www.archive-hr-2014.com » HR » N » NACIONALNI-FORUM

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 317 . Archive date: 2014-01.

  • Title: Nacionalni forum
    Descriptive info: Doc.. Srećko Favro.. Po završetku Pomorskog fakulteta, završio VI.. stupanj - Upravljanje jahtama i marinama i VII.. stupanj smjer Pomorski menadžment.. Završava poslijediplomski - doktorski studij Sveučilištu u Zadru.. U organizaciji Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Splitu završava edukaciju Korporativno upravljanje za članove nadzornih i upravnih odbora , 2000.. godine imenovan je Stalnim sudskim vještakom za pomorski promet, 2005.. godine primljen je u Me unarodno udruženje pomorskih eksperata IIMS International Institute of Marine Surveying , a čiji je regionalni predstavnik.. Gostuju i profesor: Ekonomski fakultet u Splitu, Pomorski fakultet u Kotoru, PMF u Novom Sadu, Veleučilište VERN u Zagrebu i Wessex Institute of Technology u Southamptonu.. Koautor knjige: Favro, Kovači Nautički turizam i luke nautičkog turizma i više od 50 znanstvenih članaka u doma im i me unarodnim časopisima, te znanstvenim konferencijama.. Tako er sudjeluje u izradi Vladina projekta Razvoj sustava turističkih lučica na hrvatskim otocima u svojstvu stručnog suradnika - konzultanta Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo.. Od 1.. listopada 2005.. izvršni je direktor projekta Studije razvoja nautičkog turizma  ...   razvoja i mogu nosti kapitalizacije položaja i krajobraza hrvatskog Jadrana.. Hrvatski litoralni prostor posjeduje jedinstvenu atraktivnost obale i otoka te čini geografsku osnovu za razvoj nautičkog turizma koji je neprijeporno autentičan i posebno prepoznatljiv hrvatski turistički proizvod.. Štoviše, slobodno se može re i da je upravo on izvorni i najmarkantniji tržišni znak /trade mark/ hrvatskog turizma, posebice njegova apsolutno najvažnijeg i najvrednijeg dijela koji se odnosi na more i pripadaju a dodirna ,jedinstvena, prirodna, priobalna i otočna područja.. Unatoč sadašnjim razvojnim dostignu ima, u mnogim elementima, a i u cjelini gledano, ipak još uvijek nije dosegnuo razinu kvalitete u skladu s raspoloživom prostornom osnovom.. Nepostojanje odgovaraju eg pristupa realizaciji postoje ih strateških razvojnih dokumenata posebno se očituje kroz socio-gospodarsko nazadovanje otočnog prostora uz izraženu depopulaciju, nekontrolirano devastiranje netaknute prirode.. Primjenom modela održivog razvoja u strateškom planiranju razvoja nautičkog turizma i komplementarnih djelatnosti nautičkog gospodarstva, može se na dugoročnoj osnovi iskoristiti najvredniji hrvatski prirodni potencijal za poboljšanje gospodarsko-socijalne slike hrvatskog nautičkog prostora (priobalja i otoka).. Prezentacija Doc.. Sre ko Favro.. Nacionalni forum..

