www.archive-hr-2014.com » HR » M » MADE-IN-CROATIA

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 133 . Archive date: 2014-08.

  • Title: .:: Made in Croatia ::.
    Descriptive info: .. Hrvatski suveniri.. primamo.. narudžbe.. Alati.. Početna stranica.. Dodaj u favorite.. Komentari čitatelja.. komentari,sugestije,prijedlozi.. marketing@ppr.. hr.. KOMENTARI.. Novo izdanje.. ADRESAR HRVATA IZVAN REPUBLIKE.. HRVATSKE,.. nardžba.. Usluge.. Prijatelji.. gospodarstvo.. 2011.. Google rank.. vremenska prognoza.. Zagreb danas:.. Zagreb sutra:.. tečajna lista.. korisni linkovi.. HGK.. HOK.. HITRO.. HR.. HAMAG.. HR.. udruga poslodavaca.. izvoznici.. Nacionalnovije e za konkure tnost.. Agencija za promocanje ulaganja.. Javna nadmetanja u HR.. Me unarodni natječaji.. Poslovni doga aji u svijetu.. Svjetska banka.. Svjetski gospodarski forum.. Popis sajmova u svijet.. Made-in-Croatia, hrvatski proizvodi i hrvatski suveniri.. Poslovne vijesti.. Poslovne vijest.. -.. ARHIV.. OZNAKE I CERTIFIKATI.. NAPUTAK.. ,.. HR kvaliteta.. ,.. izvorno HR.. mjesto za.. sponzora.. Hrvatski proizvodi nositelji.. HALAL.. certifika.. Hrvatski proizvodi nositelji.. KOŠER.. certifikata.. mjesto za.. Proizvodi sa znakom.. Hrvatski otočni proizvod.. Proizvodi s oznakom.. Zemljopisnog podrijetla.. SAJMOVI.. :.. NAJAVA.. : Poljoprivredni sajam u Gudovcu od 2-3.. veljače.. ovdje.. : Histria, Pula 7-9.. veljače.. ovdje.. NAJAVA:.. Vinovita , Zagreb 31.. 5.. - 2.. 6.. Pregled domačih i inozemnih sajmova.. ZAPIS: Hrvatsko narodno blago.. više.. ZAGREBAČKA BURZA.. -.. burzovni index.. KVARNER EXPO.. 2005-2011.. Hrvatski vinari ,.. -vijesti.. Hrvatski maslinari,.. Hrvatski inovatori,.. Poslovne vijest-.. rukotovrine.. vezeni laneni.. ukrasi za stol.. MODNI DETALJI, ženski kišobran Croatia.. unikatni svileni šal.. broš velebitska degenija.. M O D N  ...   od kamena.. suveniri keramički.. suveniri kombinirani.. suveniri od drva.. suveniri od metala.. ženske rukotovrine.. uporabni predmeti.. tematski suveniri.. anđeli.. brodovi.. glagoljica.. hr.. grbovi.. zastave.. konfete.. lavanda.. licitari.. poslovni darovi.. prigodni suveniri -Božić.. prigodni suveniri -Uskrs.. prigodni suveniri-Valentinovo.. vjerski suveniri.. POSLOVNI DAROVI.. Hrvatski grb (aluminijski, mesingani,kameni i dr.. ).. Baščanska ploča, luksuzno pakiranje.. maketa broda HVARSKA GALIJA.. HRVATSKI ŠAH, figure s hrvatskim povjesnim ličnostima.. živa sadnica masline 3 godine stara, sapun s maslinovim uljem, tegla maslina, boca djevičanskog maslinovog ulja.. S L A S T I C E.. POKLONI -uporabni predmeti.. viški HIB.. CROATERA torta.. podlošci za čaše.. GASTRO PROIZVODI.. GASTRO PAKET (spoj okusa Slavonije i Dalmacije).. maslinovo.. ulje.. Eko.. ocat.. Hrvatska kuhinja:.. Školjke na buzaru.. HRVATSKA VINA, LIKERI,VOĆNE RAKIJE.. ROSMALINA,.. vino od maline.. voćni likeri.. voćne rakije.. SVJETSKO NOGOMETNO PRVENSTVO uz crveno-bijele kockice.. muška majica.. -Hrvat nego što!.. ženska majica -.. Hrvatica nego što!.. HRVATSKA NARODNA NOŠNJA -.. slavonska jakna.. ženske vunene papuče-.. MEKAVCI.. ogrlica -.. SLAVONSKI DUKATI.. A M B A L A Ž A.. ambalaža za poklon pakiranja.. Home |.. Hrvatski proizvodi.. |.. Hrvatski suveniri.. |.. Hrvatske vinske ceste.. Hrvatski maslinari.. Hrvatski inovatori.. Zdrava hrana.. Hrvatska glazba.. Ostalo.. Linkovi.. Marketing.. Copyright 2007.. PPR.. All rights reserved.. Reproduction or copying of images is prohibited..

    Original link path: /
    Open archive

  • Title:
    Original link path: /index.php?lang=hr
    (No additional info available in detailed archive for this subpage)

  • Title: .:: Made in Croatia ::.
    Descriptive info: KOMENTARI ,SUGESTIJE, PRIJEDLOZI ČITATELJA.. Unaprijed zahvaljujemo na komentarima.. Možete ih slati na e-mail adresu.. hr.. Šalje:.. IVAN.. Datum:.. 4.. 12.. 2007.. Poštovani kolege, volio bih s vama izmjeniti nekoliko misli u svezi gospodarske nadolazeće situacije.. Najavljuje se val poskupljenja u gradovima i na nacionalnom nivou.. Može li doči sredinom 2008.. do ekonomske krize i do propasti mnogih privatnika i firmi pod teretom dugova? Hvala.. nada markovac.. 14.. 11.. Predlažem uvođenje kravatice kao etikete na hrv,suvenirima(proizvodima) jer je u svijetu prepoznatljiva i ne treba financijski puno ulagati u takvo brendiranje.. Trebamo samo glasno i svugdje VIKATI da je kravatica/kravata) iz Hrvatske.. (kako to izgleda pogledajte www.. arca:štand;izložba istarskih inovatora,suvenir-kravata)pozdrav!.. noname X.. Datum:.. 25.. 10.. Jako dobar portal.. Ima firmi i pojedinaca kojima nam ivi jai kiristi.. A ne predstavljamo se nego kad zelimi ponudu napraviti.. marina.. 23.. Mogu dati samo dobro mišljenje.. Treba poticati proizvodnju i trgovinu i povezivati tvrtke i ambicijozne ljude.. Na dobrom ste putu i stranice su bogate.. rudi.. Cini mi se jako dobro.. Treba ovakav site, s jos vise vrsta aktivnosti u RH.. Neka bude uspjeha za Made in Croatia i za druge,..  ...   za posebne terete (gorivo, opasne tvari, kemikalije, golemi teret, plin, brodice, zivotinje, itd.. ) Zbog neznanja, cesto placamo astronomske cijene za takve usluge.. Hvala na pozornosti-Punt uspjeha vam zelim MB.. Yvonne Gasparic.. Ovo vase je zaista dobro.. Imam samo jednu primedbu: ako se s nekih linka vase stranice opet zelim vratiti na made-in-croatia, to mi nije moguce, moram sve zapoceti iz nova.. Popravite tu tehnicku manu, inace je sve OK.. Ne zaboravite promociju hrvatske male i srednje industrije!! O.. K.. željka.. 24.. 09.. Konačno da je stvarno ono što je hrvatsko na jednom portalu jer se i mi imamo sa čime pohvaliti, a ne da uvjek skromno ono što je naše stoji negdje sa strane.. Želim puno uspjeha!.. Luka.. Bravo!!! Ovo je izvanredno! Konačno da je osmišljen obar način predstavljanja hrvatskog gospodarstva (malog, vsrednjeg i velikog) i obrtništva! Bilo bi dobro da se i državne institucije ugledaju na ovaj portal i da iskoriste ponuđene ideje!MJoš jednom iskrene čestitke na uloženom trudu! Želim vam uspjeh u daljnjem radu!.. Isprintaj.. Proslijedi.. Croatian products.. Croatian souvenirs.. Croatian wine roads.. Croatian olive roads.. Croatian inovators.. Healthy food.. Croatian music.. Other.. Links..

    Original link path: /index.php?inc=komentari-citatelja
    Open archive

  • Title: .:: Made in Croatia ::.
    Descriptive info: Hrvatska Gospodarska Komora-HGK.. dodijeljuje znakove.. Hrvatska kvaliteta.. 6.. ožujka 2009.. Kako steći pravo na uporabu znaka izvorno hrvatsko i hrvatska kvaliteta.. Prvi korak je kontakt s Hrvatskom gospodarskom komorom-HGK, Centar za kvalitetu, adresa:.. HGK-Centar za kvalitetu, Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb; telefonom: 01/48 28 448, 01/48 28 374; telefaksom: 01/45 61 614; e-mailom: \n.. kvaliteta@hgk.. 2.. Informaciju o uvjetima za dobivanje prava uporabe znaka (Hrvatska kvaliteta ili Izvorno hrvatsko) možete naći na internet stranicama.. www.. hgk.. ili vam Centar može poslati mapu koja sadrži zahtjev i upute o tome kako ga podnijeti, te ostalu potrebnu dokumentaciju (Izjavu o podrijetlu robe, Pravilnik o znakovima vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda i usluga, Troškovnik, Shemu postupka rješavanja zahtjeva za dodjelu prava uporabe znaka).. Za pokretanje postupka dodjele prava uporabe znaka potrebno je popuniti i dostaviti Centru sljedeću dokumentaciju:.. • popunjen, ovjeren i potpisan Zahtjev.. • izvod iz trgovačkog ili obrtnog registra za podnositelja zahtjeva.. • izjavu podnositelja zahtjeva o  ...   osiguravanja kvalitete, odnosno sustavu upravljanja kvalitetom.. • dokumentaciju o proizvodu ili usluzi s kojom podnositelj zahtjeva raspolaže, a koja se odnosi na dokazivanje i/ili podupiranje dokaza o natprosječnoj kvaliteti proizvoda ili usluge.. • kratki opis djelovanja, povijesti i drugih podataka o podnositelju zahtjeva.. • uzorak proizvoda.. • dokumentaciju kojom se argumentira tradicija, znanstveno-istraživački rad, inovacija ili invencija vezana za proizvod ili uslugu (ukoliko se podnosi zahtjev za dodjelu prava uporabe znaka Izvorno hrvatsko).. • dokaz o uplaćenom iznosu za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele znaka.. Centar će dobivenu dokumentaciju proslijediti nadležnoj tehničkoj komisiji koja, nakon obrade dokumentacije te posjeta tvrtki, donosi Stručno mišljenje, kojim predlaže dodjelu ili nedodjelu prava uporabe znaka Savjetu projekta.. Na osnovu Stručnog mišljenja Tehničke komisije Savjet donosi odluku o dodjeli ili nedodjeli prava uporabe znaka.. Za pravo uporabe znaka sklapa se ugovor između Hrvatske gospodarske komore i korisnika znaka na tri godine, temeljem Pravilnika o znakovima vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda..

    Original link path: /index.php?inc=GOS-Vijesti11
    Open archive

  • Title: .:: Made in Croatia ::.
    Descriptive info: Nositelji znaka Hrvatski otočni proizvod.. Popis 18 otočnih proizvođača kojima Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za 57 otočnih proizvoda.. dodjeljuje oznaku.. Primorsko-goranska županija.. • Žlahtina / Noa / Frajona I Frajona d.. o.. , otok Krk.. • Kozji sir I A.. S.. Prior d.. Sirana Arabeska, otok Krk.. • Zlatna Vrbnička Žlahtina I Poljoprivredna zadruga Vrbnik, otok Krk.. • Žlahtina Toljanić I Poljoprivredna zadruga Gospoja, otok Krk.. • Proizvodi od creske vune I RUTA, Grupa za kvalitetniji život na otoku Cresu, otok Cres.. • Lavandino ulje i suhi cvijet lavande I Poljoprivredni obrt LA BARBARA, otok Rab.. • Rapska torta / Muštaćoni I Obrt pekarnica slastica Vilma, otok Rab.. Zadarska županija.. • Paški baškotin I Samostan Sv.. Margarite, otok Pag.. • Paška čipka I Grad Pag DPČ Frane Budak, otok Pag.. • Paški sir I Paška sirana d.. d.. , otok Pag.. • Paški sir I Sirena – mala Sirana d.. • Maslinovo ulje / Žmanski sir I Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Nikica Žampera, otok Dugi Otok.. Šibensko - kninska županija..  ...   Brac Fini sapuni d.. • Sardi I Sardina d.. • Muškardin / Bugava Roki’s / Roki´s prošek I ROKI´S d.. , otok Vis.. • Limoncelo / Džemovi I Sonomedia d.. • Viški HIB / Pandulete I Obrt Brojne, otok Vis.. • Vugava / Plavac I Bibendum in actione d.. • Vugava I Obrt Cobo, otok Vis.. • Plavac Hvar / Ivan Dolac I Poljoprivredna zadruga i vinarija Svirče, otok Hvar.. Dubrovačko-neretvanska županija.. • Rukatac Antunović / Postup Antunović / Plavac Antunović I OPG Mato Antunović, poluotok Pelješac.. • Plavac / Pelješac / Dingač / Postup I Poljoprivredna zadruga i vinarija Dingač, poluotok Pelješac.. • Tradicionalni kolači I Obrt Cukarin, otok Korčula.. • Plavac Blato / Korčulanka / Marco Polo I Blato 1902 d.. , otok Korčula.. • Pošip I Poljoprivredna zadruga Čara, otok Korčula.. • Pošip Korčula / Rukatac Smokvica / Pošip Smokvica I PZ Jedinstvo Smokvica, otok Korčula.. • Torkul I Obrt za poljoprivrednu proizvodnju i trgovinu Fanito, otok Korčula.. • Petrovac Motar I Poljoprivredna zadruga Prijatelji Lastova, otok Lastovo..

