www.archive-hr-2014.com » HR » M » MPS

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 993 . Archive date: 2014-09.

  • Title: Ministarstvo poljoprivrede
    Descriptive info: >.. Brošure.. 4.. 6.. 2014 16:38:00.. Objedinjeni podaci o psima koji su zbrinuti s poplavljenih područja nalaze se u Info centru Suza Saveza udruga za zaštitu životinja Grada Zagreba.. 2014 15:44:00.. Zbog povećanog rizika te opasnosti od pojave zaraznih i nametničkih bolesti životinja Ministarstvo poljoprivrede daje upute o postupanju i koracima iz preventivnih razloga.. 5.. 2014 13:20:00.. 3.. 2014 11:47:00.. Letak - Preporuka poljoprivrednim proizvođačima za sjetvu certificiranog sjemena.. 23.. 2013 10:03:00.. Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2012.. godini (Zeleno izvješće 2013.. 2013 10:02:00.. Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2011.. godini (Zeleno izvješće 2012.. 2013 11:18:00.. Priručnik za poljoprivredna gospodarstva - Kako ostvariti izravnu potporu u 2013.. Ova brošura govori o potpori koja se može ostvariti kroz prvi stup ZPP EU, a to su izravna plaćanja poljoprivrednicima, kojima je cilj osigurati stabilan dohodak poljoprivrednim proizvođačima.. 2013 10:40:00.. Mjere za otklanjanje problema u proizvodnji mlijeka prouzročene pojavom aflatoksina u mlijeku - letak i obavijest proizvođačima.. 2012 15:39:00.. Zaštita životinja u vrijeme usmrćivanja.. Pravilnikom o zaštiti životinja u vrijeme usmrćivanja (NN, 83/11) određuju se pravila za usmrćivanje životinja koje se uzgajaju ili drže radi proizvodnje hrane, vune, kože, krzna ili ostalih proizvoda kao i u svrhu depopulacije i s usmrćivanjem povezanih postupaka.. 29.. 2012 11:59:00.. Javna nabava za drvne proizvode - Mini-vodič.. Ovaj vodič identificira središnja pitanja te naglašava alate koji se mogu koristiti kako bi se pomoglo održivoj nabavi.. Važno je da odluke budu utemeljene na najbolje raspoloživim informacijama.. 2012 15:41:00.. Vezikularna bolest svinja.. Vezikularna eneterovirusna bolest svinja (VBS) je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja.. Uzročnik je RNK virus roda Enterovirus, porodica Picornaviridae.. 4.. 2012 17:14:00.. Vodič kroz višestruku sukladnost.. Ova je brošura koja detaljno opisuje pravila kojih se poljoprivrednici moraju pridržavati da bi ostvarili sredstva potpore izravnih plaćanja i određenih mjera ruralnog razvoja.. 2012 16:34:00.. Priručnik za poljoprivredna gospodarstva.. U 2012.. godini završen je i posljednji korak usklađivanja sustava izravnih plaćanja s europskim, tako da se od ove godine u Hrvatskoj provodi program jedinstvenih plaćanja kroz regionalni model, uz dodjelu prava na plaćanja.. 2012 11:47:00.. Vodič kroz mliječne kvote.. Mliječne kvote su tržišna mjera ograničenja proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda na unutarnjem tržištu Europske unije.. Sustav mliječnih kvota primjenjuje se s ciljem kontrole proizvedenih količina mlijeka i mliječnih proizvoda stavljenih na zajedničko tržište u državama članicama.. 9.. 2011 8:48:00.. Vodič kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku.. Područje poljoprivrede u EU obuhvaćeno je brojnim regulativama koja se moraju izravno primijeniti iz europskog zakonodavstva, a njihova ispravna administrativna primjena je ključna za funkcioniranje Zajedničke poljoprivredne politike.. To se odnosi i na Hrvatsku.. 2011 8:50:00.. Sustavi držanja kokoši nesilica.. Životinje se mogu držati samo ako se može udovoljiti njihovim biološkim potrebama na način da se ne ometaju njihove fiziološke funkcije i ponašanje.. 2011 18:48:00.. Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi RH.. Svjetska Banka odobrila je Hrvatskoj darovnicu Globalnog fonda za okoliš (GEF) za financiranje Projekta kontrole onečišćenja u poljoprivredi (Agriculture Pollution Control Project - APCP).. Projekt predstavlja jednu od najvažnijih aktivnosti u poljoprivredi Hrvatske u okviru priprema za članstvo u EU.. 2011 15:02:00.. Skrb za psa.. 2011 11:10:00.. Oralna vakcinacija lisica u Republici Hrvatskoj.. Dana 04.. lipnja 2011.. godine završena je provedba proljetne kampanje oralne vakcinacije lisica na području Hrvatske!.. 26.. 2011 13:26:00.. Osnove biosigurnosti na farmi.. Biosigurnost obuhvaća provedbu mjera kojima se sprječava unos uzročnika zaraznih bolesti u uzgoj životinja odnosno širenje uzročnika bolesti među životinjama i stadima.. Za biosigurnost je odgovoran proizvođač odnosno posjednik životinja.. 