    Original link path: /print.aspx?id=43
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum
    Descriptive info: Mr.. iur Željko Kardum, dipl.. CIPR.. Dvadeset godina iskustva u financijama, na tržištu kapitala te odnosima s javnoš u.. Magistar prava (PFZ, Sveučilišta u Zagrebu) gotovo cijelu karijeru proveo je na promicanju hrvatskog tržišta kapitala, hrvatskih kompanija u zemlji i inozemstvu te komunikaciji i radu u medijima.. Novinar, urednik i voditelj na Radiju 101, OTV-u i Hrvatskoj televiziji (15.. Godina u emisiji.. Poslovni klub.. ).. Objavljuje članke u velikom broju tiskanih medija, a ve dvanaest godina redovito piše financijske kolumne.. (trenutno u financijskom mjesečniku Forbes i Globusu).. Više od 18 godina intenzivno je sura ivao sa Federacijom Europskih tržišta kapitala u Bruxellesu.. Bio je član Savjeta Vlade RH u projektu Svjetske Banke/ IBRD, za izradu komunikacijskog sustava unutar državne Uprave.. Gost predavač na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a ve četvrtu godinu drži kolegij Odnosi s financijskom javnoš u na Veleučilištu VERN.. 10.. rujna 2010.. godine izabran je u nastavno zvanje predavača u području društvenih znanosti, polje ekonomija, grana financije na Visokoj poslovnoj školi Libertas.. Stručno se usavršavao u zemlji i inozemstvu: Bank of England, Center for Central  ...   enje zdravog razuma u hrvatsku ekonomiju.. Čim se spomene rezanje državnih troškova, političari to javnosti prikažu kao zahtjev za uzimanjem od sirotinje, socijale, penzija i otpuštanje vrijednih državnih službenika koji ionako rade za crkavicu.. To je čisti spin kojim se prikriva bujanje nepotrebne legislative, funkcija, poslova i zombija koji e to provoditi! Jedini pravi poticaj gospodarstvu je zaustavljanje državnog rasipanja nacionalnih resursa i zaustavljanje usmjeravanja novca u propale sektore.. Zaustavljanje sanacija poduze a koja to zapravo nisu.. Subvencije? Za što točno? Država je u 2011.. od gospodarstva uzela, a potom po svom ključu, onima koje voli, razdijelila 9 milijardi kuna državnih potpora.. Devet tisu a milijuna kuna! A 44% onih koji su potpore dobili smatra da one nisu imale.. nikakav.. ili jako mali utjecaj na njihovo poslovanje! Pravi poticaj gospodarstvu je ostavljanje više novca u rukama produktivnog sektora i gra ana.. Oni ga jedini mogu investirati u nova radna mjesta i rast.. Ho e li se to dogoditi? Ne e.. Država e i dalje uzimati novac od svih i davati ga onima koje više voli.. Prezentacija Mr..

    Original link path: /print.aspx?id=44
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum
    Descriptive info: Uvodno izlaganje prof.. Nikica Gabrić.. Nikica Gabri ro en je 1961.. u Metkovi u.. Liječnik, diplomirao i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, specijalist oftalmologije.. Danas radi kao liječnik specijalist oftalmolog u Specijalnoj bolnici za oftalmologiju Svjetlost u Zagrebu, čiji je osnivač i ravnatelj.. Uža specijalnost mu je kirurgija prednjeg očnog segmenta u kojoj broji više od 30.. 000 operacija.. Kliniku Svjetlost u Zagrebu osnovao je 1998.. godine, 2011.. svoju je djelatnost proširio i na regiju, osnivanjem Klinika u Sarajevu i Banja Luci, a 2012.. otvorena je i Klinika Svjetlost u Splitu.. Danas je Klinika Svjetlost na tre em mjestu privatnih zdravstvenih Ustanova u Hrvatskoj po ukupnom prihodu, a prva koja djeluje isključivo na  ...   Austriji, Ma arskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj, a operirao je u preko 50 operacijskih sala u 17 različitih zemalja svijeta, uključuju i i Fjodorovljev Institut u Rusiji.. 1995.. godine osnovao je prvu hrvatsku očnu banku LHOB.. Predsjednik je Hrvatskog društva liječnika za kirurgiju katarakte i refraktivnu kirurgiju.. Autor je više od 400 znanstvenih i stručnih radova te dobitnik brojnih priznanja i nagrada, me u kojima i one iz 2011.. za najuspješnijeg poduzetnika na području jugoistočne Europe.. Od 1987.. do 1988.. bio je predsjednik omladine SR Hrvatske te zastupnik u Saboru SR Hrvatske od 1986.. do 1990.. Obnašao je i funkciju savjetnika za zdravstvo potpredsjednice Vlade Željke Antunovi u doba Račanove vlade.. Prezentacija Prof.. Nikica Gabri..

