www.archive-hr-2014.com » HR » O » OBITELJSKICENTAR-KZZ

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 206 . Archive date: 2014-07.

  • Title: .::Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije::.
    Descriptive info: .. NASLOVNICA.. Glavni izbornik.. NASLOVNICA.. AKTUALNOSTI.. TEMA MJESECA.. STRUČNI TIM.. IZ TISKA.. FOTOGALERIJA.. POZIVI NA NATJEČAJE.. KONTAKT.. TEME MJ.. - ARHIVA.. AKTUALNOSTI-ARHIVA.. KAKO DO NAS.. JAVNA NABAVA.. KATALOG INFORMACIJA.. UPITNIK ZA RODITELJE.. Korisni linkovi.. PRAVOBRANITELJ ZA DJECU.. URED PRAVOBRANITELJICE ZA OSOBE S INVALIDITETOM.. PUČKI PRAVOBRANITELJ.. MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH.. PSIHOLOGIJSKI PORTAL.. ZAKONI I PROPISI.. OC U HRVATSKOJ.. EUROPA DONNA.. CZSS KRAPINA.. GRAD KRAPINA.. KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA.. ZK LIJEČENIH ALKOHOLIČARA KZZ.. UDRUGA CENTAR ZA NESTALU I ZLOSTAVLJANU DJECU.. Dobrodošli.. Edukativne radionice.. Obiteljskog centra 135kb.. Tema mjeseca.. :.. SLOBODNO VRIJEME U OBITELJI.. CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB KRAPINA,.. PODRUŽNICA OBITELJSKI CENTAR.. KRAPINSKO - ZAGORSKE ŽUPANIJE.. Frana Galovića 1c, 49000.. Krapina.. tel.. 049/371-193, fax.. 049/371-319.. e-mail : Ova email adresa je zaštićena od  ...   NJIHOVO OBILJEŽAVANJE U OBITELJSKOM CENTRU KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE.. 01.. srpanj Svjetski populacijski dan.. 02.. 07.. 2014.. 19,00-20,00 sati, Radio Marija Bistrica.. Gostovanje stručnih radnica Obiteljskog centra KZŽ u emisiji Pogled iza ogledala.. 18.. 07.. 11,00-12,00 sati, Radio Zlatar.. Gostovanje stručnih radnica Obiteljskog centra KZŽ u emisiji.. 29.. 13,30-14,00 sati, Radio Hrvatsko zagorje Krapina.. Gostovanje stručnih radnica Obiteljskog centra KZŽ u emisiji Vaga.. Nasumična slika.. Ankete.. Koliko često ste unazad šest mjeseci tražili pomoć stručne osobe?.. Dnevno.. Više puta u danu.. Tjedno.. Mjesečno.. Nisam uopće tražio pomoć.. Koliko često koristite Internet u slobodno vrijeme?.. Više puta dnevno.. Jednom dnevno.. Nekoliko puta tjedno.. Jednom tjedno.. Jednom mjesečno.. Nikad.. Tko je Online.. Brojač posjeta.. Danas.. 3.. Jučer.. 30.. Sve.. 46973.. http://www.. obiteljskicentar-kzz.. hr,..

    Original link path: /
    Open archive

  • Title: .::Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije::.
    Descriptive info: Gostiju online: 1..

    Original link path: /index.php?option=com_frontpage&Itemid=1
    Open archive

  • Title: .::Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije::. - Aktualnosti
    Descriptive info: AKTUALNOSTI.. Aktualnosti.. Radno vrijeme Podružnice Obiteljski centar.. Ponedjeljak i srijeda : 7,00 do 20,00 sati.. Utorak, četvrtak i petak: 7,00 do 16,00 sati.. Pružamo usluge savjetovanja:.. - savjetovanje za djecu i mlade.. - obiteljsko savjetovanje.. - savjetodavni rad s pojedincima.. - savjetodavni rad s grupama.. AKTUALNOSTI MJESEC.. SRP.. ANJ.. , 2014.. godine.. PROTEKLO :..

    Original link path: /index.php?option=com_content&task=view&id=17&Itemid=33
    Open archive
  •  

  • Title: .::Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije::. - Teme mjeseca
    Descriptive info: TEMA MJESECA.. Teme mjeseca.. SLOBODNO VRIJEME U OBITELJI.. PODRUŽNICA OBITELJSKI CENTAR KZŽ.. Frana Galovića 1c, Krapina.. 049/371-319, 371-193.. www.. hr.. Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript.. Slobodno vrijeme nam uvelike omogućuje da sa svojim djetetom, unutar obitelji, razvijamo povjerenje, bliskost i povezanost koji su osnovni čimbenici zajedništva, ljubavi i podrške za kojim teži svaki roditelj i svako dijete.. Važno je znati da djeca od najranije dobi imaju potrebu i želju provoditi vrijeme u igri i drugim aktivnostima sa svojim roditeljima.. Mnogi će se roditelji upitati koliko je slobodnog vremena potrebno da bi se zadovoljilo potrebe svoje djece za druženjem.. Velik je broj opravdanih i neopravdanih razloga zbog kojih ne provodimo dovoljno slobodnog vremena, ili vremena uopće u igri i druženju unutar svojih obitelji, ali važno je napomenuti kako.. više slobodnog vremena ne znači ujedno i bolje , kvalitetnije i kreativnije.. Velika je povezanost između kvalitetno provedenog vremena unutar obitelji, sa stvaranjem povjerenja i bliskosti između roditelja i djece za kojim toliko težimo kada se naše dijete počne osamostaljivati i odrastati.. Ako želimo doći do tog stupnja, (da nas dijete nazove na telefon i kaže nam da se zaljubila u Marka ili da je dobila jedinicu i jako je tužna), temelje moramo graditi dok su djeca mala i dok su im roditelji centar svijeta.. A najjednostavnije nam je upravo kroz aktivnosti koje djeca vole raditi (zajedničko crtanje, odlasci u park, pečenje kolača, čitanje.. Dobro je znati.. Odvojite vrijeme za igru i druženje i posvetite svome djetetu pažnju.. Vrlo često nam se desi da smo odsutni za  ...   djeteta.. Dogovorite se unutar obitelji i neka se roditelji izmjenjuju u čitanju (npr.. subotom i nedjeljom čita tata ili obrnuto).. Stvorite vrijeme za igru.. Rekli smo već da danas postoji pomanjkanje vremena u obiteljima.. Mi vam predlažemo da iskoristite trenutke kad vodite dijete u vrtić, kad idete zajedno u dućan, kad se vozite u autu.. Kako? Jednostavno, razgovarajte sa svojim djetetom ili igrajte neku igru riječima (vidi u nastavku pod igrama).. Tako će vam brže proći vrijeme, zabavit ćete se i naučiti nešto novo o svome djetetu.. 4.. Uključite se u aktivnosti svog djeteta.. Odvedite djecu u kino, kazalište, na koncert, klizanje ili u neku kreativnu igraonicu, ali nemojte ga ostaviti samoga i na čuvanju tetama koje tamo rade, nego budite s njim i podijelite to iskustvo.. Nakon zajedničkog iskustva uživanja u predstavi porazgovarajte o doživljenom i podijelite utiske.. Na taj način ostajete uključeni u djetetov život, a to će vam biti važno kad dijete krene samo sa svojim društvom u kino i na neke druge aktivnosti.. 5.. Obiteljska putovanja.. Organizirajte obiteljske izlete, putovanja na more, na selo, na skijanje ili već tamo gdje vam se sviđa i gdje će te se osjećati ugodno.. Kad idete na godišnji odmor organizirajte ga tako da možete povesti sa sobom svoju djecu, nemojte ih ostavljati na čuvanju bakama i/ili tetama.. Djeca su dio obitelji i kao takve ih od malena uključite u obiteljska putovanja.. Uživajte u godišnjem odmoru i provedite ga negdje gdje nema TV, igrica, kompjutera i ostalih čuda tehnike.. Organizirajte izlete i obiteljske igre, budite jedni s drugima i posvetite vrijeme stvaranju zajedništva u obitelji..

    Original link path: /index.php?option=com_content&task=view&id=18&Itemid=34
    Open archive

  • Title: .::Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije::. - Stručni tim
    Descriptive info: STRUČNI TIM.. Stručni tim.. Od ponedjeljka do petka, u vremenu od 07,00 do 20,00 sati očekuje vas sljedeći stručni tim djelatnika :.. Defektolog.. Informacije (osobna stranica).. Psiholog.. Socijalni radnik.. Informacije (osobna stranica.. ).. Pravnik..

