CONSERVATION INSTITUTE.. MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE.. HRVATSKI RESTAURATORSKI ZAVOD.. ICOM..

    Original link path: /icomos-hrvatska-korisni-linkovi.html
    Open archive

  • Title: ICOMOS Hrvatska - Kontakt
    Descriptive info: Adresa:.. Kontakt telefon: +385 (1) 61 16 848,.. Fax: +385 (1) 61 16 849.. E-mail:.. hr, ihuic@h-r-z.. hr.. Message.. Submit.. View Larger Map..

    Original link path: /icomos-hrvatska-kontakt.html
    Open archive

  • Title: ICOMOS Hrvatska - O ICOMOS-u
    Descriptive info: Aktivnosti.. 29.. Dijalozi s baštinom 2014.. Slika spomenika i princip promjene.. Filozofski fakultet u Rijeci, 29.. travnja 2014.. I ove je godine ICOMOS Hrvatske uspješno surađivao s Odsjekom za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Rijeci u organizaciji jednodnevnog znanstveno-stručnog skupa Dijalozi s baštinom.. Ovogodišnja je manifestacija nosila naslov Slika spomenika i princip promjene.. Okupila je jedanaest izlagača koji su u devet izlaganja raspravili o promjenama koje su se u novije doba zbile na kulturnoj baštini Hrvatske kao proizvod volje i napora konzervatora ili kao plod nebrige zajednica i pragmatičnosti raznih protagonista u društvu.. Marko Špikić s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu je u uvodnom izlaganju dao teorijski okvir raspravama.. Potaknut mijenama na slikama spomenika u gradovima pod zaštitom UNESCO-a (rasprave o statui Krista u Trogiru, kipovima na glavnom portalu šibenske katedrale) te na onima koji su dio nacionalnog sustava zaštite (Korčula, industrijski sklopovi Ševčik i Paromlin u Zagrebu), podsjetio je na konzervatorsku tradiciju od konca 19.. stoljeća preko teorijskih stajališta Riegla, Bonellija, Preloga, Brandija i Baldinija do glavnih povelja 20.. stoljeća (Atenska 1931, Mletačka 1964, Firentinska 1982, O zaštiti i upravljanju arheološkom baštinom 1990) u kojima se raspravljalo o principu promjene.. Taj je princip bitni dio suvremene konzervatorske rasprave, na što je istaknuo i Michael Petzet 2009.. u tekstu Konzerviranje ili upravljanje promjenom?.. Đeni Gobić Bravar iz Arheološkog muzeja u Puli govorila je o raspravama koje se vode u Puli vezano uz projekt revitalizacije i rekonstrukcije maloga rimskog kazališta u Puli.. Zastupajući revitalizacijski postupak podsjetila je na neke međunarodne primjere rekonstrukcije antičkih teatara, među kojima je posebno mjesto dobio projekt arhitekta Giorgia Grassija u španjolskom gradu Saguntu.. Poput toga projekta, i u Puli se o sudbini arheoloških ostataka antičkog teatra živo raspravlja.. Riječko izlaganje dalo je uvid u recentno stanje rasprave stručnjaka zaposlenih u konzervatorskoj i muzejskoj službi.. Željko Bistrović iz Konzervatorskog odjela u Rijeci i Marijan Bradanović s Odsjeka za povijest umjetnosti u Rijeci održali su zanimljivo izlaganje o mijenama u slici povijesnoga grada Baške na otoku Krku.. To kulturno dobro s oznakom Z-2699 doživjelo je u desetljećima istraživanja i očuvanja drastične promjene, na što su upozorili izlagači, podsjećajući na reviziju iz 2008, koja je otkrila velike izmjene u slici grada i njegovih pojedinačnih spomenika.. Izlaganje je bilo vrijedno jer je u prvi plan stavilo problematiku očuvanja tradicionalnih ambijenata ugroženih razvojem, izgradnjom i turizmom ali i gubitkom kontinuiteta i identiteta, na što je na duhovit i sugestivan način podsjetio Željko Bistrović pitanjima o uzrocima toga stanja i davanjem mogućih odgovora.. Ivan Matejčić s Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci održao je jedno od najzapaženijih izlaganja, prezentirajući slušateljima konzervatorske radove na crkvi sv.. Stjepana u Peroju dovršene 2012.. Podsjetio je na moderne mijene na crkvi od 19.. stoljeća koje su dovele do diskontinuiteta, odnosno