    Original link path: /print.aspx?id=68
    Open archive
  •  

  • Title: Nacionalni forum
    Descriptive info: Akademkinja Alica Wertheimer-Baletić.. Ro ena je 10.. prosinca 1937.. u Vukovaru gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju.. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1960.. , magisterij ekonomskih znanosti stekla je 1964.. , a doktorat znanosti 1965.. U školskoj godini 1965/66.. bila je na studijskom boravku na University of Chicago, USA.. Na Ekonomskom fakultetu je redoviti profesor Demografije od 1976.. Godine1986.. izabrana je za člana suradnika, 1992.. za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, od 2001.. - 2003.. bila je član Predsjedništva, a od 2004.. godine je potpredsjednik Akademije.. U listopadu 2004.. izabrana je za člana Académie Européene des Sciences, des Arts et des Lettres u Parizu.. Napisala je 17 knjiga i monografija te 170 članaka, studija, priloga u zbornicima, referata kao i brojne stručne radove.. Član je svjetskih demografskih udruženja International Union for the Scientific Study of Population i European Association for Population Studies.. Bila je član delegacije Hrvatske na Europskoj konferenciji o stanovništvu u Genevi i podnijela nacionalno izvješ e o stanovništvu Hrvatske (1993.. ) te član delegacije Hrvatske na pripremnom sastanku za izradu završnog  ...   kako unaprijediti pronatalitetnu politiku i pove ati broj novoro ene djece?.. Temeljni dugoročni demografski procesi u Hrvatskoj su depopulacija i starenje stanovništva, koji su odre eni dugoročnim trendom sastavnica prirodnog kretanja imigracijama, a imaju dugoročne posljedice za budu i razvoj stanovništva i društveno-ekonomski razvoj.. U Hrvatskoj je stanovništvo u drugoj polovici 20.. stolje a raslo sve sporije, što je bilo uvjetovano opadanjem prirodnog prirasta (prvenstveno pod utjecajem prirodnog opadanja nataliteta), kao i negativnom migracijskom bilancom (višak emigracije nad imigracijom).. Dugotrajni trend smanjivanja nataliteta kao i produženje očekivanog trajanja života djelovali su na promjene dobne strukture stanovništva koje obilježava snažno starenje.. Ono se izražava u opadanju broja mladih i radno sposobnog stanovništva, uz istovremeni znatan porast staračkog stanovništva.. U razdoblju do 2050.. godine očekuje se novi val ekonomske emigracije izazvan prvenstveno porastom nezaposlenosti uslijed krize.. Migracijski faktor e prema tome potencirati nepovoljne posljedice depopulacije i starenja stanovništva.. Budu i da je osiguranje razvoja stanovništva strateško pitanje razvoja Hrvatske, neminovno se name e potreba provedbe stabilne eksplicitne populacijske politike, koja bi bila tretirana kao dio politike razvoja.. Prezentacija Akademkinja Alica Wertheimer-Baleti..

    Original link path: /print.aspx?id=58
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum
    Descriptive info: Prof.. Smiljana Leinert Novosel.. Diplomirala i doktorirala na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je od 2009.. godine izabrana za redovitu profesoricu u trajnom zvanju.. Tri ključna područja znanstvenog interesa i djelovanja su onaj metodološki, vezan uz istraživanja u političkim znanostima, drugi je usmjeren na proučavanje rodnih politika u različitim regijama svijeta s posebnim naglaskom na zemlje demokratske tranzicije, posebice iskustva Hrvatske; tre i smjer interesa proučavanja vezan je uz javno komuniciranje u sferi politike i gospodarstva.. Sudjelovala na mnogim doma im i me unarodnim znanstvenim skupovima, a u razdoblju od 2001 - 2003.. godine bila je članica ekspertne skupine Vije a Europe za balansiranu participaciju žena i muškaraca u procesima političkog i javnog odlučivanja.. Objavila brojne radove u doma im i stranim časopisima, autorica je nekoliko knjiga i monografija od kojih spomenimo samo neke:.. Žene i politika.. ,.. Žena na pragu 21.. stolje a izme u majčinstva i profesije.. Komunikacijski kompas.. Na fakultetskoj i sveučilišnoj razini obnašala je najviše funkcije: dekansku, prodekansku, voditeljice Studija novinarstva i odnosa s javnoš u, predsjednice Vije a  ...   uz odabir vlastitog životnog puta uz poštivanje vrijednosti ravnopravnosti i osiguravanja jednakih mogu nosti osobama oba spola.. Vremenom jača spomenuta druga opcija o čemu svjedoči stalan porast interesa žena za obrazovanjem,ve i od onoga kod muškaraca, za zapošljavanjem, napredovanjem u profesiji te aktivnijim uključivanjem u javno djelovanje.. Osnovni je problem u raskoraku izme u društvenih opredjeljenja i prakse svakodnevnog života.. Stoga, danas kod nas, jednako kao i u razvijenim europskim zemljama, ne postoji dvojba žele li žene raditi, ve kako uskladiti obiteljski i profesionalni život žene.. Obiteljski se život mijenja kod onih modernije usmjerenih u pravcu preraspodjele uloga u obitelji jača partnerski odnos i samostalno se rješava pitanje brige za djecu ili starije, dok se kod onih tradicionalnijih problemi rješavaju kumulacijom ženinih uloga koje ju nerijetko pretvaraju u ženu-žrtvu.. Zadatak je osvijestiti da se ne radi o problemu jednog spola ve o društvenom problemu koji treba sustavno rješavati kroz društvene mjere i strategije za ostvarenje jednakih mogu nosti te socijalizacijom za partnerski odnos me u spolovima kako u privatnoj tako i u javnoj sferi..