2011 15:12:00.. Klasična svinjska kuga - sprječavanje širenja bolesti.. 2011 14:56:00.. Biosigurnost na gospodarstvima koja drže svinje.. Posjednici svinja dužni su radi sprječavanja unošenja i širenja virusa klasične svinjske kuge (KSK) na svojim gospodarstvima redovito provoditi preventivne biosigurnosne mjere.. 2011 11:39:00.. Vodič za mikrobiološke kriterije na hranu.. Vodič za mikrobiološke kriterije za hranu je prvenstveno namijenjen subjektima u poslovanju s hranom, a s ciljem pojašnjenja primjene Pravilnika o mikrobiološkim kriterijima za hranu i njime obuhvaćenih obveznih kriterija, davanja pregleda ostalih obveznih mikrobioloških zahtjeva kao i preporuka u odnosu na ispitivanje alternativnih mikroorganizama u procesu proizvodnje hrane.. 2011 10:45:00.. Kako osigurati propisane higijenske standarde sirovog mlijeka "OD PAŠE DO ČAŠE".. 2010.. Vodič za ispunjavanje obrazaca u sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje na nacionalnoj razini (HR RASFF sustav).. U cilju lakšeg popunjavanja spomenutih obrazaca Uprava za sigurnost i kakvoću hrane, kao Nacionalna kontakt točka, izradila je Vodič za ispunjavanje obrazaca u sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje na nacionalnoj razini (HR RASFF sustav).. Goveđa spongiformna encefalopatija (GSE).. GSE je progresivna, smrtonosna bolest živčanog sustava goveda iz skupine bolesti poznate kao transmisivne spongiformne encefalopatije (TSE).. Stado goveda službeno slobodno od tuberkuloze.. Tuberkuloza je kontagiozna, kronična zarazna bolest različitih vrsta domaćih, divljih životinja i čovjeka.. Načela dobre poljoprivredne prakse.. Brošurom Načela dobre poljoprivredne prakse u zaštiti tla, vode, zraka i životinja željela se skrenuti pažnja na pitanja iz zaštite okoliša i dobrobiti životinja te dati preporuke i smjernice za provođenje određenih aktivnosti.. ARKOD - Vaša zemlja.. Kao na dlanu.. ARKOD je evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta, a uspostavlja se i vodi za čitavo područje RH.. Uvjeti za unos osobnih pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla.. U Narodnim  ...   FITO-UPISNIK I BILJNA PUTOVNICA.. NACIONALNI KRIZNI PLAN- INFLUENCA PTICA.. Operativni program za razvoj povrćarstva.. Zemljopisni položaj naše države, utjecaj nekoliko tipova klime daje ovom području bogatstvo raznolikosti.. Ova raznolikost stvorila je niz prirodnih ljepota kojima obiluje naša domovina, a također i velik potencijal i za proizvodnju povrća.. Tri klimatske zone (mediteranska, umjereno kontinentalna i planinska) omogućuju kontinuiranu proizvodnju većine povrtnih vrsta gotovo cijele godine.. Kako u EU? – 85 pitanja i odgovora za hrvatske poljoprivrednike o Europskoj uniji.. Operativni program razvitka svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj.. Postojeći sustavi proizvodnje u svinjogojstvu ne pružaju mogućnost dostizanja učinkovitosti kako u dijelu koji se odnosi na isplativost tako isto i kod zadovoljavanja uvjeta očuvanja okoliša te dobrobiti životinja što se nameće kao preduvjet zemljama Europske unije.. Kako bi promijenili postojeće nezadovoljavajuće stanje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva prišlo je izradi Operativnog programa razvitka svinjogojske proizvodnje, kojeg je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na sjednici 14.. prosinca 2005.. Operativni program potpore proizvodnji slavonskoga kulena.. Republika Hrvatska kao srednjeeuropska i mediteranska zemlja raznovrsnih gastronomskih regija i mnoštva autohtonih jela i pića treba iskoristiti mogućnosti zaštite autohtonih proizvoda s ciljem stvaranja i očuvanja nacionalnoga i gastronomskog identiteta.. Važni elementi u stvaranju gastronomskog identiteta jesu specifičnosti podneblja, kulturno naslijeđe i tradicija, što pak u sebi objedinjuju autohtoni prehrambeni proizvodi.. HPAI VIRUS DETECTED IN SWANS ON TWO LOCATIONS IN CROATIA – CONTROL MEASURES IMPLEMENTED.. INFLUENCA PTICA.. Influenca ptica (IP) je zarazna virusna bolest domaće peradi i divljih ptica.. SAPARD PROGRAM ZA HRVATSKU - letak 2.. strana.. SAPARD PROGRAM ZA HRVATSKU.. LETAK - druga strana.. SAPARD PROGRAM ZA HRVATSKU - letak 1.. LETAK - prva