    Original link path: /index.php?option=com_content&task=view&id=27&Itemid=56
    Open archive

  • Title: .::Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije::. - Iz tiska
    Descriptive info: IZ TISKA.. Iz tiska.. Međunarodni Dan protiv nasilja nad ženama.. Održana stručna trbina Alkohol i mladi.. Javna tribina Dajuæi sebe dajemo dom - VL - 26.. veljaèe 2011.. Humanitarni koncert Vjeruj u ljubav - Zagorski list br.. 384-25.. Javna tribina ženske inicijative i Mladih HNS-a KZZ-Zagorski list br.. 380-28.. 01.. 2011.. Najava Javne tribine Dajuæi sebe dajemo dom -VL-23.. Supervizija u sustavu socijalne skrbi - sijeèanj2011.. Letci Obiteljskog centra : 1.. Kako do dobro odgojenog djeteta.. - LINK -.. Dobar odgoj - nema popuštanja u bitnim stvarima.. OC KZZ - program i aktivnosti.. Osobe s invaliditetom -stres.. OC KZZ - program i aktivnosti v.. 2.. 6.. Sigurni na internetu - letak za roditelje.. Sigurni na internetu.. 8.. Samopouzdanje.. Veèernji list - Grad Krapina prijatelj djece.. Veèernji list -.. Rezultati akcije Živim život bez nasilja.. Veèernji list - Završna manifestacija : Živim život bez nasilja.. Završna manifestacija  ...   meðunarodnim iskustvom.. Bliži se realizacija projekta Leonardo da Vinci - do odlaska u Španjolsku 5 dana.. Sretan put !.. Implementiran prvi dio projekta u Španjolskoj.. Interview Gordana Maligec : Nitko nema pravo zlostavljati kolege na poslu (Krapinski vjesnik, 15.. 05.. 2010.. ) (PDF - proèitajte.. - OVDJE -.. Interview Tomislav Iviæ : Netko želi podijeliti branitelje (Krapinski vjesnik, 01.. ALKOHOLOŠKI GLASNIK proèitajte.. - OVDJE -.. èlanak Veèernji list 10.. 12.. 2010.. Veèernji list (03.. ožujka 2009.. za uveæani prikaz kliknite na sliku.. Zagorski list broj 278 (13.. veljaèe 2009.. Zagorski list.. Krapinski vjesnik, 29.. 2009.. Veèernji list, 09.. Veèernji list, 17.. 2008.. Veèernji list, 18.. 6.. Zagorski list, 13.. 5.. Veèernji list, 22.. 4.. Veèernji list, 8.. Veèernji list , travanj 2008.. za uveæani èlanak kliknite na sliku.. Veèernji list (27.. 2.. proèitaj uveæani èlanak.. proèitaj uveæani èlanak.. za prikaz èlanka pogodnog za èitanje kliknite.. OVDJE..

    Original link path: /index.php?option=com_content&task=view&id=19&Itemid=35
    Open archive

  • Title: .::Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije::. - Fotogalerija
    Descriptive info: FOTOGALERIJA.. Fotogalerija.. Start.. Prev.. [1].. 9.. 10.. 11.. Next.. End.. Kategorije.. Otvaranje sportskih igra učenika 2014.. (1 Slika).. Rastimo zajedno-završna radionica 2014.. (4 slika).. Tribina - promicanje udomiteljstva 2014.. (6 slika).. Edukativna radionica za sve udomitelje s područja CZSS Zlatar Bistrica.. (7 slika).. 25.. 04.. Sajam poslova 2014.. Da, ja mogu - motivacijske radionice za osobe s invaliditetom.. (5 slika).. 17.. 02.. 2014.. Radionica Da, ja mogu!.. Sajam poslova 2013.. Stručno predavanje.. (3 slika).. Zatvaranje sportskih igara 2013.. Ukupno slika u svim kategorijama: 1.. 386..

    Original link path: /index.php?option=com_joomgallery&Itemid=87
    Open archive

  • Title: .::Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije::. - Kontakt
    Descriptive info: KONTAKT.. Obiteljski centar KZŽ.. Frana Galovića 1c.. 49000 Krapina.. Krap.. -zag.. županija.. Hrvatska.. 049-371-193.. 049-371-319.. Dodatne napomene ili komentari.. Spremanje informacija u obliku.. vKartice.. Pošaljite Email:.. Vaše ime:.. E-mail adresa:.. Naslov:.. Unesite svoju poruku:..

