www.archive-hr-2014.com » HR » N » NACIONALNI-FORUM

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 317 . Archive date: 2014-01.

  • Title: Nacionalni forum
    Descriptive info: Drugi Nacionalni forum "Demografija - uvjet hrvatske budućnosti".. 21.. stolje e, 27.. 1.. 2013, str.. 2, A 4.. 24express, 1.. 18, A 3.. 24express, 8.. 16, A 3.. Aktual, 6.. 21, A3.. Glas Istre, 2.. Glas Istre, 3.. 3, A3.. Glas Istre, 27.. 1, A4.. Glas Istre, 30.. 5, A4.. Novi list, 30.. 12,  ...   Slavonije, 6.. 6 , A4.. Lider, 8.. 16, A3.. Novi list, 2.. 32, A3.. Novi list, 27.. 5, A3.. 28, A3.. Novi list, 6.. 8, A3.. Poslovni dnevnik, 28.. 2, A4.. Slobodna Dalmacija, 27.. 2013 , str.. Večernji list - Hrvatska, 2.. 7, A3.. Večernji list, 27.. Večernji list - Hrvatska, 30.. Nacionalni forum..

    Original link path: /print.aspx?id=78
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum
    Descriptive info: Prvi regionalni Nacionalni forum „Dalmacija 2013“.. Slobodna Dalmacija - 27.. 4.. Slobodna Dalmacija - 2.. dio.. Limun.. hr - 27.. Vecernji.. Liderpress.. Slobodna Dalmacija - 28.. Medijska objava - Nacionalni forum - Dalmacija 2013.. Politikaplus.. com - 27.. Trumbi - Nacionalni forum - prezentacija.. Favro - Dalmacija - Nebrušeni dijamant nautičkog turizma - prezentacija.. Edvin Jurin - Hrvatska - Florida Europe - prezentacija.. Ideje i projekti za europsku Hrvatsku - prezentacija.. Petri - Može li samo turizam osigurati budu nost Dalmacije - prezentacija..

    Original link path: /print.aspx?id=164
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum
    Descriptive info: Jutarnji list - 11.. svibnja 2013.. Politikaplus - 19.. Poslovni dnevnik - 23.. Lider - 24 svibnja 2013.. Politikaplus - 27.. T-portal - 27.. Croportal - 27.. Soundset.. Vijesti.. Dalje - 27.. Nedstor.. Ebrod.. net - 27.. Novine.. Vazdan.. Hercegovina.. info - 27.. RTL televizija - prilog večernjim vijestima - 27.. Večernji list.. Večernji list - Nataša Vlaši Smrekar.. hr - 28.. Business.. hr - tisak - 28.. hr - 29.. Economist - 17.. lipnja 2013..

    Original link path: /print.aspx?id=168
    Open archive
  •  

  • Title: Nacionalni forum
    Descriptive info: Radno ljeto Nacionalnog foruma – turneja diljem Hrvatske.. hr - Nikica Gabri najavio pretvaranje Nacionalnog foruma u stranku.. Politika plus - Na poziv gra ana Nacionalni forum ide na turneju po gradovima.. Lider - Sura ivat u samo s novim licima.. hr - Dubrovnik Hrvatskoj može donositi 10 milijardi eura.. Soundset - Gabri ev Nacionalni forum najvjerojatnije postaje stranka.. Croportal - Gabri ulazi u politiku: Sura ivat u samo s novim licima.. hr - Gabri ev Nacionalni forum najvjerojatnije postaje stranka.. Limun - Gabri ulazi u politiku: Sura ivat u samo s novim licima..

    Original link path: /print.aspx?id=187
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum - Ideje i projekti za europsku Hrvatsku
    Descriptive info: Prvi Nacionalni forum "Ideje i projekti za europsku Hrvatsku".. Treći Nacionalni forum - Međunarodna zdravstvena konferencija.. Nacionalni forum - "Može se! Esko Aho".. Početna.. Nacionalni forum: "Ideje i projekti za europsku Hrvatsku".. Prvi nacionalni forum.. Ideje i projekti za europsku Hrvatsku.. , održan je 3.. studenog 2012.. godine u čitaonici Hrvatskog državnog arhiva.. Nacionalni forum je prekretnica u promišljanju hrvatske budu nosti izvan političkih okvira i podjela koji je svojim konceptom jedinstven u hrvatskoj povijesti.. Riječ je o platformi koja okuplja intelektualce, opinion  ...   otvorena pitanja te izna i strategiju i konkretan operativan plan.. Nacionalni forum dati e prednost znanju, stručnoš u i učinkovitosti u iznalaženju prijeko potrebnih odgovora na aktualna pitanja hrvatske sadašnjosti i budu nosti.. Primarni cilj Foruma je ponuditi ekspertna promišljanja i vizije, odnosno dati smjernice razvoja i operativne politike za što brže i učinkovitije izvlačenje zemlje iz krize.. Tako er, cilj je izna i najkvalitetnija rješenja i dugoročne strategije za pretvaranje Hrvatske u uspješnu i naprednu zemlju, sa zadovoljnim gra anima.. Ispiši stranicu..