strana.. Prezentacija o praćenju bolesti plavog jezika u Republici Hrvatskoj.. Prezentacija Uprave za veterinarstvo o praćenju bolesti plavog jezika u Republici Hrvatskoj.. Prezentacija: Mjere kontrole i iskorjenjivanja klasične svinjske kuge: Usklađivanje s mjerama koje je propisalo Vijeće EU.. Prezentacija Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatskog veterinarskog instituta.. Program kreditiranja razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).. Cilj Programa kreditiranja je prilagodba postojećih gospodarstava (adaptacija ili proširenje) ili osnivanje novih koji će osigurati dovoljne količine govedarskih proizvoda i njihovu konkurentnost u uvjetima otvorenog tržišta.. Integralno planiranje obalne zone u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na marikulturu.. Integralno planiranje obalne zone u Republici Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na marikulturu, sveobuhvatan je projekt čiji je osnovni cilj razvoj smjernica i procedura za planiranje, integraciju i monitoring marikulture u Republici Hrvatskoj.. Pokrenut je početkom 2002.. godine kroz program bilateralne suradnje Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške.. Projekt je u potpunosti financiralo Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške, a partner Upravi ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva bila je uvažena norveška institucija Akvaplan-NIVA.. Zbog nužnosti interdisciplinarnog pristupa planiranju obalnih područja, u projektu su sudjelovala nadležna ministarstva Republike Hrvatske (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo zaštite prirode) te brojne znanstvene institucije i stručnjaci iz zemlje i svijeta.. Operativni program podizanja trajnih nasada.. Malo je zemalja u svijetu koje imaju tako povoljne prirodne uvijete i dugu tradiciju za gajenje vinove loze, maslina i gotovo svih vrsta voća kao što ima Hrvatska.. Međutim, površine pod dugogodišnjim nasadima tijekom prošlog stoljeća do danas svedene su na svega jednu četvrtinu te proizvodnja maslinova ulja, voća i vina nije dostatna za vlastitu potrošnju.. navedene grane poljoprivredne proizvodnje predstavljaju visokoakumulativnu proizvodnju za koju ne samo što imamo povoljne prirodne uvjete i osigurano tržište, već je njome moguće uspostaviti nove moderne proizvodne sustave i europske pravila ponašanja.. Ova proizvodnja traži značajno manje površine zemlje te je garancija življenja u brojnim područjima Hrvatske.. Operativni program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj.. Uzimajući u obzir značaj govedarske proizvodnje u stočarstvu Republike Hrvatske kao i njegov utjecaj na ukupan razvoj poljoprivrede te sadašnje nezadovoljavajuće stanje u ovoj grani stočarstva, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva sačinilo je Operativni program njegova razvoja.. Q - groznica.. Q-groznica je zarazna bolest životinja i ljudi.. U životinja se najčešće ne primjeti, dok su znakovi bolesti u ljudi slični gripi i upali pluća.. Uzročnik bolesti je rikecija Coxiella burnetii.. Q-groznica relativno je rijetka bolest kod ljudi.. Ljudi koji su u češćem kontaktu sa životinjama izloženi su većem riziku oboljenja, kao npr.. veterinari, radnici u klaonicama, laboratorijsko osoblje i stočari.. Ljudi češće oboljevaju u sezoni janjenja, jarenja,.. (proljeće).. Projekt demerzalnog monitoring (Demmon).. PROJEKT DEMERZALNOG MONITORINGA (DEMMON).. pokrenut je 2002.. godine kao rezultat suradnje Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i partner-institucije iz Kraljevine Norveške, Instituta za ribarstvo iz Tromsoa.. U projektu su osim nositelja i norveškog partnera sudjelovali Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, te stručnjaci s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Ekonomskog fakulteta u Splitu.. Kontrola bolesti plavog jezika u Republici Hrvatskoj.. Bolest plavoga jezika (BPJ) je virusna bolest domaćih i divljih preživača i to ovaca, goveda, koza, jelenske divljači i antilopa, koja se u pravilu širi ugrizom zaraženih komarčića.. Uzročnik bolesti je bluetongue virus (BTV) iz porodice Reoviridae.. Virus za umnožavanje treba komarčića iz vrste Culicoides (vektor) i životinju preživača (domaćin).. Za bolest nema lijeka, te se ista suzbija po Zakonu o veterinarstvu.. Ispiši stranicu..