    Original link path: /index.php?option=com_contact&Itemid=3
    Open archive

  • Title: .::Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije::. - Teme mj.-arhiva
    Descriptive info: - ARHIVA.. Teme mj.. -arhiva.. OBITELJ I PREVENCIJA OVISNOSTI.. OVISNOSTI DJECE I MLADIH.. Djeca i mladež predstavljaju rizičnu skupinu za razvoj ovisnosti.. Dobna granica je vrlo niska, kada se počinje s prvim pijenjem alkoholnih pića i pušenjem, stoga mladi postaju ugrožena skupina kada počinju piti između 10.. - 12.. godine života.. Kako se vrlo rano navikavaju na pijenje alkoholnih pića sa 13.. - 14.. godina života, tako neki već do punoljetnosti razviju ovisnost o alkoholu.. Mladi najčešće konzumiraju alkohol i druga sredstva ovisnosti uslijed problema kao što su nesretne ljubavi, problemi u obitelji, loše ocjene i dr.. Porast ovisnosti među adolescentima obično se pripisuje karakteristikama obiteljskog okruženja, školskog sustava i šire društvene zajednice.. U našim uvjetima, navedenim rizičnim čimbenicima, možemo pridodati i psihosocijalne posljedice ratnih zbivanja, nezaposlenost, promjene u obiteljskoj strukturi i sustavu vrijednosti te neispunjena očekivanja mladih ljudi.. UTJECAJ OBITELJI.. Odnosi u obitelji igraju vrlo važnu ulogu u razvoju ovisnosti kod pojedinca.. Doživljavanjem roditeljske ljubavi u prvim godinama života i stjecanjem povjerenja u okolinu dijete razvija osjećaj sigurnosti, formira se u uravnoteženu osobu koja će se moći othrvati drogi i drugim sredstvima ovisnosti.. Upravo sređeni i zajednički život u obitelji omogućava djetetu da se odupre drogi.. Roditeljstvo se treba usmjeriti na dva područja: jedno je područje izgradnja sigurne, samosvjesne, samopouzdane, neovisne, prilagođene i snažne osobnosti djeteta.. Drugo područje je izgradnja stava prema psihoaktivnim sredstvima.. Najnovija istraživanja nalaze da je nedostatak kontinuiranog roditeljskog nadzora jedan od bitnih čimbenika u etiologiji ovisnosti.. Ta istraživanja ukazuju na važnost snažne emocionalne veze s roditeljima kao zaštitnog čimbenika za uzimanje droga.. Također zaštitni čimbenici zlouporabe droga su : čvrste i pozitivne obiteljske veze, nadzor roditelja nad aktivnostima djece i njihovih vršnjaka, jasna pravila ponašanja koja se dosljedno provode unutar obitelji, uključenost roditelja u život njihove djece, čvrste veze s institucijama poput škola, usvajanje ustaljenih normi o uporabi droge.. PREVENCIJA OVISNOSTI.. Prevencija je najdjelotvorniji i najkvalitetniji pristup u borbi protiv ovisnosti jer sprječava samu pojavu ovisnosti.. Najdjelotvornija prevencija ovisnosti upravo dolazi od samih roditelja.. Svaki roditelj najviše može napraviti za prevenciju ovisnosti kod sebe i svoje djece primjenjujući nove oblike ponašanja kao što su:.. ne konzumirati duhan, alkohol ili droge.. kvalitetno provoditi vrijeme s djetetom (ne smiju zaboraviti da su upravo oni model i uzor uspješnih osoba svojoj djeci).. njegovati dobre međuljudske odnose među svim članovima obitelji.. znati prepoznati potrebe i želje djece i time isključiti mogućnost projiciranja osobnih želja na djecu (može se, primjerice, dogoditi da roditelji pretjeraju sa športskim ili kulturnim aktivnostima djece).. kada se radi o razvedenim roditeljima, neophodno je djetetu omogućiti kontakte s drugim roditeljem - ako je ikako moguće, jer djetetu nedostaje drugi roditelj za identifikaciju ili učenje komunikacije i izgradnje odnosa sa suprotnim spolom.. Razgovarajte više sa svojom djecom.. Pratite njihov uspjeh u školi.. Upoznajte njihove prijatelje.. Upozorite djecu na njihove obaveze, uključite ih u život obitelji.. Ako uočite problem, potražite pomoć stručnih osoba (nastavnika, pedagoga, psihologa, liječnika školske medicine, socijalnih radnika ).. Reagirajte i anonimno prijavite Državnom inspektoratu prodavaonice koji prodaju alkohol i duhan maloljetnim osobama.. DJELOTVORNI RODITELJSKI POSTUPCI:.. Jasno izražen negativan stav prema sredstvima ovisnosti (alkohol,droga) -.. upozorite dijete na opasnosti zlouporabe alkohola i pri tome koristite točne informacije,izbjegavajte zastrašivanje i preuveličavanje.. Razgovor o djetetovom stavu - svakako prije razgovora važno se pripremiti da stavovi djece ne moraju biti istovjetni stavovima roditelja, jer u pubertetu djeca često postupaju suprotno od roditeljskih preporuka i očekivanja.. Izbjegavajte moraliziranje i etiketiranje - djeci je potrebno ukazati na pogrešku ali je neučinkovito kruto inzistirati na priznanju jer to lomi i onako krhko samopouzdanje djece u pubertetu i adolescenciji.. Poticanje samostalnog i odgovornog ponašanja - pružiti djeci mogućnost izbora,to nije prepuštanje djece samima sebi već razgovor i savjetovanje uz osnaživanje djece za rješavanje teškoća i problema odrastanja.. OBITELJ.. Obilježavanje Međunarodnog dana obitelji utemeljeno je početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća, a od 1994.. godine obilježava se svake godine 15.. svibnja u cijelom svijetu.. Kada govorimo o obitelji važno je sagledavati je iz svih aspekata te kroz povijesni razvoj čovjeka.. Definiranje obitelji razlikuje se sukladno tim aspektima i povijesnim razdobljima u kojem obitelj definiramo.. Antropologija obitelj definira kao skupinu sastavljenu od žene, njezine djece i barem jednog muškarca vezanog brakom ili krvnim srodstvom (Haviland).. Sociološki aspekt obitelj definira kao društvenu skupinu koju karakterizira zajedničko prebivanje, ekonomska suradnja i reprodukcija.. Sociološki gledano obitelj možemo definirati i kao zajednicu koja se sastoji od dvije ili više osoba, a koji žive zajedno u dužem vremenskom razdoblju te dijele rad, seks, brigu i zbrinjavanje djece i duhovne, intelektualne i rekreacijske aktivnosti (D*Antonio).. Isto tako, obitelj se odnosi na one osobe koje dijele zajedničku povijest, koji se vole, koji su živjeli veći dio života zajedno i koji dijele profesionalne interese, ekonomske potrebe, seksualne preference i političke poglede (Lindsey).. Statistički aspekt obitelj definira kao roditelje i njihovu djecu, koja nisu u braku.. Može se sastojati i od muža i žene koji žive u izvanbračnoj zajednici ili nemaju djece (Statistički ljetopis 2001.. Obitelj je samostalna jedinica, ali i temeljna društvena institucija svakog društva.. Obitelj ima niz uloga i pravila koje određuju važnost prema društvu i utjecaj vanjskih obilježja na obitelj.. Razlikujemo konzervativni pristup obitelji koji ispravnom definira onu obitelj gdje dva roditelja privređuju za dom.. U konzervativnom pristupu prisutan je strah od slabljena braka kao institucije, a time i obitelji i to argumentiraju podacima o sve manjem broju djece te sve većim brojem žena koje rade izvan kuće.. Liberalni pristup obitelji je optimističniji te smatra da se obitelj mijenja, no da je to mijenjanje ne ugrožava.. Promjene u ženskim životima u svijetu rada i obiteljskim ulogama daju ženama veće mogućnosti te time povećavaju samostalnost i slobodu izbora.. Javnost obitelj doživljava kao zajednicu dvije odrasle osobe povezane brakom, partnerstvom ili roditeljstvom, a oni dijele brigu o onima koji ovise o njima.. Naglasak je na životu u istom kućanstvu, zajedničko ulaganje u prihode i kućni rad.. Između članova obitelji očekuju se prisni odnosi u relacijama između roditelja i djece te seksualnih partnera, a povezuje ih i dijeljenje unutrašnjih vrijednosti.. Brak je način na koji društvo propisuje kako će se regulirati spolni odnosi i reprodukcija te najčešće služi kao osnova obiteljske zajednice.. Brak je društveni odnos, a reguliran je pravom, odnosno zakonom.. Vezano uz srodničke odnose važno je naglasiti zabranu spolnih odnosa koji se odnose na članove obitelji, osobito između roditelja i djece te braće i sestara, a time se osigurava da se roditelji i djeca u bliskim vezama međusobno ne smatraju seksualnim objektima.. PRAVNI ASPEKTI.. Obiteljskim odnosima u pravnom pogledu bavi se.. obiteljsko pravo.. Obiteljsko pravo.. je skup pravnih pravila i načela kojima se