do prenamjene crkve u privatnu staju.. Ta je pretvorba, usprkos uobičajenoj praksi da se shvaća kao devastacija, valorizirana kao važan dio života građevine, pa je takva valorizacija i dovela do rjeđe viđenog odabira metode, konzerviranja umjesto restauriranja ili rekonstruiranja koje bi slijedilo oslobađanje od „manje vrijednih“ slojeva.. Tako je ovaj slojeviti graditeljski objekt koji nije vraćen u izvornu formu i namjenu postao svojevrsni izložak konzervatorskoga postupka i valoriziranih promjena.. Srodno je bilo izlaganje Krasanke Majer Jurišić o preobrazbi oslikanih pročelja na povijesnim građevinama.. Izlagačica je postavila važno pitanje vezano uz takav naslov: da li je pritom riječ o restauriranju starih umjetnina ili kreiranju novih? Poput Matejčićeva izlaganja, i ovo je izazvalo posebno zanimanje jer se i u njemu problematizirao konzervatorski umjesto restauratorskoga pristupa.. Majer Jurišić je govorila o primjerima izmjene slike spomenika na primjerima palasa Velikog Tabora, varaždinskim palačama i dvorcu Miljana, opravdano nazivajući te postupke obnovom i postavljajući pitanje o očuvanju izvornoga spomenika te kreativnoj, odnosno rekonstrukcijskoj, prirodi takvih restauratorskih intervencija.. Nakon prijepodnevnih izlaganja predstavljeni su novi brojevi časopisa Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (35.. broj) i Portal Hrvatskog restauratorskog zavoda (4.. broj).. Godišnjak su predstavili urednica Gordana Jerabek te konzervatori Ivo Glavaš i Tomislav Petrinec, a o Portalu su govorili Višnja Bralić, Mario Braun i Marko Špikić.. Poslijepodnevna izlaganja započela je Višnja Bralić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu.. Govoreći o promjenama u slici spomenika uvjetovanima promjenama ukusa u različitim epohama, podsjetila je na odnos percipirane vrijednosti spomenika i poštivanja konzervatorsko-restauratorskih načela tijekom 19.. i 20.. stoljeća na primjerima iz slikarske i kiparske baštine u Hrvatskoj.. Odnos stručnog i nestručnog tretiranja toga dijela kulturne baštine prikazala je na primjeru 15-stoljetne Djevice s Kristom u granešinskoj župnoj crkvi, koja je prije nekoliko godina doživjela nestručne preslike i oštećenja autentične supstance.. Jedno od središnjih izlaganja ovogodišnjega skupa ponudio je Predrag Marković s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.. Potaknut recentnim supstituiranjem statua s portala šibenske katedrale pod zaštitom UNESCO-a (o čemu su se u ožujku 2014.. očitovali ICOMOS Hrvatske i Društvo konzervatora Hrvatske suorganizirajući tribinu s građanima u Šibeniku), Marković je održao izlaganje u kojem je podsjetio na brojne intervencije na katedrali od renesansnih vremena do 19.. stoljeća.. Držeći da je riječ o dosad najproblematičnijim pristupima i metodologiji, iznio je i prijedloge za reformiranje službe zaštite spomenika u zemlji.. Branka Krizmanić i Tatjana Horvatić iz Konzervatorskog odjela u Karlovcu su u posljednjem bloku izlaganja govorile o problematici očuvanja industrijske baštine, konkretno o tvorničkom sklopu potkivačkih čavala Mustad u Karlovcu.. Nakon prestanka proizvodnje koja je započeta nakon Prvoga svjetskog rata taj je od 1998.. zaštićeni sklop stalno ugrožen iznošenjem izvornog, vrijednog inventara i prijedlozima za dogradnje i interpolacije, ne uvažavajući njegove slojevite vrijednosti.. Ovo izlaganje je još jednom pokazalo aktualnost rasprava o ugroženoj industrijskoj baštini o kojoj se raspravlja, koja se istražuje i na izložbama prezentira javnosti no još uvijek, usprkos formalnoga čina registriranja ili preventivnog zaštićivanja, nemamo sustavnog očuvanja i revitalizacije.. O principu promjene u slici modernističkoga spomenika na kraju skupa govorio je Alan Braun s Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu.. On je podsjetio na izvorni projekt poznatoga nebodera Ivana Vitića, na stanje građevine i ulogu suvlasnika u zagrebačkoj Laginjinoj ulici.. Za razliku od većine toga dana prikazanih primjera –  ...   