    Original link path: /index.php?inc=GOS-vijesti-otocniproizvodi
    Open archive

  • Title: .:: Made in Croatia ::.
    Descriptive info: Made-in-Croatia-vijesti iz gospodarstva.. HRVATSKA.. zapis o narodnoj tradiciji.. 17.. studenog 2011.. ZAPIS.. :.. Josip Forjan.. Obnova tradicijskog ruha i tekstilnog rukotvorstva.. nakon Domovinskog rata.. Uporaba tradicijskog ruha u svakodnevnom životu, pa tako i njegova izrada, najdulje se u Hrvatskoj zadržala na panonskom kulturnom području, posebice u Slavoniji, Baranji i Srijemu.. Vještine izrade i urešavanja uporabnog tekstila i pojedinih dijelova narodne odje e razvijene su do savršenstva.. U pojedinim krajevima seoski je puk svoje narodno ruho, najčeš e preslojeno novim elementima i na različite načine modificirano pod utjecajem gra anske mode, aktivno nosio do šezdesetih, sedamdesetih godina 20.. stolje a.. Dok su muškarci ve početkom, a najkasnije do tridesetih, četrdesetih godina 20.. st.. , napustili ve inu tradicijskih odjevnih predmeta, žene su se dugo nosile seljački, odnosno šokački.. Pokrivale su se različitim kupovnima maramama.. Uz košulje ople ke i podsuknje unteroke krojene i urešene na tradicijski način, koji postaju donje rublje, kombinirale su suknje, bluze, različite haljetke i pregače od tvorničkih tkanina izra ene prema posebnom modnom stilu, u kojem se pojedini tradicijski elementi miješaju i modificiraju pod utjecajem gra anske mode.. Starije žene i danas nose seljačku odje u takvoga kroja, koja, tako er, ima lokalna obilježja.. Po suknji, bluzi i marami prepoznaje se koja je iz kojega sela ili kraja.. Mladi danas narodne nošnje nose najčeš e na različitim folklornim priredbama, ali i u posebnim životnim prigodama - na krštenju, krizmi, vjenčanju, na različite crkvene i državne blagdane, a u nekim se krajevima ljudi još uvijek i sahranjuju u pomno odabranim narodnim nošnjama.. Za Slavonce, Baranjce i Srijemce narodna je nošnja nešto više od folklornog kostima simbol nacionalnog i zavičajnog identiteta, baština naslije ena od pradjedova koju žele sačuvati za budu e naraštaje.. Zahvaljuju i tome, tekstilno rukotvorstvo i izrada narodnih nošnji opstali su do današnjih dana u mnogim slavonskim, baranjskim i srijemskim selima i gradovima.. Ta radinost nije bila sasvim prekinuta ni tijekom Domovinskoga rata i progonstva stanovništva.. Naravno, suvremena je proizvodnja tekstila, izrada i obnova narodnih nošnji uvjetovana i prilago ena njihovim novim namjenama.. U nastavku teksta razmotrit emo sudbinu narodnih nošnji u Domovinskom ratu u kontekstu stradanja hrvatske tradicijske baštine, njihovu obnovu nakon rata, te revitalizaciju tradicijskog tekstilnog rukotvorstva i recentnu proizvodnju na ratom stradalim područjima Slavonije, Baranje i Srijema.. U vrijeme rata.. Tijekom ratne agresije na zapadnu i istočnu Slavoniju, hrvatsko Podunavlje i Baranju, nakon čega je uslijedila okupacija pojedinih sela i egzodus hrvatskog i ostalog nesrpskog pučanstva, dogodila se devastacija kulturne baštine širokih razmjera.. Cijelo ovo područje bilo je prije Domovinskog rata bogata riznica brojnih, raznovrsnih i dobro sačuvanih spomenika tradicijske kulturne baštine, od kojih su upravo narodne nošnje i uporabni tradicijski tekstilni predmeti u ratu najviše uništavana materijalna kulturna dobra.. Svjesni da je baština simbol nacionalnog i zavičajnog identiteta, ono što nas čini takvima kakvi jesmo i razlikuje od drugih, a na drugoj ozbiljnosti, opasnosti i presudnosti trenutka u kojem e sve ono što bude uništeno i izgubljeno biti nenadoknadiv gubitak (a upravo je nošnjama prijetila sudbina potpunog uništenja!), ratni su stradalnici uzeli inicijativu u svoje ruke i krenuli sami spašavati svoju baštinu.. Bilo je to vrijeme kofera i zavežljaja.. U prognaničkoj koloni, koja se 1991.. godine slijevala u Zagreb, iz sela Bapske u okolici Iloka došla je i Slavica Suknovi nose i stari kofer izboden vojničkim nožem.. Prvo što je rekla bilo je: Ej, znaš šta sam donela? Žensku i mušku nošnju! Znaš one moje vezove sa hrvatskim grbovima? Lepo sam ih sakrila u podstavu kaputa da mi ih ne uzmu one lude.. Jela Golubov iz sela Draža ostala je sa bolesnim suprugom u okupiranoj Baranji do Boži a 1991.. godine.. Kada su se izbjegli Srbi iz zapadne Slavonije naselili u novi dio njihove ku e i bilo je izvjesno da e uskoro biti prognani, počela je skrivečki pakirati nošnje, ilime, ponjave i jastuke i uvečer kroz vrtove prenositi k susjedima na sigurnije.. mjesto.. Nekoliko mjeseci nakon dolaska u Osijek u progonstvo, stupila je u kontakt sa švicarskim i engleskim časnicima UNPROFOR-a.. Pomo u zemljovida, na kojem je njen unuk nacrtao točan put od ulaska u selo do mjesta gdje se nalazi i kako izgleda ku a u kojoj su bile sakrivene nošnje, te svoje fotografije, na čijoj je pole ini napisala pismo ženi koja ih je čuvala, oni su pomogli spasiti nošnje iz okupirane Baranje.. Odlaze i u progonstvo, mnogi su svoje uspomene sakrivali na raznim mjestima (tavanima, svinjcima, štalama, podrumima, u šumi) ili ih zakopavali u zemlju zamotane u najlonskim vre ama ili zatvorene u plastičnim bačvama, nadaju i se da e ih ponovno prona i nakon povratka.. Evica i Tomislav Mijeti ostavili su u selu Slakovcima (okolica Vinkovaca) pune ormare i škrinje nošnji.. Prije odlaska u progonstvo uspjeli su u dvorištu zakopati jedino žensko oglavlje zlataru i dukate, kojima su se u njihovoj obitelji generacijama kitile djevojke i mlade snaše.. Nakon povratka u oslobo eno selo, dugo nisu mogli prona i mjesto na kojem su bili sakriveni.. Nakon brojnih prekopavanja, kad su ve izgubili svaku nadu, slučajno su ih pronašli prilikom uvo enja vodovodnih instalacija.. Brojne životne priče mogu dočarati unutrašnje poticaje i nevjerovatnu snagu prognanika da ratu usprkos sačuvaju svoj identitet pomo u krhotina uspomena, sje anja, albuma obiteljskih fotografija i pokojeg spašenog komada nošnje.. Mogu se sažeti u jednostavnu rečenicu, kojom je Mirko Horvati objasnio zašto je iz svoje bombardirane ku e u Starom Grabovcu od sve imovine išao spašavati isključivo i jedino nošnje: Kaput mogu kupit u svakom du anu, a naše nošnje više nigdje na svijetu!.. Mnogi, nažalost, nisu uspjeli spasiti ništa.. U do temelja srušenim, spaljenim ili opljačkanim selima (Gornjim Bogi evcima u zapadnoj Slavoniji, Bogdanovcima u istočnoj Slavoniji i mnogim drugima) nije ostala čitava niti jedna jedina nošnja.. Sačuvano je samo ono što se prije Domovinskog rata zateklo izvan sela (nošnje su se prodavale, poklanjale, davale u naslje e, preseljavale zbog udaje ili ženidbe i sl.. ) ili su ih prethodno otkupili muzeji i gradska kulturno-umjetnička društva.. U progonstvu je obnovljen rad mnogih kulturno-umjetničkih društava.. Folklorne su skupine tijekom progonstva bile mjesto okupljanja i često jedina središta kulturnoga života prognanika u novoj životnoj sredini, a zatim osnovni pokretači kulturnih aktivnosti nakon povratka u zavičaj.. Budu i su originalne nošnje ostale nedostupne u okupiranim selima ili su bile uništene tijekom ratne agresije, za potrebe prvih nastupa izra ivane su nove.. Ovisno o financijskim (ne)mogu nostima i individualnim sposobnostima njihovih stvaratelja, u ve ini slučajeva u toj prvoj fazi bile su vrlo skromne i blijede kopije originala, ali su ponekad i iznena ivale svojom ljepotom i autentičnoš u.. Bez obzira na skromnost izvedbe, ne samo da su zadovoljile primarnu praktičnu funkciju folklornog kostima, nego su za prognanike imale i daleko važnije simboličko, identitetsko značenje.. Sudjelovanje na folklornim manifestacijama pružalo je dodatni poticaj  ...   na ure enju i restauraciji tekstilnih predmeta (raritetne zbirke ženskih kožušaka i svečane ženske nošnje urešene svilovezom i zlatovezom) zaposlenici Posudionice i radionice narodnih nošnji.. Sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske u istoj su ustanovi izra ene replike svečane ženske i muške srijemske nošnje i poklonjene Iločkom muzeju.. Muzej Slavonije Osijek.. počeo je 1996.. godine prikupljati nošnje.. protjeranih srijemskih.. i.. bačkih Hrvata Šokaca.. (iz Gibarca, Kukujevaca, Plavne i Bača), koji su prilikom doseljavanja u Slavoniju ponijeli dosta narodnoga ruha.. Godine 2003.. obavljena je restauracija spašenih nošnji iz muzejske zbirke samostana u Šarengradu.. Kamo nije mogla doprijeti struka i institucije, dopirale su individualne aktivnosti i napori pojedinaca zaljubljenika u folklorne tradicije vlastitog zavičaja.. Zahvaljuju i onima koji su tijekom ratnih godina samozatajno prikupljali posvuda razasuto narodno ruho, bilježili sje anja, podatke i dokumente o njemu i poticali njegovu obnovu, sačuvano je mnogo originalnih nošnji i zaboravu su otete brojne tradicijske tekstilne vještine.. Tekstilno rukotvorstvo danas.. Najve im zamahom obnova tekstilnog rukotvorstva krenula je u.. istočnoj Slavoniji i zapadnom Srijemu.. Bio je to nastavak radinosti kojom su se pojedinci ve im ili manjim intenzitetom bavili i prije rata.. Stručan poticaj muzealaca i aktivnosti lokalnih muzejskih ustanova pozitivno su usmjerile i utjecale na razvoj njihove djelatnosti.. Ve ina tih istih tkalja nastavilo je tkati i u progonstvu, a tkaju i danas u Bapskoj, Dražu, Starim Mikanovcima, Otoku itd.. Osim njih, mnogi su (žene i muškarci) upravo u progonstvu naučili vesti, tkati, raditi zlatovez, čipku i savladali razne druge rukotvorske vještine.. Obnovljene su neke ve zaboravljene vještine:.. tkalje iz Bapske.. obnovile su vještinu tkanja voravog platna misira i usnivanog platna jednozupke, a povratnice u Ilaču obnovile su vještinu pletenja djevojačkih šokačkih pletenica i izradu voštanih vijenaca.. Danas proizvodnja novih nošnji nije ograničena samo na ratom stradala sela, od kojih su u mnogima nošnje u potpunosti uništene (Bogdanovci, Antin, Lovas, Tompojevci, Berak), nego se izra uju i u selima u kojima su originalne nošnje u velikoj mjeri sačuvane.. Tako er, vrlo je česta pojava da vezilje i tkalje iz ratom stradalih sela opskrbljuju cijelo okolno područje tekstilnim proizvodima koje izra uju prema tradicijskim obrascima svoga zavičaja ili prema zahtjevima naručitelja.. Pored žena koje se tekstilnim rukotvorstvom bave od mladosti, danas ono postaje hobi brojnim mladim ljudima.. Dok je to nekad bio samo ženski posao, danas se njime vrlo uspješno bave i muškarci.. Danas gotovo da nema tradicijske tekstilne tehnike koja nije revitalizirana od naširoko poznatog i učestalog šlinganja, toleda i zlatoveza do rasplitanja, izrade šivane čipke motiva ili pak izrade suknenih kabanica i njihovog ukrašavanja aplikacijama svilenih i srmenih vrpci.. Tako na folklornim manifestacijama i drugim svečanim prigodama ponovo može zabljesnuti svekoliko bogatstvo tradicijskog ruha koje se godinama marljivo prikupljalo, izra ivalo i obnavljalo.. Iako niti Baranja ne zaostaje po intenzitetu obnove, suvremeno tekstilno rukotvorstvo u toj regiji po mnogo čemu je drugačije.. Baranja.. je neko bila bogata riznica starinskog narodnog ruha, koje se kao obiteljsko naslje e, generacijama prenosilo s koljena na koljeno.. Nerijetko, u bogatim baranjskim ku ama moglo se na jednom mjestu u drvenim škrinjama šublicima zate i i po stotinu, stotinu i pedeset ženskih rubina.. Budu i je hrvatsko stanovništvo starije životne dobi tijekom okupacije ve inom ostalo na svojim ognjištima, sačuvan je velik dio tradicijskog ruha i tekstila.. Mnogo je toga tijekom okupacije spašeno i preko susjedne Ma arske preneseno u slobodni dio Hrvatske.. Stoga Baranjci niti danas nemaju potrebe tkati platno ili izra ivati starovirske ženske rubine ukrašene starinskim vezovima jer su ih sačuvali za nekoliko budu ih generacija.. Danas se tkaju vunene pregačice, jastuci i prekrivači za krevete i izra uju jedino muške nošnje jer su originalni primjerci postali pretijesni mladim generacijama.. Šiju se od starih zaliha platna ili se prepravljaju od ženskih rubina.. Izuzetak je mla a vezilja.. Eva Kostoli iz Gaji a.. koja muške nošnje izra uje na autentičan način ukrašavaju i ih starinskim vezilačkim tehnikama prosicanjem, proterivanjem (vrste bijeloga veza raspleta koje se izra uju izvlačenjem i opletanjem niti osnove i potke), te reljefnim vezom pružankom.. U Baranji se intenzivno izra uju i obnavljaju svečane ženske i muške nošnje jasprenke, odnosno mašlijare, na kojima se motivi izra uju novim metalnim fliterima, staklenim zrncima i pozamenterijskim svilenim vrpcama ili se na odgovaraju e stare originalne nošnje apliciraju obnovljeni, restaurirani stari pozamenterijski uresi.. Ovisno od stručnosti i ukusa vezilja, pritom često dolazi do odstupanja od starinskih obrazaca pa nastaju više ili manje uspjele suvremene kompozicije.. U podravskom dijelu Baranje nošnje se pretežno ukrašavaju svilovezom, a u Baranjskom Petrovom Selu tako er je obnovljeno tkanje vunenih prekrivača i pregača.. Brojem i suvrsticama narodnoga ruha.. zapadna je Slavonija.. bila znatno siromašnija od ostalih dijelova Slavonije.. Kako je tradicijska odje a ranije nestala iz aktivne upotrebe, a folklorne su skupine za svoje nastupe koristile sačuvane originalne nošnje, nije bilo potrebno izra ivati nove.. Budu i je u ratu ve i dio toga uništen, i u ovom dijelu Slavonije obnovljeno je tekstilno rukotvorstvo, iako je bilo zamrlo davno prije Domovinskoga rata.. Nošnje su se prije rata izra ivale i u.. selima susjednog Brodskog Posavlja.. (Zagra e), gdje je tekstilno rukotvorstvo bilo vrlo razvijeno i gdje su se naveliko tkale vunene zaprege i tkanice, te ručnim napravama mašinicama štikale rubine veženice.. Nakon Domovinskog rata tkanjem i izradom nošnji za potrebe folklornih skupina počinju se baviti darovite žene i muškarci u Brestači, Novskoj, Starom Grabovcu, Gaju i drugdje.. U Starom Grabovcu je obnovljen uzgoj lana i starinske tkalačke tehnike, a brojni pojedinačni, amaterski, institucionalni i stručni poticaji tradicijskom tekstilnim umije ima nižu se i dalje.. Na kraju.. Unatoč ratnim stradanjima, progonstvu i devastaciji materijalnih kulturnih dobara velikih razmjera, ipak se uspjelo prikupiti, obnoviti i revitalizirati tradicijsku tekstilnu baštinu.. Iznena uje koliko su upravo narodnih nošnji ponijeli prognanici odlaze i u progonstvo, te koliko su ih spasili i prenijeli na sigurno tijekom svih godina okupacije.. Još više iznena uje zanos i zamah koji je pokrenuo intenzivnu obnovu tradicijskog ruha, te revitalizaciju tekstilnog rukotvorstva na ratom stradalim područjima Slavonije, Baranje i Srijema.. Pokrenuta iz čisto praktičnih i ekonomskih razloga (nedostatak nošnji za folklorne nastupe, oblik ekonomskog privre ivanja), ova je pojava ubrzo doživjela sasvim novu dimenziju gotovo da je prerasla u kulturni pokret u kojem je ubrzo postala dominantna ona simbolička dimenzija ratu usprkos obnoviti nošnju kao simbol identiteta i opstojnosti.. Bili su to čvrsti temelji, postavljeni u ratno i poratno doba, na kojima i danas uspješno grade i čuvaju tradicije neke nove generacije.. Današnje stanje tradicijskog tekstilnog rukotvorstva u Slavoniji, Baranji i Srijemu, dopušta nam re i da rat i ratna razaranja nisu uspjeli spriječiti uspješan prijenos tradicijskih znanja i vještina sa starijih na mla e naraštaje.. Paradoksalno, bili su mu svojevrstan poticaj.. ARHIV VIJESTI.. GLAERIJA.. hrvatske narodne nošnje.. SUVENIRI.. lutke u narodnoj nošnji.. NARODNA NOŠNJA-.. dijelovi (BiH Hrvati).. NARODNA NOŠNJA.. narudžba..