    Original link path: /default.aspx?id=5907
    Open archive

  • Title: Ministarstvo poljoprivrede
    Descriptive info: Obavještavamo Vas da je Ministarstvo poljoprivrede osiguralo besplatno cijepljenje protiv bjesno e i mikročipiranje svih pasa zbrinutih s poplavljenih područja: Drenovci, Gunja i Vrbanja, koje se još može provoditi do zaključno 06.. lipnja 2014.. godine za pse koji su zbrinuti na području Vukovarsko-srijemske županije..

    Original link path: /default.aspx?id=11838
    Open archive

  • Title: Ministarstvo poljoprivrede
    Descriptive info: Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede izdala je.. Zbog pove anog rizika te opasnosti od pojave zaraznih i nametničkih bolesti životinja Ministarstvo poljoprivrede daje upute o postupanju i koracima iz preventivnih razloga..

    Original link path: /default.aspx?id=11837
    Open archive
  •  

  • Title: Ministarstvo poljoprivrede
    Descriptive info: PREPORUKA KOMISIJE.. od 17.. kolovoza 2006.. o sprečavanju i smanjenju toksina plijesni.. Fusarium.. toksina u žitaricama i proizvodima od žitarica.. (Tekst značajan za EGP).. (2006/583/EZ).. KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,.. uzimaju i u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno drugu alineju njegovog članka 211.. ,.. budu i da:.. U skladu s Direktivom Vije a 93/5/EEZ od 25.. veljače 1993.. o pomo i Komisiji i suradnji država članica u znanstvenom razmatranju pitanja koja se odnose na hranu.. [1].. , zada a znanstvene suradnje (SCOOP) 3.. pod nazivom Prikupljanje podataka o pojavi toksina plijesni.. u hrani i procjena unosa hranom me u stanovništvom država članica EU izvršena je u rujnu 2003.. [2].. (1) Rezultati te zada e pokazali su da su toksini.. plijesni široko rasprostranjeni u prehrambenom lancu unutar Zajednice.. Glavni izvori unosa toksina plijesni.. putem hrane su proizvodi od žitarica, a posebno od pšenice i kukuruza.. Premda je ukupni unos toksina plijesni.. , odnosno unos u odraslih osoba niži od dopuštenog dnevnog unosa (TDI) za odgovaraju e toksine, unos u rizičnim skupinama poput dojenčadi i male djece je blizu granice ili čak premašuje TDI u nekim slučajevima.. (2) Posebno kod deoksinivalenola, unos hranom u skupini male djece i adolescenata blizu je granice dopuštenog dnevnog unosa.. Kod zearalenona je potrebno obratiti pažnju na populacijske skupine koje u ovoj zada i nisu prepoznate, a koje bi mogle redovito konzumirati proizvode čija je zaga enost zearalenonom učestala, te na proizvode namijenjene djeci, budu i da je raznovrsnost njihove prehrane ograničena.. (3) Uredbom Komisije (EZ) br.. 466/2001 od 8.. ožujka 2001.. o utvr ivanju najve ih dopuštenih količina odre enih kontaminanata u hrani.. [3].. utvr uju se najve e dopuštene količine deoksinivalenola i zearalenona i, od 2007.. godine nadalje, zahtijeva se odre ivanje najve e dopuštene količine fumonizina i T-2 i HT-2 toksina u žitaricama i proizvodima od žitarica.. (4) Najve a dopuštena količina odre ena za toksine plijesni.. u žitaricama i proizvodima od žitarica uzimaju u obzir toksikološku ocjenu, ishod procjene izloženosti i izvedivost postizanja takvih količina.. Me utim, prepoznato je da treba uložiti sve napore kako bi se dodatno smanjila prisutnost tih toksina plijesni.. u žitaricama i proizvodima od žitarica.. (5) Što se tiče hrane za životinje, Preporukom Komisije 2006/576/EZ od 17.. o prisutnosti deoksinivalenola, zearalenona, okratoksina A, T-2 i HT-2 toksina i fumonizina u proizvodima namijenjenim za prehranu životinja.. [4].. preporučuje se pove ani nadzor prisutnosti toksina plijesni.. u žitaricama i proizvodima od žitarica namijenjenim za hranjenje životinja i u krmnim smjesama te daje vrijednosti za navo enje koji se koriste u procjeni prihvatljivosti krmnih smjesa i žitarica i proizvoda od žitarica za prehranu životinja.. (6) Prisutnost toksina plijesni.. u proizvodima za hranu za životinje može dovesti do toksičnih učinaka kod svih životinjskih vrsta, koji utječu na zdravlje životinja, iako osjetljivost