Beču.. Prvi radni dan skupa (11.. listopada) održan je u bolničkom sklopu Steinhof, poznatom projektu arhitekta Otta Wagnera (1861-1918).. Lokacija nije poslužila samo kao važan podsjetnik na bogatu habsburšku baštinu već i na ugroženost toga arhitektonskog sklopa kojem u posljednjim godinama prijeti nova izgradnja.. O važnosti sklopa govorile su profesorice Jäger-Klein i Sabine Plakolm-Forsthuber.. U jutarnjoj sesiji je o ICOMOS-u kao platformi za prekogranično istraživanje kulturnih baština govorila Ulrike Herbig koja je, poput Bernda Paulowitza, uputila na važnost fondova Europske Unije na koje bi zemlje u regiji mogle aplicirati svojim zajedničkim projektima.. Uspješnost jednog takvog projekta prikazana je u prezentaciji bečkih arhitekata Barbare Feller i Petera Scheuchela, koji su okupljenima pokazali rezultate istraživanja češko-austrijskog tima s ciljem popisivanja arhitektonske baštine od 1945.. do 1979.. u Beču i Brnu.. Rezultati su objavljeni i u knjizi koju su dobili svi sudionici skupa.. Poslijepodne su sudionici obišli nedavno restauriranu crkvu sv.. Leopolda na Steinhofu, sa stručnim vodstvom prof.. Plakolm-Forsthuber.. Drugi radni dan, 12.. listopada, skup je održan u prostorima bečkog Tehničkog sveučilišta.. Jutarnju sesiju otvorila su izlaganja prof.. Jäger-Klein o zajedničkoj baštini Beča i jugoistočne Europe, dr.. Andreasa Lehnea iz austrijskog Saveznog ureda za zaštitu spomenika (Bundesdenkmalamt) o teoriji konzerviranja na početku 20.. stoljeća i M.. Špikića o recepciji i sudbini teorijskih stajališta austrijskih konzervatora nakon 1918.. Nakon tih izlaganja predstavnici nacionalnih odbora Češke, Rumunjske, Ukrajine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske i Slovenije podnijeli su izvješća o radu odbora u proteklom razdoblju, ističući praktične probleme (financiranje, utemeljiteljske probleme – primjer Kosova, ugroženost baštine – Rosia Montana u Rumunjskoj) ali i pozitivne pomake (Češka – dodjela nagrade za novu arhitekturu u osjetljivim povijesnim sredinama).. Skup je općenito imao zadaću potaknuti razgovor o pozitivnim iskustvima.. Hrvatska se predstavila u dobrom svjetlu, prvo izvrsnom prezentacijom kolege mr.. Alana Brauna s Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu o hrvatskim primjerima interpolacija od Dubrovnika do Istre, potom i prezentacijom o Međunarodnoj radionici o fortifikacijskoj arhitekturi u Puli i na Brijunima, koju su pripremili kolege mag.. Zofia Mavar i dr.. Dražen Arbutina a zbog njihove nemogućnosti sudjelovanja predstavio ju je M.. Špikić.. Te su prezentacije izazvale vrlo pozitivan odjek kod sudionika.. Od predstavnika hrvatskog ICOMOS-a u Beču je bio nazočan i mr.. Dubravko Bačić s Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu.. O pozitivnim iskustvima interpolacija i adaptacija govorili su i kolege Brigitte Kumpfmiller iz Saveznog ureda za zaštitu spomenika i Adam Arnoth iz Mađarske.. Sastanak je zaključen nacrtima triju dokumenata, o čijem će se završnom obliku predstavnici nacionalnih odbora još stići očitovati.. Prvi je dokument očitovanje skupa o važnosti teorijske tradicije pisaca oko 1900.. godine u Austriji i Srednjoj Europi.. Hrvatska će u tom dokumentu dobiti zamjetno mjesto, jer će se u njemu pojaviti imena hrvatskih konzervatora od početka do sredine 20.. stoljeća koji su pratili austrijsku konzervatorsku etiku i istodobno gradili nacionalnu tradiciju.. Drugi dokument vezan je uz stanje sklopa na Steinhofu.. Skup se kratko očitovao o potrebi suzdržavanja od novogradnje na tako osjetljivom spomeničkom sklopu.. Treći