    Original link path: /index.php?inc=VIJESTI-narodna%20tradicija
    Open archive

  • Title: .:: Made in Croatia ::.
    Descriptive info: Made-in-Croatia-vijesti o vinima.. VIJESTI.. hrvatsko vinarstvo.. 9.. 2013.. VINARSTVO:JOŠ JEDNA ZABRANA.. U Europsku uniju ne može ni portugizac iz Hrvatske.. Za razliku od prošeka i terana zbog kojih se još uvijek lome koplja hoće li i pod kojim uvjetima na tržište Europske unije,.. hrvatskom portugiscu.. tamo je odzvonilo.. Ugovorom o pristupanju EU, u nas, naime, uopće nije priznata sorta vina portugizac te je, nakon što je Hrvatska ušla u EU, od 1.. srpnja ove godine dopušteno tek stavljanje na tržište ili izvoz u treće zemlje preostalih zaliha s oznakom “Mlado vino portugizac”, s čime se nikako ne mire u Udruzi Portugizac Plešivica Zagrebačke županije.. Resorno ministarstvo o tome ih je, tvrde, obavijestilo tek krajem lipnja, te su na sto muka što će s ovogodišnjom berbom od koje se na Plešivici u prosjeku napravi oko 100.. 000 litara portugisca.. Berba samo što nije počela, a oni ne znaju ni pod kojim će ga imenom prodavati.. Ni grožđa, a kamoli vina.. – Ispada da u nas ne postoji ni ta sorta grožđa, kamoli vino.. Sve mi se čini da će čitava stvar završiti na sudu kod nas, a onda i na europskom – kaže predsjednik Udruge.. Damir Drago Režek.. Dodaje kako portugizac nije karakterističan samo za Plešivicu već i za druge dijelove Hrvatske te ostatku EU.. Glavni razlog što RH ne može koristiti naziv portugizac nakon 1.. srpnja elementi su zemljopisne oznake –.. Porto, odnosno Portugala.. , odgovorili su mu iz Ministarstva poljoprivrede.. No, vina slična naziva postoje i u EU.. U Bavarskoj se radi vino portugizer, u Sloveniji portugalka.. – Samo Mađarima nisu dopustili oporto, što nam je jasno jer tu i nema neke razlike u nazivu, dok se u našem slučaju očito radi o diskriminaciji EU – smatra Režek, koji se pita nije li u pregovorima s EU možda došlo do tipfelera, da je portugizac greškom preimenovan u portogizac.. No, sad je najvažnije, tvrdi, da se riješi ovogodišnja berba, a iako to nije najsretnije rješenje, 32 proizvođača Udruge razmišljaju o preimenovanju portugisca u purtugizec, ne bi li ga u budućnosti priznao i EK.. Đuro Horvat.. , direktor Agrokor vina, u čijem je sastavu Mladina koja proizvodi portugizac, kaže kako je portugizac u EU odavno završena priča, za razliku od.. prošeka i terana.. – Tko se bavi vinom znao je za taj problem.. Pitanje je samo je li želio čuti.. Sad nam ne preostaje ništa drugo nego da se sagledaju sve mogućnosti i u skoroj reformi vinarstva EU obraniti portugizac – dodaje Horvat, to više što tu sortu u RH sadimo već više od 150 godina.. Kriva tradicijska zaštita?.. Slučaj s portugiscem otvara i pitanja rajnskog rizlinga, traminca, frankovke, chardonnaya, borgonje.. No savjetnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić kaže kako te svjetske sorte nikada nisu bile upitne i nedavno su upisane u aneks liste sorata i sinonima koji se mogu koristiti u EU prilikom označavanja vina, dok je portugizac iz nekog razloga ušao u pretpristupni ugovor.. Sadašnje Ministarstvo poljoprivrede imalo je tek obvezu s danom pristupanja dati podatke o zalihama.. Tko zna, da se za njega nije tražila zaštita tradicijskog izraza “mlado vino portugizac”, te da se i ono samo uključilo u aneks nakon pristupanja, možda bi bilo drukčije, kaže ona.. No, očito ga se pokušavalo maksimalno zaštititi kao i bermet, opol, plavac ili dingač, što nije uspjelo.. Mijenjati nešto sada de facto bi značilo promjenu pretpristupnog ugovora, što nije moguće, ali u nekoj reformi poljoprivrede EU.. , kaže Z.. Blažić.. O teranu i prošeku tek se zahuktavaju pregovori.. Napravili smo maksimalno koliko smo mogli, portugizac uopće nije priča slična teranu ili prošeku o kojemu ćemo u EU još razgovarati i dokazivati se, kaže Zvjezdana Blažić.. Za prošek i teran, kao i za ukupne hrvatske zalihe od 1,4 milijuna hektolitra vina, zasad je s EU dogovoreno da se na tržištu mogu prodavati do isteka, zaključno s berbom 2012.. Sorti teran Slovenci su, podsjetimo, zaštitili geografsko porijeklo, a prošek je “zabranjen” jer mu ime previše podsjeća na talijanski prosecco, koji je u Italiji pjenušavo vino, dok je u nas riječ o slatkom desertnom vinu.. vecernji.. he.. 04.. 4.. VINARSTVO.. Ministar poljoprivrede nije u pravu, prošek mož u EU.. Hrvatskim vinarima nitko ne može osporiti pravo na proizvodnju prošeka pod tim imenom, čak ni nakon ulaska u EU, tvrdi.. Miroslav Božić.. , jedan od glavnih pregovarača u pretpristupnim pregovorima s EU za poljoprivredu, objavio je vecernji list.. Proizvođači prošeka u Hrvatskoj mogu bez ikakvih problema nastaviti s proizvodnjom i stavljanjem na tržište prošeka i nakon ulaska RH u EU 1.. srpnja 2013.. Nigdje u pristupnom sporazumu s EU, ni u bilo kojem drugom važećem službenom dokumentu ne postoji nikakva preuzeta obveza iz koje bi proizlazilo da se od toga datuma u Hrvatskoj mora prestati s proizvodnjom ili  ...   različitih etiketa.. Gotovo tisuću posjetitelja kušalo je hrvatska vina koja su već prisutna ili se tek probijaju na zahtjevno američko tržište.. Veliki odaziv.. - Veliki odaziv potvrđuje da je Hrvatska prepoznata kao vinska destinacija što je neobično važno za turističku i gospodarsku promociju naše zemlje.. Hrvatska vina mogu se naručiti u brojnim newyorškim restoranima a serviraju se na svim kulturnim i diplomatskim predstavljanjima Hrvatske u Americi.. Naši iseljenici su najveći potrošaći i kupovinom hrvatskog vina pomažu i naš izvoz a koliku perspektivu s vinima imamo i na američkom tržištu potvrđuje činjenica da su gastro novinari.. Mike DeSimone i Jeff Jenssen.. , poznati kao The Wine Guys u New York Times i vinskom časopisu Win Enthusiast pohvalno pisali o hrvatskoj vinskoj sceni -izjavila je za Večernji list Ivana Živković-Mikec, konzulica za kulturu, gospodarstvo i iseljeništvo u Generalnom konzulatu naše zemlje u New Yorku.. Novinarima Mike DeSimone i Jeff Jenssenu u stručnoj radionici predstavljanja hrvatskih vina održanoj prije kušanja sudjelovali su i poznati hrvatski enolog Saša Špiranec, predsjednik Odbora za marketing i sajmove Udruženja vinarstva HGK i sommelier Cliff Rames.. - Hrvatska gospodarska komora kontinuirano radi na promociji i brendiranju hrvatskih vina u Europi i svijetu i kvalitetom smo spremni za proboj na američko tržište.. Ove su se godine u New Yorku predstavile gotovo sve najbolje hrvatske vinarije:.. Badel 1862, Baković, Belje, Bibich, Bodren, Bolfan, Boškinac, Damjanić, Franc Arman, Gospoja, Grgić, Iločki Podrumi, Ivan Katunar, Korta Katarina, Kozlović, Krauthaker, Kutjevo, Matošević, Meneghetti, Mokalo, Nada, Pelješki Vinogradar, Roxanich, Šipun, Škegro, St Hills, Trapan, Vinoplod i Zlatan Otok.. Vina Hrvatske baštine vjerno interpretiraju povijesno nasljeđe zemlje, prirodna bogatstva, multikulturalnost tradicije i originalnost sorata - naglasio je Saša Špiranec.. Slavna Grgicheva vina iz hrvatske vinarije na Pelješcu predstavio je.. Ivo Jeremaz.. - Na poluotoku Pelješcu vino se uzgaja od pamtivijeka kao i u svim dijelovima Dalmacije i Istre.. Jedna od sorta iz ovog kraja, hrvatskog imena crljenak, otisla se preko oceana u Ameriku gdje je postala poznata pod imenom Zinfandel.. Ipak, sorta koja obilježava Dalmaciju jest plavac mali.. Dubok i snažan plavac mali sa osunčanih padina dalmatinske obale svjetske baštine pod zaštitom UNESC-a - naglasio je Jeramaz gostima newyorškog predstavljanja hrvatskih vina.. Posjetitelji su hvalili sva vina.. Posjetitelji su hvalili sva vina ali najviše ih se zadržavalo uz botelje Matoševića, Kozlovića, Krauthakera, Žlahtina Toljanića, vina Iločkog podruma ,Belja i Franc Armana.. - Zbog svog specifičnog oblika i dramatičnih klimatskih razlika Hrvatska je podjeljena na četiri velike vinske regije, šesnaest podregija i 66 vinogorja.. Svaka je regija razvila svoje zasebne sorte koje najbolje interpretiraju geoklimatske uvjete i životne običaje pojedinog mjesta.. Sorte koje vam svojom originalnošću i jedinstvenim stilom omogućuju da okusite mjesto nastanka.. Zbog toga kada vas pozivamo da kušate naša vina, poručujemo da će te kušanjem vina zapravo okusiti mjesto nastanka i našu tradiciju, jer se takve okuse nigdje drugdje ne može naći - poručio je vinar Ivica Matošević koji je s vinima Alba 2009.. Alba Robinia 2006.. Alba Barrique 2009.. već osvojio američke ljubitelje dobre kapljice.. Matošević je prvi hrvatski vinar koji je prije dvije godine pozvan sudjelovati na večeri u organizaciji vodeće američke kulinarske zaklade The James Beard Foundation gdje je predstavio svoja i vina istarskih autohtonih sorti.. Uz vina serviran je i originalni paški sir koji iz Paške sirane u Ameriku uvozi Michele Buster, suvlasnica tvrtke Forever Cheese.. (vecernji.. hr /made-in-croatia.. com.. hr).. ----------------------.. 05.. 2012.. Zeleni silvanac iz PP Orahovice prvonagrađeno vino u Kini.. Zeleni silvanac, 2009.. PP Orahovice osvojio je prvu nagradu u kategoriji bijelih vina, na 8.. međunarodnom sajmu vina, INTERWINE , koji se krajem svibnja održao u Kineskom gradu Guangzhou, izvjestili su iz tvtke M San ulaganja, većinskog vlasnika ovog poljoprivrednog poduzeća.. Interwine je drugi po veličini sajam vina u Kini, a održava se dva puta godišnje (proljeće/jesen).. Ovogodišnji 8.. po redu sajam, održavao se na površini od 40 000 kvadrata i na njemu je prisustvovalo više od 1000 izlagača.. To je i jedan od najposjećenijih vinskih sajmova i u kategoriji bijelih vina, između mnoštva vrhunskih vina pristiglih iz svih krajeva svijeta, prvo mjesto pripalo je orahovačkom Zelenom silvancu, poručili su tvrtke u sastavu M San Grupe.. Tržište Kine je trenutačno najpoželjnije vinarima iz cijeloga svijeta i svi ulažu velike napore kako bi se tamo probili jer su količine koje Kina može apsorbirati neograničene, rekao je.. Josip Tokić,.. voditelj voćarstva i vinogradarstva PP Orahovice.. Dodaje kako im je kao proizvođaču vina ova nagrada najbolja referenca koju su mogli dobiti kako bi već dobru prodaju na tom tržištu podigli na višu razinu.. Tokić navodi kako uz Zeleni silvanac, Kinesko je tržište izvrsno prihvatilo i druga njihova vina, posebice Frankovku i poluslatki Sauvignon.. poslovni.. hrvatske vineske regije,vina i vinari.. OVDJE.. ARHIV-vijesti vina.. HRVATSKE VINSKE CESTE.. CROATIAN WINR ROADS.. VIJESTI -.. arhiv.. hrvatsko vinarstvo..