uređuju obiteljski odnosi, tj.. osobnopravni i imovinskopravni odnosi članova obitelji te članova obitelji prema trećim osobama.. Normama obiteljskog prava uređuje se brak i bračni odnosi, te odnosi između roditelja i djece.. Obiteljski odnosi.. koje uređuju pravna pravila obiteljskog prava, su posebni društveni odnosi koju u svakom društvu, odnosno pravnom sustavu, zbog svoje važnosti uživaju posebnu pravnu zaštitu.. Važnost tih odnosa je u tome:.. što se u njima rađa i podiže potomstvo.. osigurava opstanak pojedinca, a time i društvene zajednice.. putem njih se zadovoljavaju biološke, osjećajne i druge intimne ljudske potrebe.. Pravnim propisima obiteljskog prava uređuju se odnosi između:.. Bračni i izvanbračnih drugova.. roditelja i djece.. posvojitelja i posvojenika.. skrbnika i štićenika.. uzdržavatelja.. i primatelja uzdržavanja.. Uređenje obiteljskih odnosa temelji se na načelima.. ravnopravnosti žene i muškarca te uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji.. zaštite dobrobiti i prava djeteta, te odgovornosti obaju roditelja za podizanje i odgoj djeteta.. primjerene skrbničke zaštite djeteta bez roditeljske skrbi te odrasle osobe s duševnim smetnjama.. Vjerujemo da je obitelj zasnovana na ljubavi, zajedništvu i dijeljenju zajedničkih interesa temelj dobrog i kvalitetnog društva te da ćemo njegujući ljubav, razumijevanje, uvažavanje i dijalog utjecati na očuvanje općih vrijednosti i razvoju društvene zajednice u cjelini.. OBITELJ I ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA.. Doživljavanjem roditeljske ljubavi u prvim godinama života i stjecanjem povjerenja u okolinu dijete razvija osjećaj sigurnosti, formira se u uravnoteženu osobu.. Upravo sređeni i zajednički život u obitelji omogućava prevenciju neprihvatljivih oblika ponašanja kod djeteta.. Zaštitni čimbenici:.. čvrste i pozitivne obiteljske veze,.. nadzor roditelja nad aktivnostima djece i njihovih vršnjaka,.. jasna pravila ponašanja koja se dosljedno provode unutar obitelji,.. uključenost roditelja u život njihove djece,.. čvrste veze s institucijama poput škole.. Roditelji i izbor zdravih stilova života.. Istraživanja i svakodnevno iskustvo svjedoče tome kako djeca većinu stvari nauče promatrajući odrasle.. Roditelji su prvi i najvažniji odrasli u životu svakog djeteta, svojoj su djeci najveći uzori i autoriteti, te im nužno u međusobnoj interakciji nameću stilove života , bili toga svjesni ili ne.. Životni stil je funkcionalna i estetska integracija života koja se manifestira u obliku ljudskih odnosa, ponašanju, svijesti i materijalnom okruženju.. Zdravi životni stilovi uključuju brigu o prehrani, izbjegavanje pušenja, konzumiranja alkohola i droga, kretanje i sportske aktivnosti.. Zdravi životni stilovi uključuju i aktivnu brigu o vlastitom zdravlju, te odgovorno ponašanje prema sebi, drugima, ali i prema okolini.. Zdravlje ponekad ne možemo izabrati, ali možemo izabrati zdrav način života.. Američki stručnjaci temeljem rezultata posljednje dvije studije Sveučilišta Northwestern ističu kako ljudi imaju kontrolu nad svojim zdravljem i iznose da: Zdravo ponašanje može prevagnuti nad genetikom.. Pet zdravstvenih izbora koji osiguravaju zdravlje srca uključuju nepušenje, mali ili nikakav unos alkohola, kontrolu nad težinom, tjelesnu aktivnost i zdravi režim prehrane.. Pravilna prehrana briga o prehrani.. Postoji niz preporuka za pravilnu prehranu djece i odraslih različite životne dobi; djece i osoba s već dijagnosticiranim bolestima.. Nutricionistička savjetovališta timska savjetovanja nutricionista, ljekarnika i liječnika koji mogu odgovoriti na sva pitanja vezana uz prehranu, te kreirati osobni plan prehrane u skladu s individualnim potrebama.. Izbjegavanje pušenja, konzumiranja alkohola i droga.. Istraživanja u Hrvatskoj definiraju obitelj kao prvi stup prevencije ovisnosti u društvu općenito, te kao temeljne principe prevencijskih programa.. Ovisnost o psihoaktivnim tvarima je neprilagođeno ponašanje vezano uz uporabu psihoaktivnih tvari koje vodi značajnom oštećenju organizma ili subjektivnim problemima, a prepoznaje se temeljem određenih.. kriterija (tri ili više) koji se pojavljuju bilo kad u istom jednogodišnjem razdoblju.. Kriteriji :.. -tolerancija.. - potreba za izrazito uvećanom količinom psihoaktivne tvari radi postizanja intoksikacije (ili željenog učinka)ili značajno smanjeni učinak pri dužoj uporabi iste količine psihoaktivne tvari.. -sustezanje - neprilagođena promjena u ponašanju praćena fiziološkim i kognitivnim pojavama koje se javljaju kad se u pojedinca naviklog na uzimanje većih količina psihoaktivne tvari koncetracija te tvari u krvi ili tkivu smanji.. -pojedinac može uzimati psihoaktivnu tvar u većim količinama ili tijekom dužeg razdoblja no što je prethodno namjeravao.. - prisutna je trajna težnja ili neuspješno nastojanje da se smanji ili kontrolira uzimanje psihoaktivne tvari.. - najveći dio vremena provodi se u aktivnostima vezanim uz nabavljanje psihoaktivne tvari, uporabu psihoaktivne tvari ili opravak njenih učinaka.. - prekidaju se ili reduciraju važne društvene, poslovne ili rekreacijske aktivnosti zbog uporabe psihoaktivnih tvari.. - psihoaktivna tvar se nastavlja uzimati usprkos znanju o postojanju trajnog i ponavljanog fizičkog ili psihičkog problema koji je vjerojatno izazvan ili pogoršan njenom uporabom.. Kretanje i sportske aktivnosti.. Primjena redovite i organizirane tjelesne aktivnosti već od najranije dobi pridonosi:.. reguliranju tjelesne težine,.. pozitivno utječe na psihičko stanje jer povećava tjelesnu spremnost i zadovoljstvo vlastitim izgledom,.. sprečava nastanak kroničnih nezaraznih bolesti te.. vodi unapređenju kvalitete života.. Baveći se sportom i tjelesnim aktivnostima djeca stječu informacije o čuvanju i unapređivanju zdravlja pojedinca i zdravlja okoline, što ih osposobljava da prate i poduzimaju mjere za razvijanje i poboljšanje vlastitih osobina, sposobnosti, znanja i postignuća.. Istraživanja u Hrvatskoj.. Podaci iz istraživanja o tjelesnoj aktivnosti djece u prvom razredu osnovne škole (Jureša, V.. , Musil, V.. , Petrović, D.. ):.. 19,3 posto dječaka i 19,3 posto djevojčica dulje od dva sata na dan gleda televiziju.. virtualni svijet sa svojim mogućnostima sve je privlačniji i zanimljiviji pa tako 2,5 posto dječaka i 0,4 posto djevojčica više od dva sata na dan provodi vrijeme igrajući igrice na računalu.. više od 30 minuta jednom ili manje u posljednjih tjedan dana 61,3 posto dječaka i 57,4 posto djevojčica vozilo je bicikl.. šetalo je i trčalo dulje od 30 minuta jednom ili manje u posljednjih tjedan dana 19,1 posto dječaka i 28,9 posto djevojčica.. sve to upozorava na nedovoljnu tjelesnu aktivnost djece te potrebu za organiziranim oblicima tjelesne aktivnosti.. Sport je dječjoj prirodi prirođena aktivnost i izvanredno je odgojno sredstvo koje im omogućuje da razviju svoje humane kvalitete.. On promiče autentične ljudske vrijednosti i izgrađuje snažnu odbojnost prema drogama, alkoholu i kriminalu.. Sport ima i važnu društvenu ulogu usmjerenu na odgojno-obrazovne vrijednosti, a uspjeh sudionika ujedno je i provjera tih vrijednosti.. Također, u sportu se stalno teži napretku.. Dakle, nije važno pobijediti - važno je sudjelovati!.. Bavljenje sportom utječe i na izgrađivanje osobnosti te djeluje na zdravstvenu i morfološko-funkcionalnu osobnost djeteta, a zatim i na voljno-moralnu te intelektualno-radnu i estetsku komponentu.. Bilo koji sport, odnosno tjelesna aktivnost aktivira cijeli lokomotorni sustav važan za transformaciju energije koja je prijeko potrebna za aktivnost svih stanica u organizmu.. Tjelesna aktivnost može se definirati kao jedna od odrednica za skladan razvoj svih djetetovih osobina.. Upravo je dob od 1.. do 4.. razreda osnovne škole pogodna za uključivanje djece u sportske aktivnosti.. Opće preporuke Svjetske zdravstvene organizacije iz 2010.. godine promiču umjerenu tjelesnu aktivnost za mlade u dobi od 5 do 17 godina u trajanju od jedan sat na dan.. Važno je baviti