    Original link path: /default.aspx?id=32
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum - Ideje i projekti za europsku Hrvatsku
    Descriptive info: Izlagači.. Prof.. Nikica Gabri.. Dr.. Dario Lovri.. Doc.. Božo Skoko.. Edvin Jurin, dipl.. oec.. Dragan Primorac.. Tvrtko Jakovina.. Vladimir Ferdelji, dipl.. ing.. Sandra Švaljek.. Stipe Oreškovi.. Sre ko Favro.. Mr.. iur Željko Kardum, dipl.. CIPR..

    Original link path: /default.aspx?id=33
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum - Ideje i projekti za europsku Hrvatsku
    Descriptive info: Zaključci Prvog Nacionalnog foruma.. Hrvatska mora učiti na svojim pogreškama u prošlosti te strateški i konkretno pristupiti ostvarivanju svojih potencijala kako bi postala respektabilna i ekonomski samoodrživa članica Europske Unije.. Obrazovanje i očuvanje bioloških potencijala, nacionalnih resursa te definiranje i usuglašavanje nacionalne ekonomije teme su od iznimnog značaja koje su predugo bile zanemarivane i prešu ivane.. Hrvatskoj su hitno potrebna nova načela  ...   budžet.. Hrvatskoj je potrebno novo pozicioniranje unutar me unarodne reforme te reforma političkog sustava.. Hrvatska mora prepoznati, definirati, zaštititi i živjeti svoje posebnosti i vrijednosti te započeti strateški upravljati vlastitim imidžom u svijetu kako bi postala uspješan, privlačan i poštovan brend me u europskim državama.. Jedini pravi poticaj gospodarstvu je obuzdavanje državnog rasipanja nacionalnih resursa i zaustavljanje usmjeravanja novca u propale sektore..