    Original link path: /index.php?inc=VIJESTI-gospodarstvo-vina3
    Open archive

  • Title: .:: Made in Croatia ::.
    Descriptive info: vijesti iz gospodarstva.. maslinarstvo.. 28.. MASLINARSTVO.. Na kornatima pokrenuta proizvodnja ekstradjevičanskog maslinovog ulja.. Većina maslinara godinama je svoje masline s Kornata vozila u Murter na preradu, ado dopremanja na kopno čuvali su ih u moru.. Uz takav način prerade nije se moglo dobiti ekstra djevičansko maslinovo ulje.. Međutim, zahvaljujući zajedničkom projektu Nacionalnog parka i Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokretna mini uljara stigla je na otok Kornat.. Cilj je doznati kakve je kvalitete ulje s ovih prostora.. Već od iduće godine želi se svim zainteresiranim maslinarima omogućiti direktna prerada maslina na otoku.. Ljudi će biti više nazočni u svojim.. maslinicima,.. bit će u svakom slučaju manje posla, ljudi će za sam transport imati kudikamo manje troškove, a treća stvar, dobit će ulje koje će imati svoju tržišnu vrijednost.. , rekao je ravnatelj NP Kornati.. Robert Bobinac.. Prvo kušanje ekstradjevičanskog ulja poteklog na Kornatima bilo je dovoljno da stručna profesorska nepca potvrde da je riječ o ulju vrhunske kvalitete.. ( hrt /made-in-croatia.. hr).. 8.. MASLINASRSTVO.. Maslinari u panici :Žestoki napad svrdlaša uništit će nam masline.. U povodu napada štetnika, maslinova svrdlaša, u ime viških maslinara.. Željko Vojković,.. predsjednik Udruge maslinara i uljara otoka Visa, uputio je na adresu Ministarstva poljoprivrede pismo u kojem traži pomoć.. U pismu, među ostalim stoji da „otok Vis, oduvijek poznat po svojim vinima, u posljednje vrijeme postaje sve više poznat i kao.. destinacija.. s vrhunskim ekstra djevičanskim maslinovim uljima“.. U desetak godina, s nekoliko tisuća, broj stabala maslina na otoku se povećao na cca 55 tisuća stabala i taj broj se stalno povećava.. „Međutim, u zadnje tri godine“, tvrdi Vojković „imali smo dva puta žestok napad štetnika i to maslinova svrdlaša.. Ove je godine napad tako žestok da većina maslinara neće uopće brati masline.. Doznajemo da iste probleme imaju maslinari diljem Hrvatske.. Udruga maslinara i uljara otoka Visa odlično surađuje sa Hrvatskom poljoprivrednom savjetodavnom službom, te je ing.. Jurica Fadić Zavodu za zaštitu bilja u Solinu dao na analizu plodove maslina s dvije viške lokacije.. Rezultati su katastrofični: na području Podstražja (središte maslinarstva na otoku Visu) zaraženost maslinovim svrdlašem bila je 32 posto, a na području Zlopolja zaraženost je.. 71 posto.. U međuvremenu se stanje radikalno pogoršalo, a nažalost, protiv svrdlaša nema registriranog sredstva zaštite.. U posebno teškom položaju su maslinari iz eko i integrirane proizvodnje koji provode kontroliranu proizvodnju i koriste samo za to dopuštena sredstva.. Na taj način ostajemo bez najkvalitetnijeg maslinova ulja.. Ne čekajte proizvođače zaštitnih sredstava.. Molimo vas da utvrdite koja se sredstva mogu koristiti za zaštitu od maslinova svrdlaša, posebice u eko i integriranoj proizvodnji, jer ne smijemo čekati da to učine proizvođači zaštitnih sredstava.. Svaka uređena država ima bezbroj načina da potakne rješavanja predmetne problematike.. Također, molimo vas da ubrzate odgovarajuće radnje kako bi se poljoprivrednicima u integriranoj proizvodnji omogućilo označavanje proizvoda s propisanim znakom.. Nije logično da se plod masline može označiti proizvodom u integriranoj proizvodnji, a da se ulje od tih istih maslina ne može, po sadašnjim propisima, označiti kao proizvod iz integrirane proizvodnje“, stoji na kraju pisma koje su viški maslinari uputili Ministarstvu poljoprivrede RH.. (Slobodnadalmacija).. 26.. SAJAM MASLINARA.. U Splitu otvoren me unarodna manifestacija Maslina Split 2012.. U Splitu je otvorena tradicionalna VIII.. Me unarodna manifestacija maslinara Mediterana Maslina Split 2012.. na kojoj sudjeluje gotovo 1.. 000 maslinara iz mediteranskih zemalja.. Dvodnevnu manifestaciju otvorio je ministar poljoprivrede.. Tihomir Jakovina.. Tom je prigodom istaknuo da.. treba poboljšati organizirani pristup maslinara tržištu EU-a kada Hrvatska za godinu i pol postane članica Unije, te unaprijediti prodaju maslinova ulja kao dio turističke ponude.. Upozorio je i kako.. ulaskom u EU ne smijemo izgubiti tržišta zemalja regije.. Ako kvalitetno ne zaštitimo ugovore, odnosno koncesije koje imamo sa zemljama regije članicama CEFTA-e, do i emo u situaciju da gubimo dio tržišta.. , rekao je.. Ministar je istaknuo kako se ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj pruža mogu nost povlačenja 333 milijuna eura iz europskih fondova namijenjenih ruralnom razvoju, a 25% tih sredstava Hrvatska e imati na raspolaganju ve prve godine po ulasku u EU, ako se pripreme projekti za to.. Novim e se zakonom o poticajima morati redizajnirati način dodijele poticaja tako što e se uspostaviti jača kontrola kako bi poticaje dobili oni koji žive od poljoprivrede i ulažu u poboljšanje poljoprivredne proizvodnje.. Ministar Jakovina je nakon otvaranja manifestacije dodijelio više nagrada, odnosno povelja zaslužnima za razvoj maslinarstva.. Održana su dva stručna skupa posve ena maslinarstvu:.. Konvencionalno maslinarstvo.. Ekološko maslinarstvo.. Organizator manifestacije je Savez maslinara i uljara Splitsko-dalmatinske županije, a pokrovitelji su predsjednik Republike.. Ivo Josipovi.. , Vlada RH i Splitsko-dalmatinska županija.. 30.. prosinca 2011.. PROGLAŠENI NAJBOLJI.. Najbolji maslinik Splitsko-Dalamtinske županije u 2011.. Natjecanje Birajmo najbolji vinograd i maslinik Splitsko-Dalmatinske županije tradicionalno se održava ve 21.. godinu a organizatori su Ekološke udruge Lijepa naša iz Kaštela i Hrvatske poljoprivredna komora.. Ove godine održan je pod pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije a pobjednici su proglašeni i uručene nagrade 28.. prosinca u dvorani dvorani Splitsko-dalmatinske županije.. Pobjednicima su nagrade uručili župan.. Ante Sanader i.. predsjednik Županijske skupštine.. Petroslav Sapunar.. u dvorani Splitsko-dalmatinske županije.. NAJKBOLJI MLADI MASLINIK.. Najboljim mladim maslinikom Splitsko-dalmatinske županije u srijedu 28.. prosinca proglašen onaj obiteljsko-poljoprivrednoga gospodarstva.. Jure Bočine.. iz Splita koji je podignuo u listopadu.. godine.. na lokalitetu Skunjevac, iznad Faroske hore.. Na lokalitetu koji je pod zaštitom Konzervatorskog zavoda i graniči s Faroskom horom, koja je pod zaštitom UNESCO-a, sada raste 3080 stabala maslina.. Kao kompatibilna kultura, zasa eno je i 48.. 000 sadnica artičoke, a parcela je ogra ena s tisu u stabala šipka.. Za najbolji maslinik Splitsko-dalmatinske županije izabran je onaj.. Tea Šanti a iz Postira.. zbog tradicionalnog suživota masline i ovce.. Ovce su ključni faktor za provo enje načela dobre poljoprivredne prakse, one u tome masliniku imaju dobar suživot s maslinama.. Ulje je vrhunske kvalitete, a janjetina tako er objasnio je Šanti.. OPLEMENJIVANJE OKOLIŠA.. Za kontinuirano oplemenjivanje okoliša nagra ena je i.. Zračna luka Split.. Osim 900 stabala maslina, Zračna luka ima i ure en park s više od 200 palmi, u kojem njeguju i 150 različitih vrsta biljaka, kako doznaje Slobodna Dalmacija od.. Nikice Bogdani a.. , inače koordinatora u Prometno-tehničkom sektoru, koji je u ime Zračne luke Split primio nagradu.. Ova nas nagrada veseli i potiče, dokaz je da smo na pravom putu kazao je Bogdani.. NAJKBOLJI MLADI VINOGRAD.. Branitelj Tonči Kovač.. iz Kaštel Su urca nagra en je za najbolji mladi vinograd Splitsko-dalmatinske županije, koji je podignuo.. 2006.. godine na padinama Kozjaka.. To je bio nepristupačan teren na kojemu je zadnja berba grož a bila prije stotinu godina, a da bi se stavio u funkciju, trebalo je mnogo novca i truda kazao je Tonči Kovač.. Kad je nedavno u prodaju pustio prvih 2000 boca vina iz tog vinograda, sve su prodane u samo 10 dana, što, kaže Kovač, govori o kvaliteti.. slobodnadalmacija.. listopada 2011.. AGROTURIZAM.. U Istri masline beru austrijski turisti.. Najve i proizvo ač maslinovog ulja u Hrvatskoj,.. Agrolaguna.. , u subotu je ostvario zanimljiv projekt - organiziranu berbu maslina u masliniku pored Červara u kojoj je sudjelovalo 120 turista iz Austrije.. Stjecanje znanja o proizvodnji maslinova ulja i berbi maslina turistima u sklopu svojih aranžmana nude turističke agencije, a ve u prvoj godini zanimanje je veliko.. - Još prošle godine smo počeli s prezentacijama berbe grož a i maslina, a ove i s praksom organizirane berbe maslina za turiste.. Osnova projekta je predstavljanje posebnosti našeg podneblja strancima, a od ideje do realizacije trebalo nam je otprilike 15 dana.. Ponudili smo ovu opciju agencijama, te naišli na zaista velik interes.. Ve smo imali oko 500 turista, a do kraja berbe kroz maslinike bi trebalo pro i oko 1.. 000 ljudi.. Vesele nas i najave za idu u godinu, kada bismo u berbi trebali okupiti oko 2.. 000 ljudi, otkriva nam začetnica projekta, voditeljica turizma u Agrolaguni Sanela Čoga.. Osim turista iz Austrije, u berbi u masliniku pored Červara dosad su bili još.. Norvežani, Talijani, Francuzi i Nijemci.. Gosti su imali lijep prijem, uz pi e dobrodošlice zasvirali su im glazbenici, a potom su imali prilike naučiti ponešto o osnovama maslinarstva i postupku prerade maslina.. Nakon nastave turisti su podijeljeni u grupice od 10 do 15, te su naoružani grabljicama krenuli u berbu.. Doduše, neki su se opredijelili za pjesmu i ples, te su u veselom raspoloženju bodrili prijatelje koji su se okušali u berbi.. Drugi su pak, poput marljivih učenika, postavljali brojna pitanja o proizvodnji maslinova ulja.. Najviše ih je zanimalo koliko su masline stare, pa su saznali da se radi o mješovitim nasadima, u kojima su neka stabla stara tek nekoliko godina, a neka 15 do 20.. Objašnjeno im je da je proizvodnja oko 100 tona godišnje, te da se u preradi koristi hladni postupak.. Glas Istre / Made-in-Croatia.. 15.. rujna 2011.. Ljeto s maslinovim uljem u Zagrebu.. ZAGREB : Početkom rujna na zagrebačkom Cvjetnom trgu održana je manifestacija.. Ljeto s maslinovim uljem.. koja je dio nacionalnog projekta promocije maslinovog ulja pod nazivom.. Hrvatska zemlja maslinovog ulja.. Projekt je imao za cilj promociju Hrvatske kao zemlje izvrsnih maslinovih ulja, podučiti stanovništvo o njihovim ljekovitim svojstvima te pove ati potrošnju i prodaju na doma em i stranom tržištu izjavila je direktorica projekta.. Nelija Rudolfi.. iz tvrtke Manufaktura.. Cilj je pove ati potrošnju maslinova ulja u Hrvatskoj , trenutno je niska jer iznosi samo 2 litre po stanovniku dok u nekim sredozemnim zemljama doseže čak 20 litara.. Projekt je prilika da se.. proizvo ači predstave.. široj publici pa e tako Zagrepčani i njihovi gosti tijekom dva dana imati priliku da degustiraju maslinova ulja vrhunskih hrvatskih uljara.. Svoje proizvode predstavili su Zlatna polja, OPG Žuvi Šimica, PZ Postira, Blato 1902, Obrt Buddy, OPG Srdar, OPG Balija, OPG Marija Burši , Uje, Brachia, Zvijezda, Agrolaguna, Mattina, OPG Čini , Brist, a još 40-ak ulja posjetitelji su mogli kušati na takozvanom Oil baru.. Projekt je pokrenut sredinom svibnja u Splitu a nakon što je obišao 13 gradova na jadranskoj obali stigao je i u Zagreb.. službeno je završilo 8.. rujna u Osijeku.. Maslinari su svoje proizvode 9.. , 10.. i 11.. rujna predstavili i na prvom nastupu u Beogradu.. made-in-croatia.. 