    Original link path: /print.aspx?id=59
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum
    Descriptive info: Mons.. Franjo Komarica, Banjalučki biskup, Predsjednik Biskupske konferencije BiH.. sc.. Franjo Komarica (Novakovi i Banja Luka, 3.. veljače 1946.. ), rezidencijalni je banjolučki biskup.. Osmogodišnju je školu završio u Banjoj Luci, sjemenišnu gimnaziju poha a u Zagrebu (1961-1963) i akovu (1963-1965), gdje je i maturirao.. Nakon odsluženja vojnog roka, započeo je teološki studij u akovu (1967-1968), a nastavio ga na Teološkom fakultetu sveučilišta u Innsbrucku (Austrija) (1968-1972).. Uporedno studira glazbu na Innsbruškom konzervatoriju i andragogiju na tamošnjem filozofskom fakultetu.. Za sve enika je zare en u Banjoj Luci, 29.. lipnja 1972.. Doktorirao je liturgiku 1978.. u Innsbrucku.. Profesor na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu i Katehetskom institutu u Sarajevu te zborovo a sarajevske katedrale (1978-1986).. Piše stručne članke iz područja liturgike i glazbe.. Papa Ivan Pavao II.. imenovao ga je 28.. listopada 1985.. za pomo nog biskupa banjolučkog i zaredio ga u Rimu 6.. siječnja 1986.. Rezidencijalnim banjolučkim biskupom imenovan je 15.. svibnja 1989.. Započeo materijalnu i duhovnu obnovu biskupije.. Osnovao je biskupijski Caritas (1986), Župna pastoralna vije a (1989), Institut za teološke znanosti u Banjoj Luci (1990), započeo pripremu Biskupijske Sinode (1990).. Obnaša niz službi u Biskupskim konferencijama Jugoslavije te BiH.. Predsjednik BK BiH 2002-2005 i od 2010.. Član Papinskog vije a za dijalog i nekrš ane (1992).. Domovinski rat i uništavanje biskupije proživljava zajedno sa svojim sve enicima, redovnicima i vjernicima u Banjoj Luci.. Neustrašivo i neumorno se zalaže za pomirenje i pravedni mir, za pomaganje svima bez razlike.. Objavljuje (1996) knjigu U obrani obespravljenih Izbor iz dokumenata banjolučkog biskupa i biskupskog ordinarijata tijekom ratnih godina 1991-1995 prevedenu na više svjetskih jezika.. Poznati je borac za ljudska prava i oštar kritičar me unarodne zajednice uključene u bosanskohercegovačku dramu.. Održao je mnoga predavanja u europskim zemljama te SAD-u i Kanadi.. U više me unarodnih i doma ih publikacija objavljeni su njegovi članci o  ...   hrvatskog naroda, onaj u susjednoj BiH, ostao je izvan granica te hrvatske države, ali je u velikom broju prisiljen napustiti svoje više stoljetne korijene u svojoj domovini Bosni i Hercegovini.. Slijedom ratnih zbivanja 90-tih godina prošlog stolje a, te fatalnim političkim odlukama me unarodne zajednice, kao i neshvatljivim nemarom vlastitih političkih dužnosnika, hrvatska populacija je iz jedne polovine BiH (entitet RS) skoro potpuno iščezla (preko 92 %), dok je u drugoj polovini zemlje (FBIH) nedostaje jedna tre ina (35 %).. Sada je ima manje nego prije 100 godina (1913.. ).. Prijeti joj realna opasnost da od konstitutivnog naroda postane uskoro nacionalna manjina!.. Iako je tijekom zadnjih pet stolje a bilo nekoliko uistinu dramatičnih egzodusa katolika, (odnosno Hrvata) iz BiH, hrvatski narod u BiH, zahvaljuju i jakom prirodnom priraštaju i svojim zdravim obiteljima u okviru velike skrbi od strane Katoličke Crkve uspio se regenerirati.. Dok je uvijek iznova pojačavao demografsku sliku hrvatske populacije na području hrvatskih pokrajina (Slavonija, Zagorje, Lika, Istra, Dalmacija) hrvatski narod iz BiH je uspijevao ostati i u svojoj domovini Bosni i Hercegovini.. Sadašnji razvoj političke, op e društvene i gospodarske situacije u BiH nije povoljan za situaciju i sigurnu budu nost domicilne hrvatske populacije, ali nije i potpuno beznadan.. S tim narodom je i danas kao i sva prošla stolje a, kao najvjerniji i najdragocjeniji njegov skrbnik Katolička Crkva na čelu sa Svetom Stolicom.. S pravom se očekuje od svih iskrenih i humanih ljudi osobito od hrvatskih rodoljuba i intelektualaca u zemlji i izvan nje da udruženim snagama naprave što objektivniju dijagnozu aktualnog stanja hrvatske populacije u BiH, te da se potrude oko izrade primjenjive i učinkovite strategije te pružanju konkretne pomo i za sprječavanje presušivanja dragocjenog izvora , iz kojeg se desetlje ima, pa i stolje ima napajala i obnavljala i demografska slika hrvatskog naroda na području današnje Hrvatske.. Prezentacija Mons..