znatno varira me u životinjskim vrstama.. U cilju zaštite zdravlja životinja i kako bismo izbjegli negativne učinke na stočarsku proizvodnju, što je tako er važno kako bi se u najve oj mogu oj mjeri spriječila i smanjila prisutnost toksina plijesni.. u žitaricama i proizvodima od žitarica za prehranu životinja.. (7) Lanac žitarica stoga treba poticati na usvajanje dobre prakse kako bi se spriječilo i smanjilo zaga enje toksinima plijesni.. , a to bi se trebalo posti i primjenom načela primijenjene ujednačenosti širom EU.. Potpuna provedba načela kao što je navedeno u ovoj Preporuci treba rezultirati daljnjim smanjenjem količine kontaminacije.. (8) Ta načela uzimaju u obzir Kodeks za sprječavanje i smanjenje kontaminacije mikotoksinima u žitaricama, uključuju i i priloge o okratoksinu A, zearalenonu, fumonizinima i trihoteceni (CAC/RCP 51-2003) koje je usvojila Komisija za Codex Alimentarius 2003.. godine,.. OVIME PREPORUČUJE:.. Države članice trebaju uzeti u obzir jedinstvena načela utvr ena u Dodatku, prilikom usvajanja mjera usmjerenih na korisnike u lancu žitarica kako bi se kontroliralo i upravljalo zaga enjem žitarica toksinima plijesni.. Sastavljeno u Bruxellesu 17.. Za Komisiju.. Markos KYPRIANOU.. Član Komisije.. PRILOG.. NAČELA ZA SPREČAVANJE I SMANJENJE KONTAMINACIJE ŽITARICA.. TOKSINOM PLIJESNI.. FUSARIUM.. UVOD.. Različite vrste gljivice.. , koje su uobičajene u tlu, proizvode različite mikotoksine, uključuju i trihotecene poput deoksinivalenola (DON), nivalenola (NIV), T-2 i HT-2 toksina te nekih druge toksine poput zearalenona i fumonizina B1 i B2.. Gljivice.. Fusarium.. često se nalaze na žitaricama koje se uzgajaju u Americi, Europi i Aziji u područjima s umjerenom klimom.. Neke od ovih gljivica.. koje proizvode toksin u stanju su proizvesti dva ili više navedenih toksina u različitim količinama.. Dok potpuna eliminacija proizvoda kontaminiranih mikotoksinima u ovom trenutku nije mogu a, cilj je smanjiti pojavu tih toksina kroz dobru poljoprivrednu praksu.. Cilj sadašnjih načela za sprečavanje i smanjenje toksina plijesni.. je pružiti jedinstvene smjernice za sve države članice koje treba razmotriti prilikom pokušaja kontrole i upravljanja kontaminacijom tim mikotoksinima.. Kako bi ova načela bila učinkovita, proizvo ači u svakoj od država članica moraju uzeti u obzir ova op a načela s obzirom na njihove lokalne usjeve, klimu i agronomske prakse prije nego ih pokušaju primijeniti.. Važno je za proizvo ače da shvate kako dobre poljoprivredne prakse (GAP) predstavljaju osnovnu liniju obrane u kontroli kontaminacije žitarica toksinima plijesni.. , nakon čega slijedi provo enje dobre proizvo ačke prakse (GMP) tijekom rukovanja, skladištenja, prerade i distribucije žitarica za ljudsku hranu i hranu za životinje.. U izradi nacionalnog kodeksa prakse na temelju op ih načela i sastavljanju odre enih kodeksa prakse za pojedine vrste žitarica poboljšati e primjenjivost, osobito za usjeve poput kukuruza.. Ova načela opisuju čimbenike koji mogu dovesti do infekcije plijesni, rasta i proizvodnje toksina u žitaricama na nivou poljoprivrednih imanja te metode za njihovu kontrolu.. Treba naglasiti kako e strategije sadnje za odre eni usjev, prije žetve i nakon žetve, ovisiti o prevladavaju im klimatskim uvjetima, uzimaju i u obzir lokalne usjeve i trenutne proizvodne prakse za tu odre enu zemlju ili regiju.. Stoga, svi oni koji su uključeni u lanac opskrbe trebaju redovito provoditi vlastite procjene rizika kako bi odlučili o opsegu mjera koje treba poduzeti kako bi se spriječilo ili smanjilo onečiš enje toksinima plijesni.. Takve procjene su posebno prikladne u odnosu na vrste usjeva za uzgoj kao što su pšenica ili kukuruz.. Putovi zaraze i dinamike formiranja toksina razlikuju se od usjeva do usjeva te na njih utječu agronomski čimbenici.. Sustavi ratarske proizvodnje u kojima je kukuruz sastavni dio rotacije nose visok rizik.. Pšenica i druge žitarice uzgojene u tim rotacijama ili u neposrednoj blizini usjeva poput kukuruza tako er trebaju pažljivo upravljanje i nadzor.. Do kontaminacije žitarica toksinima plijesni.. može do i zbog više čimbenika.. Dobre prakse ne mogu kontrolirati sve te čimbenike, kao na primjer vremenske uvjete.. Osim toga, nisu svi faktori jednako važni, a tako er može do i i do interakcije izme u tih različitih faktora što rezultira kontaminacijom toksinima plijesni.. Stoga je važno da se usvoji integrirani pristup koji se bavi  ...   