21.. svibnja 2011.. Tjedan maslinovog ulja u Splitu.. Tjedan maslinovog ulja,.. manifestacija.. je kojom je 17.. svibnja je na Prokurativama u Splitu započeo.. nacionalni projekt promocije.. hrvatskih maslinovih ulja pod nazivom Hrvatska zemlja maslinovog ulja.. Do 22.. svibnja Spli ani i njihovi gosti mo i e uživati u kušanju najboljih hrvatskih maslinovih ulja.. Uz.. prezentacije ulja.. , svakodnevno e se održavati.. stručna i popularna predavanja.. te interaktivne.. radionice.. za djecu i odrasle koje e gra anima približiti raznolikost i važnost korištenja maslinovog ulja.. Razne mogu nosti korištenja maslinovog ulja Spli ani e iskusiti kušaju i kokice pripremljene na maslinovom ulju, sladoled s maslinovim uljem ili kolače u kojima su uobičajene masno e zamijenjene maslinovim uljem.. Kozmetiku.. ra enu na bazi maslinovog ulja e prezentirati OPG Oleatica iz Buja i Herbae Dalmatiae iz Makarske čija e vlasnica Jelena Erceg održati.. radionicu i predavanje.. na kojem e žene mo i naučiti kako koristiti autohtone biljke i maslinovo ulje u izradi.. preparata za ljepotu.. Nakon Splita, manifestacije se sele po čitavoj obali gdje e, kroz projekt.. , biti predstavljeni najuspješniji hrvatski uljari, a u svakom gradu naglasak e biti upravo na lokalnim proizvo ačima.. Projekt Hrvatska zemlja maslinovog ulja nastao je kao odgovor na nedovoljnu promociju i prodaju hrvatskih maslinovih ulja, a ima za cilj.. izgradnju imidža.. Hrvatske kao zemlje izvrsnih maslinovih ulja,.. edukaciju stanovništva.. o ljekovitim svojstvima maslinovog ulja i.. pove anje prodaje.. naših maslinovih ulja na doma em i inozemnom tržištu.. Ceste maslinovog ulja spajaju Istru s Italijom i Slovenijom.. Inicijativa iz 2008.. godine.. VODNJAN - Sporazum o suradnji na realizaciji projekta ostvarenja.. Ceste maslinovih ulja.. između gradova Vodnjana, Pule, Rovinja, Labina, Umaga, Novigrada, Buja, općine Brtonigla, talijanskih općina Manzano, San Dorligo della Valle, Duino Aurisina, Muggia, slovenskog grada Kopra te općina Izola i Piran,jučer je prezentiran u Vodnjanu na susretu njihovih predstavnika.. Koordinator projekta je Manzano, a kako je istaknuo vodnjanski gradonačelnik Klaudio Vitasović , projektom se namjerava promicati ekonomski lokalni razvitak i održivi razvoj te turistička ponuda koja se temelji na kvaliteti maslinovih ulja i drugih tradicionalnih lokalnih proizvoda.. Inicijativa je pokrenuta u kolovozu 2008.. godine kad je potpisan prvi Sporazum između Manzana, Labina i Vodnjana pa je ovo nastavak projekta.. Vitasović je najavio je da će u listopadu u Izoli biti novi susret na kojem će se raspravljati o konkretnim koracima te će biti doneseni konkretni zaključci.. Za realizaciju projekta očekuju se i sredstva iz fondova Europske unij.. Novi list.. 18.. 3.. 2011.. Hrvatski maslinari sudjeluju na sajmu Olio Capitale u Trstu.. U organizaciji HGK 9 hrvatskih maslinara sudjelovati na sajmu maslinovog ulja koji se održava od 18.. do 21.. ožujka u Trstu.. Tijekom sajma se održati stručna predavanja ,prezentacije,okrugli stolovi isusreti gospodarstvenika.. Na sajamu sudjeluju proizvođači s najkvalitetnijim uljima poručuju iz HGK.. 5.. 2010.. Newsweek: Hrvatska - maslinarska republika.. Hrvatska spada u tzv.. olive republics mediteranske regije, veliki gradovi čine zasebne entitete, kao i nove supersile, Indija i Brazil - neke su od teza iznesene u tjedniku Newsweek kojima se nastoji iscrtati novi, globalizirani svjetski poredak.. Ako su nekoć diplomacija i političke granice određivale mapu svijeta, u današnjem globaliziranom, politički nestabilnom svijetu na snazi su nanovo plemenske, rasne, etničke i kulturološke veze koje se nameću kao glavni faktori u oblikovanju karte suvremenog svijeta.. To bi u najkraćim crtama bila teza Joela Kotkina, priznatog stručnjaka za urbani razvoj, koju je objavio u posljednjem broju tjednika Newsweek.. Iako su plemenske veze oduvijek bile iznimno jake, procesi globalizacije i nagle političke promjene sadašnjice samo su povećavali njihov utjecaj.. 'Pleme se cijeni više od bilo kakve ideologije', piše Kotkin, citirajući arapskog povjesničara Ibn Halduna: 'Samo plemena koja na okupu drži kolektivni osjećaj pripadnosti mogu opstati u pustinji.. ' Stoga ambiciozni društveni koncepti, bilo socijalistički ili tržišno-kapitalistički, mogu djelovati samo na kozmpolitske elite, ali ne i na same narode.. Nove svjetske granice počele su se formirati nakon završetka Hladnog rata, kada je nestala dualnost Sovjetski Savez-SAD, a njihovom oblikovanju potpomogla je i dezintegracija nekadašnje ideje Trećeg svijeta upravo zbog golemih kulturoloških i ekonomskih razlika među novim supersilama, Indijom, Brazilom i Kinom.. Granice novog svijeta bit će izložene stalnim promjenama u bliskoj budućnosti, previđa Kotkin.. Nova podjela svijeta započinje s Novom Hanzom, nazvanom po Hanzeatskom savezu koji su sjevernoeuropski gradovi potpisali u 13.. stoljeću s ciljem bolje trgovinske razmjene.. Zemlje kao što su Danska, Finska, Njemačka, Nizozemska, Norveška i Švedska kulturološki dijele germanske korijene, a bilježe zavidne razine zaposlenosti, obrazovanja i tehnoloških inovacija te napredan sustav socijalne zaštite.. Maslinarske države.. olive republics, zajedno s Grčkom, Makedonijom, Bugarskom, Slovenijom, Italijom, Portugalom i Španjolskom koje određuju zajednički korijeni iz grčkog i rimskoga doba.. Zemlje 'maslina i vina' imaju dvostruko veći stupanj siromaštva od zemalja Nove Hanze, velik javni dug te zabrinjavajuće nisku stopu nataliteta.. Europske države Belgija, Češka, Estonija, Latvija, Mađarska, Irska, Poljska i Rumunjska spadale bi u tzv.. granične zone, a u budućnosti bi se mogle boriti za vlastitu autonomiju.. Jedino Francuska i Švicarska uživaju zaseban status u Europi.. Iako Francuska više ne predstavlja veliku svjetsku silu, njen otpor anglosaksonskim utjecajima i jedinstven kulturni identitet čine je apartnom članicom novog svjetskog poretka, dok Švicarsku obilježava izvrsno ekonomsko okružje i očuvani okoliš.. SAD-u se predviđa pad.. Sjevernoameričkoj alijansi (SAD, Kanada) mnogi stručnjaci previđaju neminovan pad.. No realni parametri zasad ne ukazuju na ikakve značajnije promjene njene postojane ekonomske moći i utjecaja.. Prostor Latinske Amerike dijelio bi se, prema novom poretku, u dvije dominantne zone.. S jedne strane su države Liberalistas (Čile, Kolumbija, Meksiko, Peru), države demokracije i kapitalizma s jakom ovisnošću prema SAD-u, a s druge su Bolivarske republike (Argentina, Bolivija, Kuba, Ekvador, Venezuela) koje, prema Kotkinovom brzopoteznom i malkice paradoksalnom zaključku, nanovo skreću prema modelu socijalističke diktature à la Peron nastojeći se istovremeno uspostaviti kao rastuće snage na tragu Kine i Rusije.. Između tih dviju krajnosti, Brazil se zasad jedini na južnoameričkom kontinentu pozicionira kao rastuća supersila, unatoč velikim socijalnim problemima i visokoj stopi siromaštva.. Rusko carstvo (Ruska Federacija, Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija, Armenija) temelji se uglavnom na snažnim vezama slavenskog identiteta te na jakoj vojnoj snazi i prirodnim bogatstvima.. Veliki gradovi, poput Londona, Singapura i Pariza, do te su mjere autonomno razvijeni da njihovi strateški ciljevi i ekonomski rast jasno odudaraju od pripadajućih im država.. London se pozicionira kao financijski centar, dok Sinagapur koristi svoju stratešku poziciju luke između Pacifika i Indijskog oceana.. Regija Iranistana (Iran, Irak, pojas Gaze, Libanon, Sirija) pati od loše vođene ekonomije i ekstremističkih politika, iako joj zalihe nafte omogućuju mnogo veće značenje u svjetskim razmjerima.. Velika Arabija (Egipat, Kuvajt, Palestina, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Jemen) regija je s velikim oscilacijama u stupnjevima razvoja, no snažne kulturne veze, prije svega religijske, čine je kohezivnom zajednicom koja upravo zbog snažnih međuspona ima teške odnose s vanjskim svijetom.. Novi Otomani (Turska, Turkmenistan, Uzbekistan) također pokazuju veliku plemensku povezanost, a unatoč ekonomskoj ovisnosti Turske o EU-u, njen fokus se sve više prebacuje na istok te na Rusiju i Kinu kao strateške partnere.. Za područje paušalno označeno tek kao Divlji istok (Afganistan, Azerbejdžan, Kazahstan, Kirigistan, Pakistan, Tadžikistan) navodi se da će biti poprište borbe utjecaja supersila, od Kine, Indije i Rusije.. Indija također zaslužuje zasebno mjesto u novom svjetskom poretku i jedna je od najbrže rastućih svjetskih ekonomija.. Razvoj novih megagradova, Mumbaija i Kalkute, iznio je akutni problem siromaštva u Indiji (četvrtina od 1,3 milijarde stanovnika živi u siromaštvu).. Južnoafričko carstvo (Južna Afrika, Bocvana, Lesoto, Namibija, Zimbabve) obilježava mahom zajednički kršćanski identitet s jasnim ekonomskim liderom regije.. No zato je Subsaharska Afrika područje bez kulturne kohezije, uglavnom s kolonijalnom prošlošću, nad kojim se prepliću francuski i britanski utjecaji, muslimanstvo i kršćanstvo, s velikim stupnjem siromaštva (70 - 80 posto) te koje bi, zbog prirodnih resursa, moglo pasti pod eksploatacijski utjecaj Kine, Indije ili Sjeverne Amerike.. Zemlje na afričkoj obali Mediterana, tzv.. pojas Magreba, pokazuju tek sitne naznake razvitka.. Iako Kina vjerojatno neće, unatoč nekim procjenama, ubrzo preteći SAD u iznosu BDP-a, nema mnogo dvojbe u njen status supersile, potpomognut jakim osjećajem etničkog zajedništva.. No regija Srednjeg kraljevstva (Kina, Hong Kong, Tajvan) bilježi nekoliko kroničnih problema - autoritarni režim, rastući rascjep između bogatih i siromašnih te degradaciju okoliša.. Japan, unatoč tome što je izgubio mjesto druge svjetske ekonomije od Kine, je i dalje svjetska sila i čini zasebnu kategoriju, s veoma homogenom populacijom.. Područje Gumenog pojasa (Kambodža, Indonezija, Laos, Malezija, Filipini, Tajland, Vijetnam) je zasad politički nestabilno, no zahvaljujući bogatim rezervama minerala, gume i svježe vode moglo bi u bliskoj budućnosti zabilježiti visok razvitak.. 'Novi svjetski poredak' Kotkin završava Sretnim zemljama, Australijom i Novim Zelandom, koje vežu zajednički anglosaksonski korijeni, no koje bi u budućnosti mogle, zbog geografskog položaja, razviti snažno strateško partnerstvo s Indijom i Kinom.. bankamagazine.. srpnja 2010.. DOLAZI ERA EXTRADJEVIČANSKOG MASLINOVA ULJA.. Mogu li hrvatska maslinova ulje osvojiti američko tržište ?.. Američko tržište, na kojem su dosad dominirala ekstra djevičanska maslinova ulja uvezena iz Španjolske i Italije, svoja vrata otvara i drugim zemljama, a to bi, po svemu sudeći, mogla biti i Hrvatska.. Business.. hr je objavio članak u kojem se navodi kako ekstra djevičansko maslinovo ulje, za kojim u SAD-u vidno raste potražnja, osim Španjolske i Italije, dolazi i iz iznenađujućih lokacija , poput Hrvatske.. Curtisa Corda, urednik Olive Oil Timesa, tvrdi kako dolazi era ekstra djevičanskog maslinova ulja , a do booma je, prema njegovu mišljenju, došlo zbog dviju stvari - rastućeg priznanja ekstra djevičanskom ulju kao zdravoj prehrani, te tehnološkog napretka koji je berbu učinio jednostavnijom i, što je najvažnije, financijski prihvatljivijom.. Proizvoditi maslinovo ulje je moguće gotovo svugdje , kaže Cord.. Globalno gledano, Španjolska ostaje vodeći proizvođač maslinova ulja, a slijedi ju Italija, kaže Cord.. Napominje kako je uvoz maslinova ulja iz mediteranskih zemalja i dalje dominantan u SAD-u.. No, to bi se moglo promijeniti, dodaje.. Naime, čileanski proizvođač Olisur planira pokoriti američko  ...   