    Original link path: /print.aspx?id=60
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum
    Descriptive info: Stipe Orešković.. Stipe Oreškovi je redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.. U području znanosti i obrazovanja ostvario je dugogodišnju suradnju sa vode im sveučilištima (Harvard University, London School of Economics, LSHTM, Bocconi University) kao istraživač, gost predavač i organizator me unarodnih konferencija.. Direktor je WHO kolaborativnog Centra za HIV Suvreillance koji je u proteklih 10 godina djelovanja svoj proizvod izvezao u 86 zemalja svijeta.. Kao konzultant radio je na velikom broju projekata u Hrvatskoj i inozemstvu za Svjetsku Banku, Europsku komisiju i Svjetsku zdravstvenu organizaciju na projektima razvoja zdravstvenih sustava i znanosti.. Ima dugogodišnje iskustvo na vode im managerskim pozicijama u znanstvenim i gospodarskim subjektima.. Ključni naglasak predavanja  ...   ima za posljedicu izgubljene ili nestvorene ljudske živote.. Pregled svih promašenih, grubih ili smiješnih metoda kojima su političari ili vlastodršci u povijesti vodili populacijsku politiku na žalost previše se podudara sa idejama i praksom koja se primjenjuje u Hrvatskoj.. Populističke metode mogu donijeti nove glasove, ali ne mogu roditi nove glasače.. Populacijska politika je jedna od najzahtjevnijih politika uop e i uključuje kulturne, vrijednosne, ekonomske, obrazovne, a u posljednje vrijeme i tehnološke intervencije.. Zbog toga u prezentaciji dajemo, nasuprot neznanstvenim ili populističkim pristupima, metodom best practice pregled metoda, sadržaja i rezultata uspješnih populacijskih politika u svijetu.. Odgovaramo na pitanje: ra a li se nova populacijska politika u Hrvatskoj?.. Stipe Oreškovi..