se sportom, ali ne radi natjecanja.. već zdravlja, uživanja i dobre zabave.. Usvajanje redovite tjelesne aktivnosti kao životne navike već u dječjoj dobi veliki je ulog u održavanju i unapređenju zdravlja kroz cijeli život!.. Nekoliko ideja za roditelje i djecu.. Dogovorite se da ćete nakon ručka ili večere prošetati i malo protegnuti noge, te pomoći probavnom sistemu da lakše probavi hranu.. Umjesto autom kratke distance pređite pješke, rolajte ili idite biciklom.. Ukoliko imate vrt, zamolite članove obitelji da vam ga pomognu obrađivati.. Poklonite bicikl ili role ili neku cool trenirku.. Idite na lokalno igralište i s obitelji igrajte nogomet ili košarku ili badmiton ili neki drugi sport.. Zajednička aktivnost izvan doma neka bude vaše vrijeme zajedno.. Zajedničku aktivnost izvan doma pretvorite u zdravu naviku.. Za vikend neka jedan član obitelj odredi kojom ćete se fizičkom aktivnošću baviti.. Neka to doista bude obiteljski događaj.. Nemjerljiv je doprinos kvaliteti života upravo onaj koji možemo učiniti sami.. POLOŽAJ ŽENE U OBITELJI.. OBITELJSKI CENTAR.. KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE.. RAVNOPRAVNOST SPOLOVA je.. t.. emeljna vrednota ustavnog poretka.. Zakon o ravnopravnosti spolova -zabranjuje diskriminaciju po osnovi spola te mu je glavni ciljstvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce.. Zakon izrijekom zabranjuje diskriminaciju na temelju bračnog ili obiteljskog statusa.. Ravnopravnost podrazumijeva:.. jednaku prisutnost žena i muškaraca u svim područjima javnog i privatnog života,.. jednak status i jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava te jednake koristi od ostvarenih rezultata.. Obiteljski zakon temelji se na:.. načelu ravnopravnosti žene i muškarca te uzajamnog poštivanja i pomaganja svih članova obitelji.. jednakosti prava.. izjednačenosti bračne i izvanbračne zajednice.. jednakosti prava i obveza u roditeljskoj ulozi.. ZDRAVA OBITELJ je.. temelj svakog društva.. U Krapinsko-zagorskoj županiji tendencija je prema tradicionalnom načinu života i tradicionalnoj podjeli rodnih uloga.. U svakodnevnom životu neravnopravnost je prisutna u određenim segmentima društvenog i privatnog (obiteljskog života):.. a) u društvu - na području radnog prava - pri zapošljavanju koliko djece imate?; namjeravate li se udavati?; ostati trudna?.. žene rade na slabije plaćenim poslovima.. veći postotak nezaposlenih.. b) unutar obitelji.. nezadovoljne, preplašene, nesigurne u traženju i ostvarivanju prava prema partnerima - u nepovoljnijem položaju.. Žena u obitelji ima višestruke uloge:.. rađanje i odgoj djece - primarna zadaća.. kućanski poslovi i održavanje kućanstva.. zaposlene i nezaposlene.. Iz gore navedenih razloga spominje se kako žene.. imaju dva radna mjesta:.. na kojem rade.. unutar obitelji-briga za djecu, čišćenje, kuhanje, pranje (uglavnom žene obavljaju te poslove).. U radu Obiteljskog centra.. vezano uz promicanje ravnopravnosti spolova provode se:.. bračna i partnerska savjetovanja.. naglašavanje jednakosti u pravima i obvezama.. poticanje na razgovor i pozitivnu komunikaciju.. poticanje dogovora, sporazuma i kompromisa.. podrška, ohrabrenje i osnaživanje.. Najbolji rezultati stručnog rada i savjetovanja pokazali su se u slučajevima.. zajedničkog dolaska bračnih/izvanbračnih partnera u OC što je doprinijelo lakšoj podjeli poslova i zajedničkom planiranju međusobnih odnosa kroz neko vrijeme.. Kao prisutan rizik uobičajeno se javljaju velika očekivanja korisnika - nestrpljivost i želja da se narušeni odnos odmah popravi.. Važno je i u obiteljski život uključiti djecu kao ravnopravne članove obitelji - samo na taj način mogu učiti uloge koje će jednog dana obavljati u svojoj obitelji.. Za kraj.. Kvalitetni obiteljski odnosi temelje se na dobrim partnerskim odnosima, a oni znače uzajamno poštovanje i skrb.. To omogućava zajedničko pozitivno djelovanje u odgoju djece i temelj je osobnog zadovoljstva životom.. U bračnu/partnersku zajednicu stupamo jer želimo i vjerujemo da će nam suživot olakšati nošenje sa životnim izazovima.. Dobro je upamtiti kako su obiteljski odnosi najvažniji odnosi u životu koje je potrebno kontinuirano nadograđivati i njegovati.. ŠTO ZNAČI I KAKO OČUVATI BRAK?.. Tel.. 371-193, 371-319.. e-mail:.. Pod pokroviteljstvom Svjetske zajednice bračnih susreta, Svjetski dan braka obilježava se druge nedjelje u veljači, a u sve većem broju zemalja obilježava se i tjedan braka od 7.. do 14.. veljače.. Što je brak?.. Brak.. je životna zajednica dviju osoba različitog spola (žene i muškarca) koja ima sociološke, kulturne, vjerske i pravne posljedice.. Osnovna funkcija braka.. je osnivanje obitelji i stvaranje potomaka.. *.. Sociološki aspekti braka.. Brak je relativno trajna spolna i ekonomska zajednica muškarca i žene koju priznaje društvo.. Vjerski aspekti braka.. Kršćanski brak započinje vjenčanjem u crkvi pred svećenikom i najmanje dva svjedoka (kumovi).. Ženidbena veza traje do smrti muža ili žene.. Brak je nerazrješiv, osim ako se proglasi ništavnim od strane crkvene vlasti, ako postoje opravdani razlozi.. Teški grijesi protiv braka su: preljub, mnogoženstvo, odbacivanje.. plodnosti i rastava.. Kada zajednički život iz različitih teških razloga postaje praktički nemoguć, Katolička Crkva dopušta odvojenost supruga.. Pravni aspekti braka.. Brak je, u pravnom smislu, zakonom uređena zajednica muškarca i žene.. Za sklapanje braka moraju biti ispunjene određene pravne pretpostavke propisane zakonom, da bi pravni poredak takvoj zajednici priznao učinke braka.. Učinci braka mogu biti osobno pravni (npr.. prezime bračnih drugova) i imovinskopravni (npr.. bračna stečevina).. Životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca u pravnom smislu naziva se.. izvanbračna zajednica.. Takva zajednica, u novije vrijeme, u velikoj mjeri proizvodi gotovo sve pravne učinke kakve proizvodi i brak te je u pravnom smislu gotovo izjednačena s brakom.. Istospolna zajednica.. (životna zajednica osoba istog spola) u pravnom smislu nije brak, ali u novijem vremenu postaje pravno priznata u mnogim državama.. Brak i ljubav?.. Amerikanci i većina Europljana daju veliku važnost ljubavi kad je brak u pitanju.. Japanci i Kinezi misle kako je ljubav za brak nevažna.. Stari Grci i Rimljani nalazili su se negdje između ovih dvaju ekstrema.. Ljudi pod ljubavlju razumiju različite stvari i iskazuju ljubav na različite načine (kad kažu volim te pod tim ne razumiju isto); ljudi obično vole onako kako sami žele biti voljeni.. iako mnogi misle kako je ljubav kemija, pomoglo bi nam da znamo kako mi shvaćamo ljubav, kako naš partner shvaća ljubav i što očekujemo jedno od drugoga.. Tipovi ljubavi?.. Romantična ljubav-zaljubljenost.. obično prevladava u prvoj fazi nekog odnosa, to je ono divlje stanje oduševljenja i boli, nježnih osjećaja i seksualnog uzbuđenja, tjeskobe i opuštenosti, altruizma i ljubomore i svih drugih sastojaka opće emocionalne zbrke.. kognitivna komponenta.. stalno mislimo na osobu, bez mogućnosti kontrole, idealiziramo je i želimo je što bolje upoznati.. emocionalna komponenta.. uključuje velike promjene raspoloženja (od euforije do depresije), želju da ljubav bude uzvraćena, čežnju za jedinstvom i intenzivno fiziološko uzbuđenje.. komponenta ponašanja.. pokušavamo otkriti što druga osoba osjeća, proučavamo je , činimo joj usluge i stalno smo u njezinoj blizini.. Partnerska ljubav.. - temelji se na uvažavanju/ sviđanju/divljenju kombiniranom s dubokim osjećajem brige i privrženosti u odnosu.. Zadovoljstvo odnosom raste kad se jednom spozna prava vrijednost partnerstva i pouzdane povezanosti.. Ako zaljubljenost, čija je najvažnija funkcija u stvaranju privrženosti i povezanosti koje su nužne za održanje odnosa i razrješavanja početnih konflikata, uspješno preživi postiže se viša razina odnosa.. Zaljubljenost postupno prelazi u partnersku ljubav koja biva jača i često traje doživotno.. Ta promjena u prirodi naše ljubavi događa se u razdoblju od šest do trideset mjeseci