    Original link path: /default.aspx?id=45
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum - Ideje i projekti za europsku Hrvatsku
    Descriptive info: Izjave govornika Nacionalnog foruma „Ideje i projekti za europsku Hrvatsku“.. Nikica Gabri Kamo ide Hrvatska, a gdje bi mogla biti?.. Nacionalni forum za cilj ima izna i neophodne i konkretne smjernice po pitanju ključnih strateških tema.. Obrazovanje kao predispozicija za novi razvoj i jačanje poduzetničkog duha, očuvanje naših bioloških potencijala, nacionalnih resursa i okoliša te konačno definiranje i usuglašavanje po pitanju nacionalne ekonomije teme su od iznimnoga značaja koje su predugo bile zanemarivane i prešu ivane.. Tako er, ma koliko to neki željeli ostaviti po strani, hitno su nam potrebna nova načela društvene raspodjele izme u onih koji pune i onih koji troše državni budžet, kao i novo pozicioniranje Hrvatske unutar me unarodne zajednice te reforma političkog sustava.. Upravo se tim pitanjima od iznimnog strateškog značaja bavi Nacionalni forum, jer krajnje je vrijeme da se ponude neki konkretni i nužni odgovori.. Hrvatskoj trebaju ljudi koji imaju fokus, posve enost, strast i viziju, kojima politika nije mjesto boga enja, nego odraz vrijednosti, odraz svijesti da u svojim kratkim životima moramo odraditi svoju dionicu.. Nacionalni Forum vidimo kao mjesto za okupljanje i razgovor takvih ljudi.. Dario Lovri Voda kao masovni hrvatski izvozni proizvod.. Vodni potencijali Hrvatske su u odnosu i na veličinu teritorija i brojnost pučanstva značajno iznad prosjeka u regiji Mediterana.. Ovo Bogom dano nacionalno bogatstvo omogu uje nam silan komfor pitke vode najviše kvalitete čak iz slavine što je posebnost i u Europi.. Hrvatska u ovom trenutku za vlastite potrebe koristi samo 1% vlastitog vodnog potencijala.. Kao još jedna posebnost hrvatskih vodnih resursa je to što je ve i dio zaliha u obliku pitke vode.. Ovo se napose odnosi na vode tzv.. Jadranskog sliva gdje ve ina praktički pitke vode završava u moru.. Niti u budu nosti, s obzirom na demografske karakteristike naše obale i otoka, praktički je nemogu e da emo za vlastite potrebe iskoristiti ukupno više od 15-20% vodnih potencijala za sve namjene, uključivši i navodnjavanje.. Samo iz izlaznih cijevi hidroelektrana na obali u svakoj godini se izlije u more preko 1 milijarde m.. 3.. vode najviše kvalitete.. Ovo je vrijednost od 2 milijarde USD po cijenama vode iz vodovoda (više nego godišnji proračunski deficit RH).. Istovremeno regija južnog Mediterana i perzijskog zaljeva (Zemlje Arapske lige) koja nam je na udaljenosti od 3 15 brod dana ima godišnji manjak vode samo za potrebe stanovništva od 3 milijarde m.. 3.. Ovaj deficit e se u 10 godina udvostručiti.. U studiji su dana rješenja za transportne i tehnološke probleme masovnog izvoza vode, napose u zemlje izvoznice nafte te operativni prijedlozi za kapitalizaciju prirodnog bogatstva RH, praktički bez ekoloških posljedica te uz pozitivni učinak na segmente brodogradnje i transporta.. Božo Skoko Kako hrvatski identitet učiniti konkurentnim, a od Hrvatske stvoriti brend u politici, gospodarstvu, turizmu i kulturi?.. Pred Hrvatskom, kao budu om članicom Europske unije te nedovoljno poznatom i priznatom državom, trenutačno se nalaze dva izazova kako očuvati i dalje razvijati svoj nacionalni identitet, koji je još prilično neutvr en, te kako se što kvalitetnije predstaviti svojim budu im europskim susjedima i poboljšati svoj imidž.. Naime, u globaliziranom svijetu osviješten i prepoznatljiv identitet, koji se živi te predstavlja svijetu na atraktivan, privlačan i koristan način, postaje snažna dodana vrijednost država i naroda u konkurentskoj gospodarskoj i političkoj utakmici.. S druge strane, upravo je imidž važan preduvjet za pozicioniranje države na me unarodnoj političkoj pozornici, plasiranje proizvoda na inozemna tržišta, privlačenje turista i stranih ulaganja, dobivanje poslova u drugim državama, privlačenje talentiranih stanovnika, kulturnih i sportskih doga aja, te zadobivanje poštovanja u me unarodnim odnosima i mogu nost širenja vlastitih vrijednosti.. Zato Hrvatska mora prepoznati, definirati, zaštititi i živjeti svoje posebnosti i vrijednosti te započeti strateški upravljati vlastitim imidžom u svijetu, kako bi postala uspješan, privlačan i poštovan brend me u europskim državama.. oec Hrvatska kao Florida sjeverne Europe.. Projekt Hrvatska kao Florida sjeverne Europe ima potencijal postati jednom od ključnih poluga i generatora hrvatskog gospodarstva, posebice turizma orijentiranog cjelogodišnjem poslovanju.. Stvaranjem uvjeta da Hrvatska postane drugi dom u dijelu godine prvenstveno za sjeverne Europljane otvaramo novi gospodarski prostor.. U konačnici, kad se projekt razvije u cijelost, prihodovat emo na desetak lokacija sa 150 tisu a pridošlih gostiju i novih potrošača za 180 dana godišnje izvan ljetnog razdoblja od 1 do 1,3 milijarde eura godišnje.. Bitni preduvjeti su pozitivna percepcija zemlje kao željene destinacije, posebno dizajniran, integralan te inovativan turistički proizvod, rješavanje dijela administrativnih prepreka te  ...   