treba kontrolirati mehaničkim metodama ili pomo u registriranih herbicida ili koriste i druge primjerene i sigurne metode iskorjenjivanja korova.. Postoje podaci koji pokazuju kako polijeganje ima značajan utjecaj na razinu toksina plijesni.. u zrnu.. Dakle, polegnuto žito treba izbjegavati kod berbe, pogotovo ako je mokro, a vidljivi su prvi znakovi klijanja.. Izbjegavajte polijeganje usjeva podešavanjem učestalosti sjemena, racionalnim korištenjem gnojiva i primjenom regulatora rasta biljaka, gdje je to prikladno.. Pretjerano skra ivanje stabljike treba izbjegavati.. ŽETVA.. Ako je mogu e, identificirati visoko rizične situacije koriste i usluge pra enja vremenskih prilika i bolesti.. Procijeniti kvalitetu žita prije žetve, uzimaju i u obzir ograničenja reprezentativnog uzorka i brze analize na licu mjesta.. Gdje je to mogu e, odvojiti svežnje žita, poput polegnutog žita, za koje se zna ili sumnja da ima visoku razinu.. Ako je mogu e, odvojiti žito na temelju zahtjeva tržišne kvalitete, npr.. za proizvodnju kruha ili za hranu za životinje, i na temelju kvalitete na polju, kao što su polegnuto, vlažno, čisto ili suho žito.. 17.. Kad god je to mogu e, žeti žito odgovaraju e vlage.. Odgo ena žetva žita koje je ve inficirano.. vrstama može izazvati značajan porast mikotoksina u usjevu.. Osigurajte da su postupci poput pravovremene dostupnosti resursa sušenja usjeva spremni u slučaju da se usjev ne može žeti u stanju idealne vlažnosti.. Prije žetve, pobrinite se da su sva oprema i objekti koji e se koristiti za žetvu i skladištenje usjeva funkcionalni.. Kvar u tom kritičnom razdoblju može uzrokovati gubitak kvalitete žita i pove ati stvaranje mikotoksina.. Važni rezervni dijelovi trebaju biti dostupni na poljoprivrednom imanju, što smanjuje gubitak vremena zbog popravaka kvara.. Pobrinite se da je oprema potrebna za mjerenja vlage dostupna i baždarena.. Koliko je to mogu e, izbjegavati mehaničko ošte enje žita i izbjegavati kontakt s tlom za vrijeme žetve.. Malo, smežurano žito može sadržavati ve e količine mikotoksina nego li zdravo normalno žito.. Uklanjanje smežuranog žita pravilnim postavkama kombajna ili čiš enjem nakon žetve kako bi se uklonilo ošte eno zrnje i druga strana tijela može pomo i u smanjenju razine mikotoksina.. Dok neki postupci čiš enja sjemena, kao što su gravitacijski stolovi, mogu ukloniti neka od zaraženih zrna, zrnje s infekcijama bez simptoma ne može se ukloniti standardnim metodama čiš enja.. SUŠENJE.. Kod žetve ili neposredno nakon žetve, treba odrediti razinu vlage usjeva.. Uzorci uzeti za mjerenje vlažnosti trebaju biti reprezentativni koliko je to mogu e.. Ako je potrebno, osušite usjeve što je prije mogu e do vlažnosti preporučene za skladištenje toga usjeva.. Kod žetve mokrih žitarica koje se moraju sušiti, kao što je posebno slučaj kod kukuruza, razdoblje izme u žetve i sušenja treba svesti na minimum.. U takvim slučajevima, dakle, žetva mora biti planirana u skladu s kapacitetom sušilica.. Žitarice treba sušiti na takav način da je razina vlage niža od razine potrebne za rast plijesni tijekom skladištenja.. Vodena aktivnost manja od 0.. 