od početka veze.. Sternbergovi tipovi ljubavi.. Prema teoriji R.. Sternberga ljubav ima tri temeljne komponente:.. Bliskost.. odnosi se na osjećaj povezanosti među partnerima.. Uključuje međusobno divljenje, brigu, razotkrivanje i intimnu komunikaciju.. Strast.. odnosi se na vrlo intenzivne emocije u ljubavnom odnosu, nadasve na seksualnu privlačnost.. Odanost.. odnosi se na odluku da s osobom koju volimo održimo dugotrajnu vezu.. Različite kombinacije tih komponenti daju sedam različitih tipova ljubavi.. Dinamika partnerskih odnosa.. Svaki partnerski odnos ima svoju dinamiku.. Tu dinamiku možemo zamisliti kao kontinuum u kojem od početne preklapajuće situacije dolazi do djelomičnog preklapanja, povremenog razdvajanja, ali onda i vraćanja u djelomično preklapanje.. Poznato je da se partnerstvo ne može temeljiti samo na konfluentnom odnosu, a naravno ni na trajnoj izolaciji.. Optimalno kretanje na kontinuumu između konfluencije i separacije umijeće je svakog partnerstva.. Neki statistički podaci vezani uz brak.. 2008.. godine u Hrvatskoj je sklopljeno 1% više brakova (ukupno 23 373) nego 2007.. godine, ali je iste godine Državni zavod za statistiku bilježio 5% više razvedenih (ukupno 5025) nego 2007.. Tijekom godina povećava se starosna dob mladenaca (onih koji ulaze u prvi brak); dok su 1998.. godine mladenke spremno pristajale na zavjete u prosjeku s 23 godine, a mladoženje s 26; 2008.. godine prosječna starost mladenka je bila oko 27 godina, a mladenaca oko 30.. Tijekom zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj se raspao gotovo svaki četvrti brak, dok je u nekim sredinama to čak svaki treći brak.. Prema statistikama, bračni se partneri razvode najčešće nakon desete, odnosno nakon četrnaeste godine braka, a u starosnoj dobi između 30.. i 39.. godine života, ali sve je više onih koji se rastanu i nakon više od 25 godina zajedničkog života.. Kao najčešći uzroci razvoda braka navode se : nedostatak komunikacije, varanje partnera, emocionalna nepovezanost, površno poznavanje partnera prije stupanja u brak, promjene u ponašanju supružnika, ali i fizičko i psihičko zlostavljanje.. Neki podaci o uspješnosti brakova.. Najviše šanse da uspije ima brak sklopljen u kasnijim dvadesetim; šanse su veće ako mladenka nije (već) trudna ili (već) ima dijete, ako su partneri dovršili svoje školovanje, ako u brak nisu stupili naglo, te ako i sami ne potječu iz razvedenih brakova.. Vezano uz prihode i zaposlenost, u brakovima gdje je i žena zaposlena, ustanovljena je bolja komunikacija među partnerima, a što ne utječe negativno ni na dobrobit djece ukoliko je ona zadovoljna svojom situacijom vezano uz djecu, bračni parovi koji imaju djecu jer to žele i oni koji ih nemaju jer to ne žele-podjednako su zadovoljni u braku.. Sretni parovi zadovoljniji su seksom i češće se njime bave nego oni manje sretni.. Bolest jednog partnera može brak dovesti u krizu, to kao i svaka druga kriza, može biti prigoda da se međusobni odnosi ili učvrste ili pokvare.. Uspjeh u braku izrazito je povezan s načinom kako partneri komuniciraju, donose odluke i rješavaju konflikte.. Osobine ličnosti kao neurotičnost, nisko samopoštovanje, impulsivnost i sramežljivost pridonose neuspješnosti braka.. Kako poboljšati brak?.. Iskustvo u radu s parovima, kao i istraživanja, upućuju na to da bliski odnosu među partnerima ovise o uspjehu njegovanja skladnih odnosa, a za što su potrebne određene vještine odnos među partnerima postaje bliskiji i produbljeniji s međusobnim slušanjem, jasnom komunikacijom, pregovaranjem i pravilnim postupanjem sa srdžbom-a što daje nadu mnogim parovima jer se vještine komuniciranja mogu savladati i naučiti za razliku od osjećaja, strasti, sreće i sl.. Neki muškarci i žene iz uspješnih brakova, koji su sudjelovali u istraživanjima usmjerenim na otkrivanje uvjeta koji pridonose tome da se brak održi, izjavljivali su:.. Partner je moj najbolji prijatelj i sviđa mi se kao osoba.. Uvijek mi je na prvom mjestu-ispred ostalih ljudi, posla, TV i bilo čega drugog.. Posvećujem mu pažnju i imam za nj vremena.. Da biste nekoga voljeli morate se osjećati emocionalno sigurni-vjerovati da vas partner potpuno prihvaća, poštuje i podržava.. Ne napadamo i ne kritiziramo jedno drugo kad smo ljuti-umjesto toga obazrivo pregovaramo.. Slažemo se u vrijednostima, ciljevima i seksu.. Tražimo u životu i jedno u drugom ono najbolje-optimisti smo.. Ravnopravni smo.. Poštujemo želje partnera i jasno nam je da ne može uvijek biti sve onako kako mi želimo.. Ako se pojave neslaganja-pregovaramo i dogovaramo se.. Strpljivi smo i spremni oprostiti.. Podjednako smo (ne)ovisni jedno o drugom na način koji obogaćuje naš život.. Puno toga radimo zajedno i oko većine stvari se slažemo.. Ali svatko je od nas osoba za sebe i ima svoje interese, prijatelje i aktivnosti.. I, što je najvažnije, svatko misli za sebe.. Često se sjećamo lijepih trenutaka koje smo zajedno proveli.. Pišu: Dunja Horvat, pravnica i Tanja Cujzek, soc.. pedagoginja.. siječnja se obilježava Svjetski dan mira i Svjetski dan obitelji.. Tom prigodom, nekoliko riječi o važnosti obitelji.. Obitelj.. je osnovna jedinica društva i obično se sastoji od jednog ili dva roditelja i njihove djece.. To.. je i grupa ljudi koji dijele zajedničke vrijednosti i imaju zajedničke ciljeve i obično žive u istoj kući, stanu, prebivalištu.. Obitelj.. je i grupa ljudi koji imaju zajedničke pretke i zajedničko porijeklo.. Broj članova obitelji može biti od nekoliko do stotinjak.. U današnjem društvenom poretku obitelj se definira kao nuklearna koju čine supružnici i njihova djeca, a u posljednje.. vrijeme sve je češće prisutan i pojam.. jednoroditeljskih obitelji.. Osnovne funkcije obitelji jesu:.. -.. biološko-reprodukcijska.. sociološko - kulturna.. Važnost tih odnosa je u tome;.. o.. Uređenje obiteljskih odnosa temelji se na načelima;.. Roditeljstvo i izazovi odgoja.. Iskustva rada u Obiteljskom centru pokazuju kako svaki roditelj želi dobro svome djetetu, a često je jedini problem što roditeljima nedostaju znanja i upute kako ostvariti ono što nam je cilj cijelog procesa, a to je odgojiti kompetentno i sretno dijete.. Svi već jako dobro znamo da ne postoje gotovi recepti, instant rješenja planovi koji bi našoj djeci osigurali uspjeh.. Ono što postoji je nekoliko jasnih načina (mnogo puta provjerenih u praksi) koji mogu poboljšati izglede za uspjeh.. Budite sigurni da nema savršenog roditelja niti samo jedan, pravi način , da odgojite dijete.. Ono što postoji su različite tehnike i isprobani postupci koji nam pomažu da odgoj djece bude lakši, manje naporan i uspješniji.. Odgoj djece je najuspješniji kad se zasniva na dobroj međusobnoj komunikaciji (povjerenje bez prisile ili pozitivna stega).. U tome je odgovornost roditelja da vjeruje da djeca žele komunicirati te da.. koristimo tehnike pozitivne komunikacije: ja-poruke i aktivno slušanje.. Ja-porukama pokazujemo djetetu kako se osjećamo, što mislimo, što nam je potrebno i što želimo, koje su nam namjere i što kanimo učiniti.. I upravo to je pravi smisao dobre komunikacije izraziti sebe, a ne optuživati, prigovarati, okrivljavati i omalovažavati.. Nije nužno da.. Ja-poruke.. počinju zamjenicom ja , bitno je reći djetetu kako se osjećamo u vezi s onim što nam je ono reklo ili učinilo, što mislimo, što bismo željeli da bude drugačije u njegovom ili njezinom ponašanju prema nama.. Aktivno slušanje uključuje sljedeće vještine:.. - korištenje neverbalnih poruka dok slušamo (kontakt očima, kimanje glavom, kada vam dijete želi nešto pokazati, ako ikako možete, prestanite raditi ono što radite i posvetite mu pažnju.. Ukupno držanje kojim pokazujemo da ga čujemo i razumijemo, da nas zanima ono što nam govori);.. - postavljanje potpitanja otvorenog tipa ( Kako se osjećaš.. ? , Što misliš.. ? , Što namjeravaš poduzeti u vezi s.. ? );.. - provjeravanje jesmo li dobro razumjeli ono što smo čuli preoblikovanjem toga što smo čuli (tzv.. parafraziranje i reflektiranje: Ako sam dobro razumio, ti