    Original link path: /print.aspx?id=61
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum
    Descriptive info: Božo Skoko.. Božo Skoko je profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi poslijediplomski studij iz odnosa s javnoš u te kolegije s područja komunikacijskog menadžmenta i brendiranja.. Jedan je od vode ih hrvatskih stručnjaka za odnose s javnoš u te upravljanje identitetom i imidžom država.. Doktorirao je i magistrirao politologiju, na problematici imidža država i me unarodnih odnosa s javnoš u.. Usavršavao se u SAD-u na području odnosa s javnoš u.. Suutemeljitelj je vode e hrvatske agencije za odnose s javnoš u Millenium promocije.. Kao konzultant u odnosima s javnoš u vodio je mnogobrojne komunikacijske projekte u Hrvatskoj i inozemstvu te savjetovao vode e menadžere, političare, korporacije i institucije, uključuju i i Delegaciju Europske komisije.. Trenutačno sudjeluje u nizu projekata strateškog komuniciranja za hrvatske i inozemne korporacije i institucije te u brendiranju nekoliko europskih gradova i regija.. Objavio je knjige:.. Hrvatska i susjedi kako Hrvatsku doživljavaju u Bosni i Hercegovini, Crnoj gori, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji.. (AGM, Zagreb, 2010.. ),.. Država kao brend.. (Matica hrvatska, Zagreb, 2009.. Hrvatska identitet, image, promocija.. (Školska knjiga, Zagreb, 2004.. i 2005.. ) i.. Priručnik za razumijevanje odnosa s javnoš u.. (Millenium promocija, Zagreb, 2006.. ) te pedesetak znanstvenih i stručnih radova s područja me unarodnih odnosa, odnosa  ...   prona i posao, niti riješiti stambeno pitanjem, a i ne vidi ikakvu perspektivu u skoroj budu nosti.. Najve i broj je visokoobrazovanih, u koje je država uložila najviše i koji bi najviše mogli pomo i njezinu razvoju, tako da je taj gubitak za hrvatsku budu nost nemjerljiv.. Hrvatska je na početku 21.. stolje a postala ponovno iseljenička zemlja, kao što je to bila početkom 20.. stolje a, kad su stotine tisu a ljudi otišli u svijet trbuhom za kruhom.. Procjenjuje se da je Hrvatsku ve napustilo oko 70.. 000 ljudi, a trenutačno na vidiku ne postoji nikakav potez ili projekt koji bi u skoro vrijeme zaustavio taj trend.. Mnogi od njih su svjesni prednosti Hrvatske kao zemlje življenja, ali više nemaju ni vremena, ni volje, ni živaca čekati da stvari krenu nabolje.. Jedini način da se taj val iseljavanja zaustavi jest da se hitno izna u načini kako da mladi ljudi što jednostavnije i jeftinije do u do vlastitog stana, da se otvore nova radna mjesta te da im se omogu e dodatne mogu nosti obrazovanja, usavršavanja, kreativnog i poduzetničkog razvoja u njihovoj zemlji.. Ako se ovom problemu žurno ne pristupi na pravi način hrvatske političke elite e ostati trajno odgovorne za gubitak najperspektivnijeg dijela svoje populacije..

    Original link path: /print.aspx?id=62
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum
    Descriptive info: Dragan Primorac.. Dragan Primorac, pedijatar, genetičar i forenzičar, profesor je na američkim sveučilištima Penn State University i University of New Haven, medicinskim fakultetima Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Osijeku, te suosnivač Sveučilišnog odjela za forenzičke znanosti Sveučilišta u Splitu.. Primorac i njegov tim objasnili su mehanizam nastanka bolesti krhkih kostiju u djece.. Osteogenesis Imperfecta,.. me u prvim znanstvenicima u svijetu primjenjuje analizu DNA u svrhu identifikacije skeletnih ostataka prona enih u masovnim grobnicama.. Jedan je od utemeljitelja forenzičke DNA analize u RH te je autor izvornih rezultata o podrijetlu Europljana, me u njima i Hrvata, koji su po prvi put objavljeni 2001.. godine u vode em znanstvenom časopisu Science.. Me u utemeljiteljima je jednog od najuglednijih me unarodnih znanstvenih društava iz područja forenzičke i kliničke genetike International Society for Applied Biological Sciences.. Od prosinca 2003.. godine do srpnja 2009.. godine obnašao je dužnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta, a prema istraživanjima američkog International  ...   uglavnom odvija stihijski.. Posebno je značajan intelektualni kapacitet naše dijaspore jer gotovo da i nema značajnije obrazovne ili znanstvene institucije u kojoj ne rade osobe direktno ili indirektno vezane za Hrvatsku.. Ozbiljni pomaci u suradnji znanstvene iseljene i domovinske Hrvatske dogodio se pokretanjem dva velika projekta Jedinstvo uz pomo znanja koji je ukupno uključio 557 znanstvenika te projekt From the brain drain to the brain gain ili Povratak mozgova preko koje se realizirao povratak 80 doktora znanosti s vode ih svjetskih institucija u Republiku Hrvatsku.. S druge strane nakon provo enja Bolonjskog procesa u Republici Hrvatskoj je izgra eno više od 300.. 000 m.. 2.. prostora na svim sveučilištima, zaposlen je veliki broj nastavnika i znanstvenika, a uz to je pokrenut i odre en broj studijskih programa na engleskom jeziku.. Time smo konačno stvorili atraktivne preduvjete nužne za privlačenje stranih studenata hrvatskih korijena, ali i svih ostalih koji žele studirati u Republici Hrvatskoj.. Dragan Primorac..