65 odgovara uglavnom sadržaju vlage manjem od 15%.. Konkretnije smjernice o razinama vlažnosti treba osigurati u nacionalnim normama, uzimaju i u obzir lokalne uvjete skladištenja.. To je potrebno kako bi se spriječio rast niza vrsta plijesni koje mogu biti prisutne u svježem žitu.. Kada vlažne žitarice trebaju biti skladištene prije sušenja, postoji rizik rasta plijesni u roku od nekoliko dana, što može biti popra eno zagrijavanjem.. Žitarice treba sušiti na takav način da je ošte enje žita minimalno.. Najvažniji su: razdoblje tijekom kojeg se mokro, svježe požnjeto žito čuva na gomili prije sušenja ili čiš enja mora biti što kra e mogu e kako bi se smanjio rizik rasta gljivica.. Mokro žito treba provjetriti kako bi se izbjeglo prekomjerno zagrijavanje prije sušenja.. Gdje je to mogu e, grupe žitarica s različitim rizicima od kontaminacije ne bi trebalo miješati.. Kako bi smanjile varijacije sadržaja vlage parcele, žito se može premjestiti u drugi objekt, ili silos, nakon sušenja.. SKLADIŠTENJE.. Za robu u vre ama, osigurati čiste, suhe vre e koje se slažu na palete ili ugradite vodootporni sloj izme u vre e i poda.. Gdje je to mogu e, provjetrite žito strujanjem zraka kroz skladišni prostor kako bi se održala odgovaraju a i jedinstvena razina temperature u skladišnom prostoru.. Provjerite sadržaj vlage i temperature uskladištenog žita u pravilnim intervalima tijekom razdoblja skladištenja.. Miris može ukazivati da se žito zagrijava, osobito ako je skladište zatvoreno.. Izmjerite temperaturu uskladištenog žita u nekoliko fiksnih vremenskih intervala tijekom skladištenja.. Porast temperature može ukazivati na rast mikroorganizama i/ili najezdu kukaca.. Razdvojite vidljivo zaražene dijelove žita i pošaljite uzorke na analizu.. Nakon odvajanja, smanjite temperaturu preostalog žita i provjetrite.. Izbjegavajte korištenje zaraženog žita za hranu ili za proizvodnju hrane za životinje.. Koristite dobre postupke održavanja kako bi se smanjila prisutnost insekata i plijesni u skladištima.. To može uključivati korištenje prikladnih, registriranih insekticida i fungicida ili odgovaraju ih alternativnih metoda.. Treba pažljivo odabrati samo one kemikalije koje ne e poremetiti ili uzrokovati štetu, ovisno o planiranoj krajnjoj uporabi žita, a korištenje treba biti strogo ograničeno.. Korištenje prikladnog, odobrenog konzervansa, primjerice organske kiseline poput propanske kiseline, može biti korisno za žitarice namijenjene za krmivo.. Propionska kiselina i njezine soli su fungistatici, a ponekad se koriste za konzervaciju vlažnog žita na poljoprivrednom gospodarstvu nakon žetve kako bi se izbjeglo zagrijavanje i pojava plijesni prije obrade.. Njih treba primijeniti odmah koriste i odgovaraju u opremu kako bi se pružila jednaka pokrivenost cijele skupine žita koja se obra uje, istovremeno osiguravaju i visoku sigurnost korisnika.. Ako je zrno tretirano nakon razdoblja vlažnog skladištenja, upotreba konzervansa nije garancija nekontaminiranog žita.. PRIJEVOZ IZ SKLADIŠTA.. Transportni spremnici trebaju biti suhi i bez vidljivog rasta plijesni, bez kukaca i bilo kakvih kontaminiranih materijala.. Prema potrebi, transportni spremnici trebaju biti očiš eni i dezinficirani prije uporabe i ponovne uporabe te biti primjereni za namijenjeni teret.. Registrirani fumigatori ili insekticidi ovdje mogu biti korisni.. Nakon istovara, transportni spremnik treba isprazniti od svih tereta i očistiti po potrebi.. Pošiljke žitarica treba zaštititi od dodatne vlage korištenjem prekrivenih ili hermetičnih spremnika ili cerada.. Izbjegavati promjene temperature i bilo kakve radnje koje mogu izazvati stvaranje kondenzata na žitu, što bi moglo dovesti do lokalnog nakupljanja vlage popra enog rastom plijesni i stvaranjem mikotoksina.. Spriječiti najezdu insekata, ptica i glodavaca tijekom transporta uporabom spremnika otpornih na insekte i glodavce i druge prikladne metode te, ako je to potrebno, primjenom kemijskih tretmana protiv insekata i glodavaca, ako su odobreni za predvi enu krajnju namjenu za žito.. SL L 52, 1993/03/04, str.. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br.. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vije a (SL L 284, 31.. 2003.. , str.. Izvještaj je dostupan na internetskim stranicama Europske komisije (DG Health and Consumer Protection) http://europa.. eu.. int/comm/food/fs/scoop/task3210.. pdf.. SL L 77, 2001/03/16, str.. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br.. 199/2006 (SL L 32, 4.. 2006, str.. 34.. SL L 229, 2006/08/23, str..