dokument tiče se inicijative da se osnuje nacionalni odbor ICOMOS-a na Kosovu.. Tu je zemlju prvi puta na skupu predstavljala prof.. Edi Shukriu.. Sudionici skupa su posljednjega dana boravka, 13.. listopada imali prigode u društvu prof.. Jäger-Klein obići i središte Beča.. Na skupu je dogovoreno da će se idući sastanak, planiran za 2014.. godinu, na poziv Sergiua Nistora, održati u Rumunjskoj.. Na kraju treba pohvaliti organizatore, naročito prof.. Caroline Jäger-Klein, koja je boravak svih sudionika u Beču učinila više nego ugodnim, a njezinom su zaslugom na sastancima bili nazočni i mlađi stručnjaci, uglavnom bivši studenti Tehničkog sveučilišta iz Bosne i Hercegovine, Rumunjske i Kosova koji su svojim projektantskim ili predavačkim radom vezani uz problematiku očuvanja kulturne baštine na ovim prostorima.. 07.. Nova izdanja: Camillo Boito, Spomenik kao knjiga.. U lipnju 2013.. objavljena je antologija izvornih spisa arhitekta, pedagoga i kritičara Camilla Boita (1836-1914) s tekstovima o zaštiti kulturne baštine, arhitekturi i kulturi, objavljenima od 1861.. do 1886.. Tekstove je odabrao, uredio i komentirao Marko Špikić, a s talijanskoga prevela Ana Vukadin.. Više o knjizi pogledajte.. "Our Modern: Re-Appropriating Vulnerable 20th Century Heritage".. U Dubrovniku je od 21.. do 23.. svibnja održan međunarodni znanstveno-stručni skup pod nazivom "Our Modern: Re-Appropriating Vulnerable 20th Century Heritage".. O prepoznavanju i očuvanju "ranjive" baštine 20.. stoljeća raspravljalo je tridesetak stručnjaka iz dvadeset zemalja.. Skup su zajednički organizirali Sveučilište u Dubrovniku, Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković u Splitu, Hrvatski državni arhiv, Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, Tehničko sveučilište u Berlinu i Moskovski institut za arhitekturu – Državna akademija, u suradnji s ICOMOS-ovim Međunarodnim znanstvenim odborom za baštinu 20.. Regionalni europski sastanak Odbora održan je u Dubrovniku dan prije početka konferencije.. Dubrovački skup otvorio je dr.. Krunoslav Pisk, ravnatelj Interuniverzitetskog centra Dubrovnik, koji je bio i domaćin konferencije.. Predavanja prvoga dana bila su posvećena temi arhitekture i urbanizma, i raspoređena u nekoliko tematskih cjelina: dokumentacija i oblikovanje javne politike, metodologija, povijest arhitekture i urbani prostori te tehnologija restauracije i obnove.. Između sesija su se odvijale zanimljive rasprave.. Osobitu pažnju privuklo je izlaganje dr.. Natalie Dushkine (Moskovski institut za arhitekturu) o očuvanju kuće znamenitog arhitekta Konstantina Melnikova.. Drugi dan konferencije donio je nekoliko zanimljivih izlaganja na temu očuvanja (neprepoznatog) kulturnog naslijeđa socijalizma; toj bi problematici trebalo posvetiti cijeli jedan skup.. Uslijedila su izlaganja o očuvanju likovne baštine prošloga stoljeća; nove umjetničke forme i materijali iziskuju nove alate i strategije očuvanja.. Publika je osobito zanimljivim ocijenila predavanje dr.. Friederike Waenting sa Sveučilišta u Kölnu o očuvanju plastičnih materijala.. Treći dan konferencije bavio se fotografskom i audiovizualnom baštinom.. Fotografska građa predstavlja važan izvor podataka o našoj prošlosti, ali i o povijesti očuvanja kulturnih dobara.. Predavanja su obuhvatila širok spektar tema, od analize gradbenih materijala fotografija do praktičnih mjera zaštite u knjižnicama i arhivima.. Nakon predavanja uslijedila je završna rasprava.. Svi su se složili da bi se skup "Our Modern" trebao održavati bijenalno, jer tema za razgovor ima na pretek.. U planu je tiskanje zbornika skupa i knjige s odabranim radovima.. Sagita Mirjam Sunara..

    Original link path: /icomos-hrvatska-aktivnosti-clanova.html
    Open archive



  •  


    Archived pages: 8