    Original link path: /print.aspx?id=63
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum
    Descriptive info: Edvin Jurin, dipl.. oec.. Direktor Weber Shandwicka, podružnice jedne od najve ih agencija za PR i upravljanje komunikacijama i ugledom u svijetu u okviru grupacije McCann Erickson u Hrvatskoj.. Posebna specijalnost mu je krizni i reputacijski management, komuniciranje u turizmu i brandiranje destinacija, gradova i regija.. Autor je brojnih članaka i komentara o oglašavanju, komunikacijskom te brand i destinacijskom managementu u nizu hrvatskih i regionalnih tjednika i dnevnih izdanja.. Karijeru započeo kao mladi ekonomista u marketingu poduze a ISTRAVINO, Rijeka.. Svoj prvi me unarodni uspjeh doživljava kao dugogodišnji direktor marketinga i član Poslovodnog odbora ACI-a, lanca marina uzduž Jadranske obale.. Tu se bavi osmišljavanjem, implementiranjem i launchingom branda ACI-a kao i prodajom u vrijeme kad je ACI slovio kao jedan od najpropulzivnijih turističkih brandova na Mediteranu.. Poslije nastavlja sa promocijom i prodajom u trgovini, duhanskoj industriji, lancima maloprodaje i medijima.. Za McCann Erickson i Momentum koordinira osmišljavanje i realizaciju najzahtjevnijih mega projekata poput nastupa Hrvatske i postavljanja Hrvatskog paviljona na Svjetskoj izložbi EXPO 2000 u Hannoveru te kandidature Grada Rijeke za doma instvo XVI.. mediteranskih igara 2009 godine.. Dugogodišnji direktor i programski direktor Festivala oglašavanja FESTO, Hrvatskog oglasnog zbora - krovne organizacije hrvatske industrije.. Jedan je od inicijatora i koautor grand PR-ixa, godišnje nagrade za dostignu a u odnosima s javnoš u u  ...   korjeniti iskorak.. Bujicu riječi i žalopojki valja zamijeniti novim gospodarskim i sociološkim modelima sa konkretnim agentima promjena.. Preporučljivo je da se trenutačni agenti promjena ODMAH ZA ODMAH karaktera fokusiraju na pojedinačno ciljnu i mjerljivu stimuliraju u natalitetnu politiku, proaktivne mjere do-upošljavanja generacije tre e dobi kao i sustavno i projektirano naseljavanje za Hrvatsku deficitarnim specijalističkim i djelatničkim ljudskim resursima zemalja s nama kompatibilnom kulturom života i rada.. Za to je nužna propulzivna i učinkovita platforma projekata oslonjenih na komplekse proizvodnje brendova zdrave hrane, turizma zdravog života te industrije zdravlja uz nov i interaktivan pristup znanosti i obrazovanju na svim razinama.. Time se otvara korak po korak prostor za srednjoročne promjene ODMAH ZA SUTRA, tj.. za novo društvo temeljeno na masovnoj inovaciji, a ne masovnoj produkciji te ekonomiji solidarnosti, koja počiva na održivim i uzajamno potpomažu im konkretnim modelima iznalaženja prirodnih i industrijskih resursa i viškova, kreaciji i inovativnoj proizvodnji i razmjeni kao i etičkoj potrošnji kako dobara i usluga tako i životnog prostora za stanovanje i rad.. I sve to u realnom, a ne nekom drugom - odloženom vremenu.. Jer, vrijeme danas, obzirom na dinamiku i diskontinuirane promjene, postaje kako dominiraju i tako i nedostaju i resurs poput energije i pitke vode.. Vrijeme sigurno više nije saveznik demografije Hrvatske.. Prezentacija Edvin Jurin, dipl..