misliš.. ? ; Imam dojam da se osjećaš.. ; Čini mi se da si.. , i sl.. ).. - također je važno saslušati dijete do kraja, bez da se odmah branimo ili ljutimo.. posebnosti komunikacije s djecom.. kad nešto tražite od djeteta učinite to kratko i jasno.. ne tražite više od jedne stvari odjednom.. svom djetetu jasno pokažite što od njega očekujete.. u svojim očekivanjima budite realni, vodeći brigu o mogućnostima djeteta.. u vašim zahtjevima neka preteže riječ učini to , a ne nemoj to učiniti.. zahtjeve postavljajte obzirno.. ne prijetite djetetu naknadnom kaznom npr.. kad ti otac dođe kući.. isl.. pri postavljanju zahtjeva koristite kada i tada (uzročno-posljedična veza).. i za kraj.. Što su roditelji bliže svojoj djeci to su ona dalje od nevolja.. Potrebno je, iako nam nije svima svojstveno, razvijati sposobnost usmjeravanja na ono pozitivno u ovom svijetu.. Mudri roditelji, odgajatelji i učitelji prenose odgovornost, a zatim hvale postignuća.. Djeci nije potrebno savršenstvo.. Djeca trebaju nas da idemo ispred njih krčimo put, obilježavamo granice i usmjeravamo njihovo napredovanje.. Oni računaju na nas da priznamo njihove mogućnosti i razvijamo ih.. Kad naša djeca uspiju i mi smo uspješni ljudi (roditelji).. Međuljudske veze u obitelji, njihov razvoj, najvažnija su ulaganja u životu svakog čovjeka.. Naši odnosi, ispunjeni ljubavlju, razumijevanjem i povjerenjem, hrane naš duh i daju smisao životu.. ZAKON O DADILJAMA (NN 37/13).. -stupio je na snagu u travnju 2013.. godine, a naknadno su doneseni PRAVILNICI (provedbeni propisi) i ispunjeni su svi uvjeti za primjenu Zakona.. ŠTO JE DJELATNOST DADILJE?- obuhvaća čuvanje, brigu i skrb za djecu u dobi do 14 godina.. GDJE?.. stambenom prostoru- prostor u kojem obrtnik stanuje, a koristi za obavljanje djelatnosti dadilje te ima dokaz o korištenju( nadležno tijelo utvrdilo da su ispunjeni uvjeti za korištenje).. stambeni prostor roditelja- stambeni prostor roditelja djeteta u kojemu se obavlja djelatnost dadilje.. poslovni prostor- prostor koji koristi obrtnik za obavljanje djelatnosti dadilje+ dokaz o korištenju+ nadležno tijelo utvrdilo da ispunjava uvjete.. MOŽE obavljati samo OBRTNIK-otvoren obrt+registrirana djelatnost dadilje.. POSLOVE DADILJE- osoba koja ispunjava osobne i stručne uvjete za obavljanje poslova dadilje, a obavlja ih kao obrtnik ili zaposlenik obrta.. POTREBNO REGISTRIRATI OBRT=DJELATNOST DADILJE.. Zahtjev za upis u obrtni registar podnosi se Uredu državne uprave u KZŽ-služba za gospodarstvo.. UVJETI:.. Upis u obrtni registar (registrirana djelatnost dadilje).. Poslovni ili stambeni prostor te.. (RJEŠENJE DONOSI URED DRŽAVNE UPRAVE U KZŽ), osim ako će se djelatnost dadilje obavljati u stambenom prostoru roditelja.. UPIS u imenik DADILJA.. da bi počela legalno obavljati djelatnost dadilja (.. FIZIČKA OSOBA KOJA OBAVLJA DJELATNOST DADILJE KAO OBRTNIK ILI JE ZAPOSLENA KOD OBRTNIKA).. PRVO MORA PODNIJETI ZAHTJEV ZA UPIS U IMENIK DADILJA OC KZŽ=na propisnom obrascu I-1, te je dužna priložiti:.. Izvod iz matice rođenih.. Presliku osobne iskaznice ili Uvjerenja o prebivalištu/odobrenom boravku.. Potvrdu ovlaštene zdravstvene ustanove ili specijalista medicine rada u privatnoj praksi o općoj zdravstvenoj sposobnosti za rad podnositelja zahtjeva.. Svjedodžbu/ diplomu o završenom školovanju na hrvatskom jeziku ili drugu odgovarajuću ispravu nadležne odgojno-obrazovne ustanove.. Dokaz o najmanje završenoj SSS.. Dokaz o završenom stručnom osposobljavanju za dadilju.. Obiteljski centri ovlašteni su donijeti Rješenje o upisu u imenik dadilja.. Da bi donijeli to Rješenje, po službenoj dužnosti prikupljamo podatke:.. Da osoba nije pravomoćno osuđena te da se protiv nje ne vodi kazneni postupak za određena kaznena djela.. Nema izrečenu sigurnosnu mjeru ili zaštitnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti dok mjera traje.. Nema izrečenu mjeru za zaštitu prava i dobrobiti djece prema Obiteljskom zakonu, od CZSS.. Nema izrečenu prekršajno-pravnu sankciju za nasilje u obitelji.. AKO SE DJELATNOST OBAVLJA U STAMBENOM PROSTORU- I ZA ČLANOVE KUĆANSTVA OBRTNIKA!.. Dadilja podnosi Zahtjev za upis u imenik dadilja OC KZŽ.. Nadležni OC donosi Rješenje o upisu dadilje u imenik dadilja i vrši upis u imenik u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.. OC VODI IMENIK DADILJA.. Zakon poznaje i POMOĆNU DADILJU- fizička osoba zaposlena kod obrtnika koji obavlja djelatnost dadilje te koja neposredno i osobno pruža pomoć dadilji u čuvanju i skrbi za djecu, a upisana je u IMENIK POMOĆNIH DADILJA.. (vodi Obiteljski centar).. podnijeti Zahtjev za upis u imenik pomoćnih dadilja OC-a na propisnom obrascu I-2, uz priloge.. OC donosi Rješenje o upisu pomoćne dadilje u Imenik pomoćnih dadilja i vrši upis pomoćne dadilje u imenik pomoćnih dadilja u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.. Protiv Rješenja se može izjaviti žalba Ministarstvu nadležnom za socijalnu politiku u roku od 15 dana od dana dostave Rješenja.. -OBRTNIK=Zahtjev za izdavanje Rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti dadilje.. -podnosi se nadležnom OC-u, a uz Zahtjev je potrebno priložiti:.. akt o upisu obrta u obrtni registar.. Rješenje ureda državne uprave u KZŽ da su ispunjeni_____ uvjeti za obavljanje djelatnosti dadilje.. Rješenje o upisu obrtnika u Imenik dadilja.. Ugovor o osiguranju s ovlaštenim osiguravateljskim društvom za slučaj odgovornosti za štetu nastalu obavljanjem djelatnosti dadilje-.. Ugovor o osiguranju odgovornosti za štetu-koji pokriva opću odgovornost i odgovornost iz djelatnosti( profesionalna odgovornost) za štetu koju bi djetetu, roditelju ili 3.. osobama mogao prouzročiti obavljanjem djelatnosti dadilje.. Osiguranik je dadilja ili pomoćna dadilja.. Najniža osigurana svota ne može biti manja od 100.. 000 kuna po štetnom događaju odnosno 300.. 000 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini.. Ugovor se mora obnavljati.. Dokaz o pravu korištenja poslovnog ili stambenog prostora u kojem se namjerava obavljati djelatnost dadilje.. (osim ako će se djelatnost dadilje obavljati u stambenom prostoru roditelja).. Ako će se djelatnost dadilje obavljati u stambenom prostoru-i pisanu izjavu obrtnika o sastavu kućanstva, u kojem slučaju OC ex offo pribavlja podatke za članove kućanstva:.. - Uvjerenja o neosuđivanosti/nevođenju kaznenog postupka.. Nije izrečena sigurnosna/zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti.. - Zaštita djece( nije izrečena mjera obiteljsko pravne zaštite).. - Prekršajno pravne sankcije za nasilje u obitelji.. OC ex offo pribavlja izvješće o obiteljskim prilikama od nadležnog CZSS te potvrdu o zdravstvenom stanju članova obitelji od nadležnog liječnika obiteljske medicine.. (u slučaju kad se djelatnost dadilje obavlja u stambenom prostoru-djelatnost se ne može obavljati ako bi zbog bolesti člana kućanstva ili potrebe za skrb člana obitelji bilo ugroženo zdravlje ili drugi interesi djeteta ili ako su odnosi članova kućanstva poremećeni.. Djelatnost dadilje se ne može obavljati u stambenom ili poslovnom prostoru u kojem se pružaju usluge obiteljskog doma ili udomiteljstva- te okolnosti provjerava OC po službenoj dužnosti.. O Zahtjevu odlučujemo Rješenjem, a pravomoćno pozitivno Rješenje bez odgode dostavljamo podnositeljici Zahtjeva te Ministarstvu nadležnom za soc.. politiku i mlade.. Obrtnik može započeti obavljati djelatnost dadilje nakon što dostavi pravomoćno Rješenje kojim je usvojen Zahtjev nadležnom Uredu državne uprave KZŽ.. OC u roku od 15 dana vrši upis obrtnika u registar osoba koje obavljaju djelatnost dadilje.. KOLIKO DJECE?.. u stambenom/poslovnom prostoru istodobno čuvati, brinuti i skrbiti o najviše šestero djece do 14 godina.. ( ako se obavlja u stambenom prostoru, uračunavaju se i djeca obrtnika do 10.. godine života ).. ukupan broj se smanjuje za jedno dijete ako obrtnik ima 1 ili dvoje djece školske dobi do 10 godina; odnosno za dvoje djece ako ima troje ili više svoje djece školske dobi do 10 godina.. = o najviše jednom djetetu mlađem od godinu +ukupan broj djece se smanjuje za jedno.. najviše jednom djetetu sa teškoćama u razvoju; ukupan broj djece se smanjuje za jedno.. =najviše jednom djetetu mlađem od godinu dana s teškoćama u razvoju= ukupan broj djece se smanjuje za dvoje.. ne može se istodobno čuvati, brinuti i skrbiti o djetetu mlađem od godinu dana i o djetetu s teškoćama u razvoju (djeca u posjetu u vremenu u kojem se obavlja djelatnost= moraju biti u pratnji plt.. osobe).. Može zaposliti jednu dadilju/pomoćnu dadilju u stambenom/poslovnom prostoru.. A).. dadilju = ukupan broj djece 12 ( obje prisutne, a kad je veći broj djece prisutno).. B).. pomoćnu dadilju= ukupno 8 djece ( uvijek mora biti prisutan i obrtnik).. u stambenom prostoru roditelja poslove dadilje može obavljati samo obrtnik, samostalno i osobnim radom, bez rada i pomoći druge osobe.. OBVEZE DADILJE:.. 