    Original link path: /default.aspx?id=11825
    Open archive

  • Title: Ministarstvo poljoprivrede
    Descriptive info: Natječaji.. Obrazac.. Obrazac - proračun..

    Original link path: /default.aspx?id=11950
    Open archive

  • Title: Ministarstvo poljoprivrede
    Original link path: /default.aspx?id=11949
    (No additional info available in detailed archive for this subpage)

  • Title: Ministarstvo poljoprivrede
    Original link path: /default.aspx?id=11948
    (No additional info available in detailed archive for this subpage)

  • Title: Ministarstvo poljoprivrede
    Original link path: /default.aspx?id=11947
    (No additional info available in detailed archive for this subpage)

  • Title: Ministarstvo poljoprivrede
    Descriptive info: Obrazac Z-1..

    Original link path: /default.aspx?id=11912
    Open archive

  • Title: Ministarstvo poljoprivrede
    Descriptive info: Natječaj o isplati sredstava s proračunske stavke A650126 Sufinanciranje rada uzgojnih udruženja za 2014.. godinu, NN 80/14..

    Original link path: /default.aspx?id=11883
    Open archive

  • Title: Ministarstvo poljoprivrede
    Descriptive info: POZIV ZA RAZGOVOR (INTERVJU) KANDIDATIMA.. OGLAS.. -za radno mjesto viši stručni savjetnik za ure enje tržišta vo em i povr em u Odjelu za biljnu proizvodnju i tržište, u Službi za bilingojstvo, u Sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije, u Upravi poljoprivrede i prehrambene industrije.. Razgovor s kandidatima održati e se na adresi: Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, soba 289 II.. kat,.. u petak 06.. godine od 10.. 00 sati.. Razgovoru mogu pristupiti kandidati kojima nije dostavljena obavijest o neispunjavanju formalnih uvjeta..

    Original link path: /default.aspx?id=11829
    Open archive



  •  


    Archived pages: 993