    Original link path: /print.aspx?id=64
    Open archive

  • Title: Nacionalni forum
    Descriptive info: Akademik Ivan Cifrić.. Akademik Ivan Cifri ro en je 1946.. u Petrijevcima.. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1969.. sociologiju i filozofiju, magistrirao 1973.. i doktorirao 1980.. iz ruralne sociologije.. Godine 1997.. izabran je za profesora sociologije u trajnom zvanju.. Bio je stipendist Zaklade.. Alexander von Humboldt-Stiftung.. (1984.. /85.. Objavio je više od 100 znanstvenih radova, me u kojima 13 knjiga, pedesetak stručnih radova, 120 recenzija i prikaza doma ih i inozemnih knjiga u časopisima, zbornicima i knjigama.. Osnovao je i vodio.. Sociološku ljetnu školu.. (Crikvenica, 1987.. 1990.. ) i organizirao nekoliko doma ih interdisciplinarnih znanstvenih skupova:.. Uloga znanosti u održivom razvoju.. (1993.. zajedno s HAZU Z.. Devide);.. Bioetika.. Iskušenja znanosti i društvu.. (1997.. Tijekovi i mijene mišljenja, svijeta i čovjeka.. (2009.. ) te njemačko-hrvatski skup.. Ekološki izazovi modernom društvu.. (1996.. , u suradnji s Goethe-Institutom iz Zagreba).. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove u časopisima i zbornicima, te autorske knjige:.. Revolucija i seljaštvo.. (1981.. Klasno društvo i obrazovanje.. Ekološka svijest mladih.. (1987.. , koautor B.. Čulig),.. Ekološka adaptacija i socijalna pobuna.. (1990.. Ogledi iz sociologija obrazovanja.. Napredak i opstanak.. (1994.. Bioetika.. (2000.. Moderno društvo i svjetski etos.. Okoliš i održivi  ...   za društvene znanosti.. Ivo Pilar.. za razvoj sociologije u Hrvatskoj (2005.. Ključni naglasak predavanja Socijalna struktura, sustav vrijednosti i demografska budu nost Hrvatske.. U svom izlaganju autor analizira socijalne promjene i promjene sustava vrijednosti kao pretpostavke demografske budu nosti hrvatskog društva.. Pitanje demografske budu nosti problematizira se u kontekstu socijalne strukture društva i sustava vrijednosti.. Današnja socijalna struktura nastala je tijekom tranzicije u kojoj su rastočeni srednji slojevi.. Njih ne obilježava samo ekonomski aspekt nego i kulturni.. Formiran je latinoamerički model slojne strukture s malobrojnim slojem bogatih i najve im brojem osiromašenih gra ana.. To utječe i na percepciju obitelji i njenu ulogu u demografskoj budu nosti hrvatskog društva.. Polazi se od teze da slojna struktura društva utječe na formiranje sustava vrijednosti a u tome su presudni srednji slojevi.. Budu i su nestali srednji slojevi a nisu formirani novi, nestala je sociokulturna osnova koherentnog sustava vrednota i nastupila društvena anomija tj.. nepostojanje stabilnog sustava vrednota pa nastaje moralno samoposluživanje.. Demografska budu nost ovisi o stabilnoj i ve inskoj slojnoj strukturi društva koja može jamčiti vrijednost obitelji i djece.. Demografska politika ne može biti uspješna bez ekonomske snage srednjih slojeva.. Prezentacija Akademik Ivan Cifri..

    Original link path: /print.aspx?id=65
    Open archive



  •  


    Archived pages: 317