maslinovo ulje.. Što se tiče podjela sadnica masline, ono se najčešće organizira putem jedinica lokalne samouprave (županija, općina i gradova).. Kroz godinu se održavaju i brojne manifestacije, izložbe i sajmovi kako isključivo maslinarskih tako i onih u koje su oni uključeni.. Ministarstvo takve sajmove, primjerice Noćnjak i Maslina Split, podupire te njezini predstavnici sudjeluju u predavanjima i okruglim stolovima u cilju edukacije i informiranja o mogućnostima i novostima.. U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako je teško prognozirati kakva će biti ova godina i koliki bi mogao biti očekivani urod maslina, s obzirom na to da je maslina kultura s iznimnim oscilacijama uroda.. Prerada ploda maslina u maslinovo ulje odvija se u Hrvatskoj u oko 110 uljara, od čega je 65 suvremenih uljara, a 47 starih uljara.. Najviše uljara (uključivši moderne i stare uljare) ima u Splitsko-dalmatinskoj županiji (32) i Dubrovačko-neretvanskoj (26), a slijede Zadarska (21) i Istarska (12), te Primorsko-goranska i Šibensko-kninska (po 10) i Ličko-senjska s jednom uljarom.. Najviše suvremenih uljara nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj (19) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (13), dok najviše starih uljara ima u Zadarskoj županiji.. Europa: Više od dva milijuna tona ulja godišnje.. Gledajući Europu, brojke govore da je Europska unija danas sa svojih 5,4 milijuna hektara dominantan proizvođač maslina na svjetskom tržištu.. Prosječna godišnja proizvodnja stolnih maslina u Europi iznosi 650.. 000 tona, a najveći proizvođači su Španjolska, Grčka i Italija.. EU je i najveći proizvođač maslinova ulja u svijetu, s godišnjom proizvodnjom većom od dva milijuna tona.. Italija je uz Španjolsku i Grčku najveći proizvođač maslinova ulja s 800.. 000 tona godišnje.. Portugal, koji je veličinom i brojem stanovnika sličan Hrvatskoj, ima 340.. 000 hektara pod maslinicima s ukupno 38 milijuna maslinovih stabala.. Ivan Smirčić, Vjesnik.. 9.. lipnja 2009.. Chiavalonovo ulje nagrađeno u Italiji.. Nagrada za voćni okus.. Na trećoj međunarodnoj smotri maslinovog ulja Armonia, održanoj u talijanskom Torinu, ekstra djevičansko maslinovo ulje Ex Albis, priznatoga istarskog maslinara Sandija Chiavalona, osvojilo je specijalnu nagradu u kategoriji intenzivno voćnog okusa.. Na natjecanju je sudjelovalo 297 ulja.. Sandi Chiavalon nedavno je primio priznanje za najperspektivnije malo gospodarstvo, što je njegovo ulje uvrstilo među 15 najboljih u svijetu.. (pd).. 11.. svibnja 2009.. U malome mjestu Lun pokraj Novalje održana peta maslinada.. Lunjanima sve više nagrada za ulje.. Najvažnija manifestacija na ovom području i ove je godine bila prigoda lunjskim maslinarima da od stručnih predavača doznaju najnovije informacije iz područja maslinarstva, ali i da predstave svoja nagrađivana ulja.. U malome mjestu Lun pokraj Novalje, poznatom po tisućljetnim maslinama, održano je peto izdanje Lunjske maslinade.. Najvažnija manifestacija na tom području bila je prigoda lunjskim maslinarima da od stručnih predavača doznaju najnovije informacije iz područja maslinarstva, ali i da predstave svoja nagrađivana ulja.. U hotelu “Luna”, u Jakišnici pokraj Luna, od 16 do 18 sati održana su predavanja namijenjena maslinarima i drugim zainteresiranim posjetiteljima.. O ekološkoj proizvodnji ulja govorila je Gordana Dragun, dipl.. ing.. agr.. , iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Saša Smrek iz Croatia osiguranja govorio je o osiguranju usjeva i nasada, a dr.. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta Zagreb o maslinarstvu kao izazovu za budućnost Luna i Lunjana.. Nakon predavanja, devet maslinara s tog područja upriličilo je degustaciju svojih ulja nagrađenih na međunarodnim natjecanjima u Splitu i Zadru.. Tako su posjetitelji imali prigodu kušati ekstra djevičansko ulje i zlatom nagrađeno maslinovo ulje Ivana Badurine Gazde, te zlatom nagrađena ulja Šime Makaruna, Stanislava Badurine Dudića i Ivana Tamaruta, srebrom nagrađena ulja Zorana Badurine te Željka i Marije Kocijan, kao i broncom nagrađena ulja Alde Škunca te Ivice i Mire Baričević.. − Iz godine u godine vidi se veliki napredak, ponajprije po tome što imamo sve više nagrađenih maslinara s ovog područja.. Posebno mi je drago što nakon stručnih predavanja maslinari traže sve veću prisutnost stručnjaka na terenu, a to prije nije bio slučaj.. Spojili smo struku s poljoprivrednim proizvođačima, što je bio cilj − rekla je Gordana Dragun.. Izložba i degustacija ulja održane su uz nastup grupe “Maestral”, a organizatori Lunjske maslinade su Udruga lunjskih maslinara i HZPSS, uz pokroviteljstvo Grada Novalje.. Dijana Vuleta, Slobodna Dalmacija.. 29.. travnja 2009.. MASLINARSTVO.. Uzgajivač Nino Činić u svjetskom vodiču najboljih proizvodača maslinova ulja.. Uspjeh Krasičana rezultat zajedništva i medusobne potpore.. Istarsko mjesto Krasica osim raskošne ljepote krajolika bogato je i radišnim maslinarima.. Po kvaliteti ulja trojica Krasičana uvrštena su u svjetski vodič proizvođača najboljih maslinovih ulja.. Marijan Cossetto, Benvegun Remiggo i Nino Činić svojim su tekućim zlatom zaslužili mjesto u uglednom društvu.. Maslinarstvo je moja dugogodišnja ljubav čijoj se proizvodnji uveliko posvećuje , kaže Nino Činić, dodajući da je još 1996.. godine posadio prvih sto maslina, a danas ima 750 čokota.. Uzgaja sorte leccino, bjelicu i bužu koje gosti traže.. Svakom jelu ne odgovara ista vrsta maslinova ulja , kaže iskusni Činić, otkrivajući da uz ribu dobro ide leccino blagog okusa, a s roštiljem se dobro združuje istarska bjelica jer je pikantnija.. Sajam maslinovih ulja O okusima mogu prosuđivati i gosti koji pohode agroturizam Činićevih, koji su u sklopu stare istarske kuće ustrojili kušaonicu maslinova ulja.. Gostima su željeli ponuditi mjesto gdje bi ulja mogli kušati u ugodnom ambijentu.. Maslinar kaže kako nije mislio da će do cilja doći tako brzo, pa je utoliko više ponosan na mjesto u prestižnom društvu.. Posebice jer masline zahtijevaju puno rada, odricanja, njege i boravka među njima.. Ove je godine proizveo oko 980 litara ulja, ali se ubuduće nada većim brojkama.. Urod ovisi o godini, a od 25 kilograma plodova u prosjeku se dobije oko tri kilograma ulja.. Istra je, kako kaže maslinar, bogomdana za uzgoj maslina zbog dobre mikroklime.. Otkriva da je na području Buja unatrag nekog vremena posađeno oko 50.. 000 maslina, pa su i zahvaljujući tomu u Krasici tradicionalno organizirali sajam maslinovih ulja koji je okupio i inozemne izlagače.. Ove je godine 12.. po redu sajam predstavio više od 132 uzorka maslinova ulja, što je dosadašnji rekord.. U sklopu manifestacije upriličena je i likovna kolonija Ex tempore.. Činić kaže da međunarodni sajam ne bi mogli organizirati bez potpore Grada, Županije i resornog ministarstva.. Zahvaljujući i tomu cilj je postignut, jer se sve više mladih ljudi počinje baviti uzgojem maslina.. Samo je na području Mjesnog odbora Krasice posađeno 12.. 000 stabala.. Iako je posao mukotrpan, Činićevi odrađuju zacrtani plan, a na urod prvih plodova maslina nakon sadnje čeka se pet godina.. Medusobna potpora Da se i troškova skupi potvrđuje i to što je maslinar samo u tri hektara zemlje uložio 300.. 000 kuna uz dodatne troškove za sadnice, ali i ustroj kušaonice čije je uređenje stajalo 30.. 000 eura.. Uspjeh tamošnjih gospodarstvenika ovisi i o tome što iskusniji maslinari pomažu mlađima koje žele progurati u vrhunske proizvođače maslinovih ulja.. Uspjeh Krasičana rezultat je zajedništva i međusobne potpore, a to su dobre pretpostavke i za petnaestak mladih maslinara na području Krasice koji tek zahuktavaju svoju proizvodnju.. Za preradu plodova biblijske biljke služi im uljara u Baredinama, a uskoro će se u tamošnjoj okolici iznjedriti još jedna.. Gospodarski aktivan kraj Krasice od tristotinjak žitelja poznat je i po proizvodnji vina i ratarskim kulturama.. Namjera uljara je otvaranje još degustacijskih sala, gdje će se turisti kratko upoznavati i o proizvodnji maslinovih ulja.. Istodobno će kušati i druge istarske delicije poput sira, kobasice, vina.. Supružnici otkrivaju da su Zagrepčani uz Riječane dobri klijenti, a od inozemnih prednjače Rusi.. Svojstva maslinovih ulja.. Maslinovo ulje mora zadovoljavati nemalo kemijskih parametara od kiselosti, okusa, mirisa i drugog.. Ne smije podsjećati na užeglost i miris po salamuri, komini i(li) vinskom octu.. Voćni okus koji podsjeća na zdrav i svjež plod masline treba biti primarno svojstvo ulja koje takoder može mirisati na svježe pokošenu travu, jabuku, zeleno lišće.. Treba zadržati i gorkast okus koji podsjeća na badem.. Uzgoj maslina.. Masline se u pravilu sade u trećem i četvrtom mjesecu, a beru se ovisno o sortama, leccino u listopadu, a istarska bjelica početkom studenoga , kaže maslinar Činić, ističući da planira zasaditi još tisuću stabala maslina.. Snježana RAJAČIĆ, Vjesnik.. Maslina Brač '09.. U supetarskoj kino dvorani 18.. travnja, u organizaciji Udruge ekoloških maslinara Brač, održana je prva bračka manifestacija maslinara, a kako su se na njoj natjecali državljani iz Francuske, Italije i Slovenije, dobila i status međunarodne manifestacije.. Na ovogodišnju manifestaciju pristiglo je 102 uzorka, koji su nakon provjere kemijske vrijednosti, došli u ruke senzorskim analitičarima, okupljenim u agenciji PRAG iz Splita, a koje je predvodio naš poznati senzoričar mr.. sc.. Mirko Gugić.. Manifestacija je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Vlade RH dr.. Ive Sanadera, a supokrovitelji su ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr.. Božidar Pankretić i splitskodalmatinski župan Ante Sanader, dok je domaćin ovogodišnje manifestacije gradonačelnik grada Supetra gospodin Ante Kirigin.. Prvi dio manifestacije, a nakon razgledanja izložbe i prezentacije strojeva i opreme za maslinarstvo, uslijedilo je svečano otvaranje na kojem su podijeljena godišnja priznanja za maslinarstvo.. Za najuspješnijeg bračkog maslinara – proizvođača maslinovog ulja proglašen je Teo Šantić iz Supetra, dok je «zlatno pero» za medijsku promidžbu bračkog maslinarstva dobio Sinaj Bulimbašić iz Selaca, a priznanje zlatna amfora za doprinos u proizvodnji maslinovog ulja dodijeljeno je PZ SELČANKA iz Selaca.. Na stručnom skupu koji je bio izuzetno dobro posjećen od strane bračkih maslinara, dominirale su teme o ekološkom uzgoju maslina i proizvodnji visoko kvalitetnog maslinovog ulja, koja će u budućnosti imati bolju prodaju i više cijene.. Šampion ovogodišnje manifestacije je brački maslinar Branko Martinić iz Pučišća, te dvojica vicešampiona Teo Šantić i Adi Neimarlija iz Povalja.. Posebne su plakete dobili i Uljara SELČANKA iz Selaca u kojoj je proizvedeno šampionsko maslinovo ulje, Tonko Ostojić Iz Povalja za novi proizvod od ploda masline (marmeladu), PZ BRACHIA iz Supetra za najbolji dizajn pakovine za ulje, te Ivo Biočina Ture iz Postira za najbolje ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje.. Na marginama manifestacije kušalo se bračko sortno maslinovo ulje i proizvodi od maslina, vodili razgovori o plasmanu ulja, stjecala iskustva o novim mogućnostima pakovina, ali i o povećanju površina pod ekološkim zasadima maslina.. Sinaj Bulimbašić (7maslina.. net).. Završena 11.. Međunarodna manifestacija maslinara i uljara Mediterana Noćnjak 2009.. Najbolje djevičansko ulje pravi - ginekolog!.. U nedjelju ujutro je posjetom maslinara Srđu i razgledavanjem tvrđave i muzeja završena 11.. međunarodna manifestacija maslinara i uljara Mediterana Noćnjak 2009.. , koja je tijekom protekla tri dana, kroz natjecanja, predavanja i izložbe, trajala u hotelu Astarea u Mlinima.. Ovogodišnji šampion Noćnjaka je, vjerovali ili ne, ginekolog iz Novigrada dr.. Ivica Vlatković.. Ekstradjevičansko maslinovo ulja toga 50-godišnjeg liječnika, koji se prije pet godina na djedovini, iz hobija, vratio maslinama i maslinovu ulju, proglašeno je najboljim od svih ulja koja su pristigla na ocjenjivanje.. Vicešampion ekstradjevičanskih maslinovih ulja Noćnjaka 2009.. Josip Matić Lolo pehar je odnio u svoj Broćanac u Bosni i Hercegovini.. Uoči svečanosti proglašenja najboljih, maslinari su cijeli prekrasan sunčan dan proveli uživajući u ljepotama Župe dubrovačke i Konavala.. Obišli su konavoske mlinice, etnoselo Pičine, a domaćini su ih poveli i na izlet na Prevlaku.. Uz ruševnu impresivnu austrougarsku tvrđavu, goleme agave i velike plave rascvjetane grmove ružmarina, poneki su, kao Ratko Kovačević i Ojdana Krnić, a i autorica ovih redaka, posadili među stijenama sjemenje kapara.. Za sretnija vremena ovog zapuštenog prostora.. Puno je novina kojima je ove godine organizator - Zadružni savez Dalmacije - obogatio Noćnjak, najstariju feštu maslinova ulja kod nas.. Jedna od novosti je da prvi put ove godine nisu u konkurenciju prihvaćani uzorci ulja koje je proizvedeno u količini manjoj od 100 litara.. Na Noćnjak 2009.. stigla su rekordna 264 uzorka maslinova ulja.. Svi uzorci su šifrirani i poslani u Prehrambeno-razvojni centar na Klisu, gdje se tijekom 70 dana obavljala njihova fizikalno-kemijska i organoleptička analiza.. Nagrade za kategorije.. Prvi put su se zasebno ocjenjivala sortna maslinova ulja i ocjenjivači su imali poprilično posla ocjenjujući 80 uzoraka oblice te ulja čak još 18 drugih sorti od već udomaćenih talijanskih sorti do lastovke, bjelice, levantinke, paštrice, drobnice, buže, barske žutice, mrkovske žutice.. Također su prvi put ove godine na Noćnjaku dodijeljena priznanja za najbolja ulja u pet odvojenih kategorija: najbolje sortno maslinovo ulje (priznanje je dobila Željka Palinić iz Blace), najbolje maslinovo ulje sljubljenih sorti (napravio ga je Marko Grego iz Orebića), najbolje intenzivno maslinovo ulje (ulje Proizvodno-uslužnog obrta Čivić iz Vrisnika), najbolje srednje intenzivno maslinovo ulje (proizveo ga je Ante Duvnjak iz Vodica), najbolje blago maslinovo ulje (Ilirija d.. iz Biograda).. Najbolje zadružno maslinovo ulje, ako je suditi po priznanju s ovog Noćnjaka, koje je u ime Hvarana preuzeo poznati hvarski maslinar Kompozitor, pronaći ćete u PZ-u Svirče na otoku Hvaru.. Primijećeno je, sa zadovoljstvom, kako je ove godine na ocjenjivanje na Noćnjak pristiglo i puno više uzoraka maslinova ulja iz Istre nego prošlih godina.. Nijanse odlučivale.. U hotelu Astarea je predstavljen i rad prvog hrvatskog maslinarskog klastera Klaster istarskih maslinara GIU.. Zadružni savez Dalmacije je u Mlinima svečano, kao prvi dalmatinski pridruženi član, potpisao pristupnicu Hrvatskoj udruzi gradova maslina i ekstradjevičanskih maslinovih ulja iz Buja te preuzeo obvezu ambasadora udruge u regiji.. Dijelile su se nagrade i za sireve, gdje su zlatne medalje dobili Mira Ćopić za kravlji sir s paprom, Agropromet sirana Runović (dvije zlatne medalje) za biokovski polutvrdi kravlji sir sa začinskim biljem te dalmatinski polutvrdi kravlji sir, splitska mljekara Mils za lećevački polutvrdi sir iz kravljeg i ovčjeg mlijeka te Slavko Petrović iz Pakova Sela (dvije zlatne medalje) za ovčji polutvrdi sir iz svježeg mlijeka i ovčji sir iz mišine.. - Ove godine su ulja u kategoriji ekstradjevičanskih bila takva da su nijanse odlučivale o šampionu.. Ubuduće će pri ocjenjivanju biti favorizirana pakovana ulja u odnosu na ona u rinfuzi, jer je cilj da se što više naših maslinovih ulja nađe na tržištu.. Noćnjak neće stati, nužno je usitnjenu i razjedinjenu proizvodnju hrvatskog ekstradjevičanskog maslinova ulja povezati s legalnim tržištem, a Hrvatski zadružni sustav snažna je poluga za rješavanje problema plasmana i trženja maslinova ulja - kazao je na kraju Noćnjaka 2009.. Joško Niskota, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije.. piše Meri Šilović.. snimio Admir Buljubašić / Cropix.. Od Jordana do Australije.. Ove godine su na ocjenjivanje, uz uzorke pristigle iz svih hrvatskih morskih županija, stigli i uzorci maslinova ulja iz Italije, BiH, Slovenije, Crne Gore, Jordana, Turske, Francuske i Australije.. Zlatno pero Mladenu Krniću.. Novinaru i dugogodišnjem zamjeniku glavnog urednika Slobodne Dalmacije, na ovogodišnjem Noćnjaku dodijeljeno je priznanje Zlatno pero Noćnjaka - za promociju maslinarstva i uljarstva.. U obrazloženju nagrade stoji, među ostalim: Krnić je u svom dugom novinarskom radnom vijeku često pisao o poljodjelstvu i njegovim problemima, mogućnostima i perspektivi.. S posebnom osjetljivošću prilazio je dalmatinskom težaku.. Njegovo seriozno novinarsko pero zahvaćalo je korjenite probleme maslinarstva i zadrugarstva.. Ostala je u trajnom sjećanju njegova reportaža 'Čarolija u Čari'.. Mladen Krnić posljednjih godina slobodno vrijeme provodi održavajući vlastiti maslinik od 350 maslina.. Šampionski Milsov sir.. Posebna priča na Noćnjaku bili su sirevi, a posebno slikovite sudionice i natjecateljice u hotelu Astarea bile su Ličanke, koje su u Mline na ocjenjivanje donijele dvije ličke base.. Na 7.. smotri dalmatinskih ovčjih i kravljih sireva, koja se održavala u sklopu Noćnjaka, na ocjenjivanju je bilo 50 sireva.. Šampion ovogodišnjeg natjecanja sireva je splitska mljekara Mils , i to sa svojim studenačkim polutvrdim sirom od kravljeg mlijeka.. Slobodna Dalmacija.. 03.. 2009.. Još jedno priznanje Torkulu.. Sajam OLIO CAPITALE, bolje rečeno je „festival“ na kojem izlažu razni proizvođači svoje najbolje proizvode a najzapaženiji su oni najkvalitetniji i najbolji.. Cilj ovog festivala je upoznavanje i promocija proizvođača i njihovih najkvalitetnijih proizvoda te regije iz koje proizvođač dolazi s potencijalnim kupcima i posjetiteljima festivala, te edukacija istih sa onim proizvodima koji nastaju na tom određenom području.. I ove godine kao i prošle najzapaženiji nastup su imali proizvođači premium kvalitetnih proizvoda, a među njima maslinovo ulje TORKUL, ali i sortno maslinovo ulje LASTOVKA je počelo krčiti put prema TORKULU.. (MIC).. 2009.. NOVA NAGRADA ZA EKSTRA DJEVIČANSKO MASLINOVO ULJE TORKUL.. Na manifestaciji Dani masline 2009 , održana u Zadru, ekstra djevičansko maslinovo ulje TORKUL, više po tko zna koji put, je dobilo zlatnu medalju.. Od maksimalnih 100 bodovakoji se mogu dobiti na natjecanju, TORKUL ih je dobio 94.. Ovo znači da je TORKUL uistinu posebno maslinovo ulje premium kvalitete, posve prirodno, izrazito jako i stabilno (dokaz analiza maslinovog ulja ), te maksimalno uravnoteženo (dokaz panel test ), a sve skupa daje savršenu sinfoniju okusa i mirisa.. 02.. Medjunarodni sajam maslinara Trst 7.. do 10.. ozujka.. Sajam je namijenjen proizvodjacima koju su spremni ponuditi samo vrhunsku kvalitetu maslinovog ulja.. U organizaciji Hrvatske gospodarske komore na sajmu ce se predstviti i tri hrvatska proizvodjaca.. Fanito iz Vele Luke, Poljoprivredna zadruga Marina iz Marine te Blato 1902 d.. iz Blata.. Zemlje istocne i srednje Europe u zadnjih nekoliko godina postizu znacajan ekonomski rast sto povecava potraznju za extra djevicanskim maslinovim uljem.. Na sajmu ce se odrzati strucna predavanja, prezentacije i susreti gospodarstvenika.. Najveca izlozba maslinarstva.. Predsjednik Republike.. StjepanMesic.. u splitskom hotelu.. Zagreb.. svecano je otvorio najveci maslinarski skup na Mediteranu -.. Maslina 2009.. kojem je pokrovitelj.. Na natjecanje je stiglo 1012 uzoraka maslinova ulja i raznih proizvoda od maslina iz cetrnaest drzava, sto najbolje potvrdjuje uspon hrvatskog maslinarstva, posebno u Splitsko-dalmatinskoj zupaniji.. ćampion petog sajma bit ce proglasen na maslinarskom plesu, kada ce se podijeliti cak 630 medalja proizvodjacima maslinova ulja.. Otvarajuci sajam, predsjednik Mesic zauzeo se za brzi razvoj maslinarstva isticuci kako, osim sest milijuna rodnih maslinovih stabala, u Hrvatskoj treba obnoviti jos cetiri milijuna zapustenih stabala kako bi se povecala proizvodnja ulja te domaca potrosnja i izvoz ulja.. Odgovarajuci na novinarsko pitanje o tome sto ocekuje od turisticke sezone, predsjednik Mesic je rekao kako, za razliku od mnogih, ocekuje dobru turisticku godinu i sezonu.. Prema njegovim rijecima, hrvatski turizam mora zurno uciniti sve da pridobije europske turiste koji zbog recesije nece putovati izvan Europe te traze nova odredista za godisnji odmor u Europi.. Dodao je kako vec kasnimo s promidzbom kojom bismo.. preuzelidioturistakojitrebaimozedociuHrvatsku.. Predsjednik Mesic posjetio Institut za jadranske kulture i melioraciju krsa te je razgledao vinograd i vinski podrum.. Maslinarstvo u uzlaznoj putanji.. Hrvatsko maslinarstvo posljednjih je desetak godina u uzlaznoj putanji i slobodno se moze reci da dozivljava pravu renesansu.. Posljedica je to niza objektivnih okolnosti: poticaja (drzavni, zupanijski i lokalni), visoke cijene ulja, pozitivnih stajalista o hranjivosti maslinova ulja, uvodjenja nove tehnologije uzgoja maslina, dovoljnog broja uljara, izvanturisticke dopune prihoda itd.. Kultura masline u nasem priobalju stara je vise od 2000 godina.. U proslom je stoljecu u Hrvatskoj bilo vise od 30.. 000.. 000 stabala maslina.. Za razliku od ostalih zemalja oko Sredozemnog mora, nase je maslinarstvo stalno nazadovalo, posebice uoci Drugoga svjetskog rata i u poracu.. U vrijeme socijalizma poljoprivreda je ukupno stagnirala, posebno seljacka, pa su tako i masline bile sve zapustenije i propadale su.. Mnogo je maslina unisteno pri gradnji turistickih objekata, a mnogo ih je propalo i u cestim pozarima.. Tako su tijekom pedesetak godina gotovo prepolovljene povrsine (s 40.. 000 ha na uvjetnih 25.. 000) pod maslinama.. Domovinski rat u Hrvatskoj utjecao je na to da su se mnogi pojedinci okrenuli poslu svojih djedova jer su i brojni gospodarski subjekti propali.. Osim toga, i cijena maslinova ulja na svjetskom trzistu ostala je dosta visoka unatoc velikoj svjetskoj proizvodnji, a zahvaljujuci osvjescivanju potrosaca zapadne Europe, SAD-a i Japana razvija se trziste maslinova ulja, ponajprije zbog njegova ucinka.. ¬esto se maslinovo ulje rabi u terapeutske svrhe, a najnovije analize, provedene u najsuvremenijim laboratorijima, pokazuju da maslinovo ulje, najvrednija masnoca koju covjek uzima kao hranu, ima antikancerogena svojstva.. Hrvatska ima iznimno povoljne prirodne uvjete za uzgoj maslina i proizvodnju visokokvalitetnog maslinova ulja.. Postoje zemljisni potencijali za sadnju najmanje 20.. 000 ha maslinika, a autohtone sorte jamce proizvodnju prepoznatljivog ulja vrlo visoke kvalitete.. Znatno povecanje povrsina pod maslinama i konacni rezultat povecane proizvodnje maslinova ulja (za samodostatnost toga poljoprivrednog proizvoda) cilj je koji su Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo poljoprivrede, sumarstva i vodnoga gospodarstva zacrtali Nacionalnim operativnim programom podizanja novih nasada maslina ( HRT).. arhiv vijesti.. Hrvatske maslinarske regije.. karta/map.. hrvatsko maslinarstvo/.. O maslinovu ulju..