cilj lokalne uprave bude stvarno zadovoljstvo gra ana, a transparentnost upravljanja potpuna.. Način odlučivanja lokalne uprave mora se odvijati uz visok stupanj sudjelovanja gra ana i civilnih udruga, a odluke vezane uz projekte čija je realizacija duža od mandata uprave, moraju se donositi referendumom.. Sandra Švaljek Uloga znanstvene zajednice u razvoju gospodarstva.. Kada se radi o definiranju hrvatskih strateških pravaca, odabiru nacionalnih prioriteta ili poticanju gospodarskog razvitka često očekujemo da ideje i inicijative do u s vrha , odnosno s neke visoke državne razine.. No, upravo s takvim očekivanjima možda propuštamo priliku dopustiti da inicijative do u od onih koji su možda osobno zainteresiraniji, društveno angažiraniji i na osnovi svojih znanja i iskustava spremniji za to.. Polaze i od pretpostavke da ideje ne moraju nužno dolaziti s visokih političkih razina može se ocijeniti da se putem suradnje akademske zajednice i gospodarstva mogu ostvariti rezultati koji bi mogli bitno utjecati na konkurentnost i gospodarski razvitak.. U hrvatskim znanstvenim organizacijama postoji nedovoljno iskorišten, i od strane gospodarstva nedovoljno prepoznat potencijal znanja koji bi trebalo potaknuti da stvori most prema gospodarstvu.. Suradnja znanstvenih organizacija i gospodarskih subjekata mogla bi rezultirati zajedničkim istraživačkim ili nastavnim programima čiji bi cilj bio razvoj novih, konkurentnih i inovativnih proizvoda.. Primjeri suradnje znanstvenih organizacija i gospodarstva u svijetu pokazuju da, suprotno odre enoj bojazni, ona može poboljšati znanstvenu produkciju i kvalitetu nastavnih programa te olakšati i ubrzati razvoj novih proizvoda.. Stipe Oreškovi Hrvatsko zdravstvo kao izvozni proizvod.. Zdravstvo je najve i ekonomski sustav u Hrvatskoj, jedan od najve ih poslodavaca u kojem radi 73 tisu e ljudi, s velikim brojem sveučilišno obrazovanih i vrhunski treniranih ljudi.. Istovremeno sustav koji predstavlja, što je slučaj u ve ini razvijenih zemalja svijeta, jedan od najve ih rizika za održivost nacionalne ekonomije.. U prezentaciji odgovaramo na nekoliko pitanja: Zašto je zdravstvo najvažniji ekonomski i socijalni sustav današnjice? Ho e li udio zdravstvene potrošnje u GDP-u narasti do 27 posto? Koji ekonomski sustav to može podnijeti? Koja je nova matrica mišljenja o zdravstvu? Koji su mogu i scenariji za zdravstvo Hrvatske do 2025.. ? Njemačka i SAD: zemlje koje su od zdravstva napravile velike izvoznike i poslodavce? Kako su ostvarile taj cilj? Može li zdravstvo postati jedno od velikih rješenja za budu nost Hrvatske? Kako?.. Sre ko Favro Nautički razvoj hrvatske obale i otoka, kao preduvjet turističkog razvoja i mogu nosti kapitalizacije položaja i krajobraza hrvatskog Jadrana.. Hrvatski litoralni prostor posjeduje jedinstvenu atraktivnost obale i otoka te čini geografsku osnovu za razvoj nautičkog turizma koji je neprijeporno autentičan i posebno prepoznatljiv hrvatski turistički proizvod.. Štoviše, slobodno se može re i da je upravo on izvorni i najmarkantniji tržišni znak /trade mark/ hrvatskog turizma, posebice njegova apsolutno najvažnijeg i najvrednijeg dijela koji se odnosi na more i pripadaju a dodirna ,jedinstvena, prirodna, priobalna i otočna područja.. Unatoč sadašnjim razvojnim dostignu ima, u mnogim elementima, a i u cjelini gledano, ipak još uvijek nije dosegnuo razinu kvalitete u skladu s raspoloživom prostornom osnovom.. Nepostojanje odgovaraju eg pristupa realizaciji postoje ih strateških razvojnih dokumenata posebno se očituje kroz socio-gospodarsko nazadovanje otočnog prostora uz izraženu depopulaciju, nekontrolirano devastiranje netaknute prirode.. Primjenom modela održivog razvoja u strateškom planiranju razvoja nautičkog turizma i komplementarnih djelatnosti nautičkog gospodarstva, može se na dugoročnoj osnovi iskoristiti najvredniji hrvatski prirodni potencijal za poboljšanje gospodarsko-socijalne slike hrvatskog nautičkog prostora (priobalja i otoka).. CIPR Uvo enje zdravog razuma u hrvatsku ekonomiju.. Čim se spomene rezanje državnih troškova, političari to javnosti prikažu kao zahtjev za uzimanjem od sirotinje, socijale, penzija i otpuštanje vrijednih državnih službenika koji ionako rade za crkavicu.. To je čisti spin kojim se prikriva bujanje nepotrebne legislative, funkcija, poslova i zombija koji e to provoditi! Jedini pravi poticaj gospodarstvu je zaustavljanje državnog rasipanja nacionalnih resursa i zaustavljanje usmjeravanja novca u propale sektore.. Zaustavljanje sanacija poduze a koja to zapravo nisu.. Subvencije? Za što točno? Država je u 2011.. od gospodarstva uzela, a potom po svom ključu, onima koje voli, razdijelila 9 milijardi kuna državnih potpora.. Devet tisu a milijuna kuna! A 44% onih koji su potpore dobili smatra da one nisu imale nikakav ili jako mali utjecaj na njihovo poslovanje! Pravi poticaj gospodarstvu je ostavljanje više novca u rukama produktivnog sektora i gra ana.. Oni ga jedini mogu investirati u nova radna mjesta i rast.. Ho e li se to dogoditi? Ne e.. Država e i dalje uzimati novac od svih i davati ga onima koje više voli..