    Original link path: /index.php?inc=GOS-Vijesti-maslinari00
    Open archive

  • Title: .:: Made in Croatia ::.
    Descriptive info: HRVATSKA.. - gospodarske vijesti.. studeni 2011.. ŽIVOTNO OSIGURANJE.. Hrvati ne vjeruju u životno osiguranje,.. skloniji su novac uložiti u nekretnine.. Kupovanje nekretnina, stambenih prostora ili zemljišta najbolji je način štednje za svakoga drugog Hrvata, svaki treći smatra da je to oročeni depozit u banci, 18 posto novce čuva u čarapi, a 17 posto policu životnog osiguranja ocjenjuje kao mogući dobar oblik štednje.. Ovaj popis poželjnih modela štednje otkriva istraživanje GfK provedeno u rujnu na tisuću ispitanika za potrebe časopisa Banka, a prezentiran je u ponedjeljak na okruglom stolu Životno osiguranje - istine i zablude.. Nepredvidljive životne okolnosti motiv su za štednju kod 22 posto Hrvata, 17 posto štedi radi boljitka vlastite djece, dok 13 posto novce stavlja na stranu kako bi imalo lagodnije umirovljeničke dane, n.. o malo njih je ugovorilo policu životnog osiguranja premda ta polica pokriva brojne rizike (bolest, invaliditet, smrt).. koji mogu negativno eskalirati u sva tri područja zbog kojih pojedinci štede, iznijela je.. Snježana Bertoncelj,.. predsjednica Uprave Erste VIG-a i šefica udruženja osiguratelja pri HGK.. U mjesečnim obrocima plaća se 90 posto polica, samo s tom jednom mjesečnom uplatom od 350  ...   atraktivan proizvod na rok od pet godina kojim ćete privući mlađu populaciju , savjet je.. Marijane Ivanov.. , profesorice na Katedri za financije zagrebačke Ekonomije.. Država, smatra Ivanov, za ovu policu mora dati poreznu olakšicu, to je možda prigoda i za odgojnu poruku mladim generacijama da pojedinac mora početi skrbiti sam o svojoj budućnosti.. Mnogi su goleme novce izgubili u fondovskoj industriji očekujući brz profit , podsjetio je.. Tomislav Novačić.. , predsjednik Uprave Agram životnog osiguranja, ističući da Hrvati konačno moraju početi učiti kako štedjeti za ugodniju budućnost.. Agram, iznio je, u prilagodbi tržištu već nudi i police bez pripisa dobiti, koje klijentima u startu daju iznos koji ih čeka nakon isteka ugovora.. Polica životnog osiguranja većini Hrvata još je luksuz, razvoj tržišta moguće je očekivati tek s gospodarskim oporavkom , zaključila je Tatjana Račić-Žlibat, članica Uprave Uniqa osiguranja.. Rastrošnost ispred štednje.. Najviše se polica razvrgava u prosincu uoči božićnih blagdana, zatim uoči Uskrsa i na kraju za vrijeme godišnjih odmora, iznio je Igor Pureta, predsjednik Uprave Grawe osiguranja.. Darivanje najmilijih ili ljetovanje, ističe, u ovoj nelikvidnosti imaju prednost pred štednjom.. ARHIV vijesti.. Vezane vijesti..

    Original link path: /index.php?inc=GOS-Vijesti16
    Open archive

  • Title: .:: Made in Croatia ::.
    Descriptive info: Made in Croatia, lutke u hrvatskoj narodnoj nišnji.. lutke u hrvatskoj narodnoj nošnji.. Croatian Souvenirs.. the Croatian.. dolls (craatian traditional costumes).. prije narudžbe pročitajte.. uvjete.. Read.. here.. before ordering.. Unikatne lutke.. / the Croatian unique Dolls.. opis:.. UNIKATNE LUTKE (više hrvatskih regija).. izrada.. : 100% ručna.. materijal.. :odjeća izvorni materija.. veličina:.. 12 ; 45 i 48 cm.. pakiranje:.. kutija pvc (12cm), drvena /celofan (48cm).. podrijetlo.. : hrvatski proizvod.. šifra suvenira.. :045.. (više u ponudi) kliknite na sliku !.. zatražite cijenu.. inquiry price.. ovdje/here.. šifra proizvoda obvezna/.. specify number products.. opis:.. LUTKA, Posavska nošnja.. izrada:.. nošnja ručna izrada.. materijal:.. tijelo PVC, odjeća originalni materija.. 28;40 i 75 cm.. PVC ovitak.. :124.. kliknite na sliku !.. LUTKA, Šestinčanka.. izrada:.. ručna  ...   keramika, odje a od tkanine.. plastični ovitak ili kutija.. :044.. opis.. : KERAMIČKE LUTKE (više regija).. (Šestine-1,Kupinečki Kraljevac-1,Turopolje-3).. 100% ručno,keramika.. visina,težina:.. Ž-15 cm (120 gr); M-17 cm(120gr).. hrvatski proizvod.. šifra:.. 297.. : KERAMIČKE LUTKE, Karlovačka nošnja.. : ručno , keramika.. dodatno:.. izrada više hrvatskih regija.. visina:.. cca 15 cm.. šifra:.. 391.. (više regija).. :KERAMIČKA LUTKA, Turopolje.. keramika.. : ručno.. 15 cm.. težina:.. 120 gr.. izrada više regija.. 296.. klikni na sliku.. keramičke dame /unique ceramic.. ladies.. : UNIKATNE KERAMIČKE DAME.. : raku keramika + glazura.. :ručno.. visina:.. 30 cm.. pakiranje:.. u ovalnoj PVC kutiji.. šifra.. :331.. za uvrštenje ili narudžbu suvenira pišite nam.. for advertising or to purchase please write to us.. click here.. NARODNA NOŠNJA I.. DIJELOVI..

    Original link path: /index.php?inc=Lutke
    Open archive

  • Title: .:: Made in Croatia ::.
    Descriptive info: MIC-hrvatski suveniri-slastice.. - prigodni za Valentinovo.. for the Valentine's Day.. prigodni suveniri za Valentinovo / Croatian souvenirs for Valentine's Day.. : LICITAR S LJUBAVLJU,srce u kutiji.. licitar + papirna kutija.. izrada kutije.. : origami tehnika.. dimenzija kutije:.. 8 X 3 X 9 cm.. srcolika kutija.. podrijetlo:.. hrvatski proizvod.. 244.. kliknite na sliku !.. : CRVENA RUŽA.. papir.. dimenzija:.. 15x8x15 cm.. u kutiji.. 243.. :LICITAR,srce u škatuljici.. veličina.. : 6,5 6, x3 cm.. težina:.. 50 gr.. privjesnica.. : hr/eng..  ...   : 6,5 x 6,5 x3 cm.. : kartonska kutija s prozorčekom.. : 186-a.. :LICITAR,srce u vrečici.. : celofanska vrečica.. : 186-b.. :PLAVI LICITAR,srce.. : 6,5x6,5x3 cm.. : 0186-c.. :LICITAR,srce.. : 6,5x 6,5x3 cm.. : bijela kutija od eko kartona.. : 0186-d.. :LICITARSKO SRCE U SRCU (volim Te).. : 11 x 11 x3 cm.. 100 gr.. : 0186-e.. : STAKLENI LICITAR.. staklo u kombinaciji.. 11 x 8 cm.. : kutija od eko kartona.. dostupnio:.. druge veličine, motivi i boje.. 035..

    Original link path: /index.php?inc=Prigodni-Valentinovo
    Open archive


  • Archived pages: 133