    Original link path: /default.aspx?id=46
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum
    Original link path: /print.aspx?id=10
    (No additional info available in detailed archive for this subpage)

  • Title: Nacionalni forum - Ideje i projekti za europsku Hrvatsku
    Descriptive info: Zašto „Demografija - uvjet hrvatske budućnosti“?.. Prema preliminarnim rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u posljednjih 20 godina iz Hrvatske je iselilo oko 150.. 000 ljudi, odnosno grad veličine Rijeke.. Stoga se postavlja pitanje kakva je perspektiva države u kojoj na godišnjoj razini u prosjeku oko 10.. 000 ljudi više umre nego što se rodi? Koliko je blizu slom mirovinskog sustava ako se ve danas broj radnika gotovo izjednačio s brojem umirovljenika? Slijedi li nam nakon ulaska u EU masovni egzodus radno sposobnog stanovništva i potpuna demografska katastrofa? U potrazi za odgovorima na ta i slična pitanja je i Udruga Nacionalni forum.. Emigriranje mladog obrazovanog stanovništva, starenje populacije, pad stope  ...   djelovati i ponuditi konkretne mjere i rješenja, a kako bi se suzbile posljedice koje e trajno promijeniti demografsku sliku Hrvatske.. Gospodarski razvoj je iznimno bitan za zaustavljanje negativnih i nepovoljnih demografskih trendova.. Naime, da prosječni gra anin svakodnevno ne mora razmišljati o osnovnim egzistencijalnim pitanjima, potreba za iseljavanjem bi bila znatno manja dok bi uvjeti za osnivanje ve e obitelji bili pogodniji.. Potrebno je posti i društveni, a ne politički konsenzus kako bi se neutralizirali negativni trendovi i poboljšala demografska struktura Hrvatske.. Naime, dok se ne postigne konsenzus svih društvenih struktura da je populacijska politika prije svega nacionalni cilj, kao i uvjet opstanka, daljnji razvoj ne e biti mogu..

    Original link path: /default.aspx?id=54
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum - Ideje i projekti za europsku Hrvatsku
    Descriptive info: Drugi Nacionalni forum „Demografija - uvjet hrvatske budućnosti“.. Drugi Nacionalni forum Demografija uvjet hrvatske budu nosti održan je 26.. godine u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.. Doga aj je okupio osam stručnjaka s različitih područja, koji su svojim ekspertnim izlaganjima analizirali aktualnu demografsku situaciju kroz aspekte populacijske politike, imigracije i emigracije stanovništva iz Republike Hrvatske, te ponudili mogu a rješenja za prevladavaju e probleme.. Doga aj je obuhvatio četiri krovne  ...   (ne)znanja i (ne)mogu nosti i Hrvatska kao Florida Europe.. Uz idejnog pokretača i predsjednika Udruge Nacionalni forum, prof.. Nikice Gabri a, predavači drugog Nacionalnog foruma bili su: akademkinja AlicaWertheimer-Baleti , prof.. Smiljana Leinert-Novosel, mons.. Franjo Komarica, banjalučki biskup, prof.. Stipe Oreškovi , doc.. Božo Skoko, prof.. Dragan Primorac, Edvin Jurin, dipl.. oec i akademik Ivan Cifri.. Tako er, Nacionalni forum svečano je otvorio predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi i akademik Zvonko Kusi..

    Original link path: /default.aspx?id=55
    Open archive



  •  


    Archived pages: 317