1).. obrtnik i roditelj sklapaju PISANI UGOVOR , uređuju međusobne odnose vezano uz čuvanje djece.. 2).. obrtnik mora imati ADRESAR DJECE (podatke o djetetu, adresu stanovanja, broj telefona roditelja te liječnika djeteta) PROFESIONALNA TAJNA.. 3).. za svako dijete mora izvaditi INFORMACIJSKU KARTICU ZA HITNE SLUČAJEVE opći podaci te osnovne informacije o zdravstvenim teškoćama ili posebnim potrebama.. STRUČNA OSPOSOBLJENOST+STRUČNO USAVRŠAVANJE (seminari, tečajevi, edukacije) nositelj Obiteljski centar , uz suglasnost Ministarstva.. REGISTAR I IMENICI:.. Obiteljski centar:.. vodi registar osoba koje obavljaju djelatnost dadilje (Ministarstvu dostavljamo zbirne podatke iz Registra).. Imenik dadilja.. Imenik pomoćnih dadilja.. 4).. Stručno usavršavanje dadilja izrada programa, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.. 5).. Može provoditi stručni nadzor nad provedbom zakona.. Za sve dodatne informacije molimo vas kontaktirajte Obiteljski centar KZŽ na gore navedenu adresu ili brojeve telefona.. PREVENCIJA NASILJA MEĐU DJECOM I MLADIMA.. Nasilje među djecom.. i mladima je.. svako izravno (namjerno, neslučajno) fizičko ili psihičko nasilno ponašanje usmjereno na djecu i mlade od strane njihovih vršnjaka (s ciljem nanošenja tjelesnih ozljeda) koje može varirati u težini, intenzitetu i vremenskom trajanju.. Nasilje uključuje tri osnovna elementa (prema Olweus,1998.. negativni postupci namjerno nanošenje ozljeda drugoj osobi (fizički; verbalni; ali i bez riječi ili tjelesnog dodir, pr.. u obliku društvene izolacije, kreveljenjem ).. opetovano i trajno da bi se neki negativan postupak smatrao nasiljem, mora se ponavljati i biti trajan.. asimetričan odnos snaga stvarni i/ili percipirani nerazmjer snaga može se javiti u situacijama izravna nasilništva ako je učenik žrtva doista fizički slabiji u odnosu na učenika zlostavljača; ako žrtva sebe doživljava fizički ili mentalno slabijom, ako postoji brojčani nerazmjer između žrtve i zlostavljača; u situacijama neizravna nasilništva nerazmjer snaga može se javiti u slučaju izolacije učenika iz grupe, širenju glasina i tome slično.. Nasiljem se smatra udaranje, šamaranje, naguravanje, čupanje, oduzimanje stvari i novca, izrugivanje zbog kojeg oblika različitosti, nazivanje pogrdnim imenima, isključivanje iz grupe i slični oblici ponašanja.. Može se podijeliti u nekoliko oblika:.. fizičko nasilje najuočljiviji oblik, podrazumijeva udaranje, guranje, štipanje,čupanje i sl.. verbalno nasilništvo najčešće prati fizičko,.. podrazumijeva vrijeđanje, širenje glasina, stalno zadirkivanje, ismijavanje.. emocionalno nasilje namjerno isključivanje žrtve iz zajedničkih aktivnosti razreda ili dječje grupe, kao i ignoriranje.. seksualno nasilje uključuje neželjeni fizički kontakt i uvredljive komentare.. kulturalno nasilje podrazumijeva vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi.. ekonomsko nasilje uključuje krađu i iznuđivanje novca.. Čimbenici koji doprinose pojavljivanju nasilništva među djecom.. OBITELJSKI:.. nedostatak stabilne emocionalne povezanosti/privrženosti između roditelja i djeteta.. slab nadzor nad djetetom i zanemarivanje djetetovih potreba.. prihvaćanje i oponašanje agresivnih i nasilničkih ponašanja koja djeca uče od roditelja te braće i sestara.. djeca koja odrastaju u obiteljima u kojima postoji nasilje imaju 3-4 puta veću vjerojatnost da postanu nasilnici.. ŠKOLSKI:.. nedostatak nadzora i nadgledanja.. negativna školska klima.. neadekvatno ponašanje nastavnika (ismijavanje, prijetnje, fizičko nasilje).. stav nastavnika prema nasilništvu ( Olweus 25%.. učitelja ne vidi ništa loše u nasilništvu).. nedostatak programa intervencije i prevencije.. Najčešće je žrtva:.. novo dijete u razredu.. nadareno dijete.. mirno i ljubazno dijete.. dijete koje ima dobar odnos s učiteljem.. dijete nižeg socioekonomskog statusa.. dijete iz druge etničke skupine.. hendikepirano dijete/dijete s posebnim potrebama.. dijete razvedenih roditelja.. dijete žrtva obiteljskog nasilja.. Žrtve nasilničkog ponašanja:.. boje se ići u i iz škole.. mijenjaju uobičajeni put do škole.. psihosomatske tegobe.. pogoršava se školski uspjeh.. dolaze kući s potrganom odjećom i oštećenim školskim knjigama.. dolaze kući izgladnjeli (uzet im je novac).. povučeni su, sniženog samopouzdanja.. izražena anksioznost.. imaju neobjašnjive modrice, ogrebotine i porezotine.. postanu agresivni ili depresivni.. počnu markirati.. školske odmore provode sami.. ne biraju ih u grupnim sportovima.. traže blizinu učitelja.. Djeca koja se nasilno ponašaju.. Imaju lošu pažnju i koncentraciju.. Često ometaju školske aktivnosti.. Imaju loš uspjeh u školi.. Često upadaju u tučnjave s drugom djecom.. Na razočarenja, kritike i zadirkivanje reagiraju izuzetnom ljutnjom, krivnjom i osvetom.. Često gledaju nasilne filmove i igraju nasilne igrice.. Konstantno se suprotstavljaju odraslima.. Zadirkuju i draže životinje.. Djeluju kao da ne suosjećaju s drugima.. Procjena potencijalno nasilnih i nasilnih učenika čimbenici visokog rizika.. Crtanje i pisanje koje sadrži nasilje (osobito nasilni crteži neprimjereni dobi).. prijetnje nasiljem (direktna prijetnja ubit ću te ili prikrivena prijetnja poslije škole će ti se nešto dogoditi ).. Prijašnje nasilno ponašanje ili agresivna prošlost.. Mučenje životinja.. Učenika zadirkuju ili uznemiruju (nasilni učenici neutralna i nenasilna ponašanja percipiraju kao nasilje ili izazivanje).. Neprimjerena upotreba ili pristup oružju.. Uzimanje droge.. Obiteljski stresori.. Vršnjaci ga smatraju čudakom , drugačijim.. Slaba motivacija za školskim uspjehom.. Usklađenost i zajedništvo.. Djelujući usklađeno i zajednički, roditelji, škola i lokalna zajednica mogu.. utjecati na društveno odgovorno ponašanje djece i na učenje društvenih i emocionalnih vještina (ŽIVOTNE VJEŠTINE):.. SVIJEST O SEBI (zna svoje dobre strane, prepoznati osjećaje).. RAZUMIJETI DRUGE (razviti suosjećanje, staviti se u tuđe cipele ).. RAZUMIJETI VLASTITU PRIRODU (znati upravljati vl.. osjećajima, suočiti se s preprekama).. DONOSITI ODGOVORNE ODLUKE (promisliti o posljedicama svojih djela za sebe i druge).. GRADITI ZDRAVE ODNOSE (reći NE negativnim pritiscima vršnjaka, sukobe rješavati konstruktivno).. Integracija znanja i kompetencija, suradnja i zajednička vizija cilja doprinose uspješnosti svakog programa prevencije u postizanju njegove osnovne zadaće odgojiti sretnu i kompetentnu djecu.. Frana Galovića 1c, Krapina, 049/371-319, 371-193.. Mentalno zdravlje.. Svjetski dan mentalnog zdravlja.. obilježava se.. svake godine 10.. listopada.. u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO).. Na svjetskoj razini naglašava se važnost promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava se pozornost na probleme mentalnog zdravlja.. Kad čujemo termin mentalno zdravlje, česta asocijacija su mentalne (psihičke) bolesti, no ono je sastavni dio općeg zdravlja osobe te je važan izvor snage i sigurnosti za pojedinca i obitelj.. Osobe dobrog mentalnog zdravlja su:.. - zadovoljne.. - pozitivne.. - sposobne zasnovati obitelj i biti sretna u obitelji.. - prihvaćati druge ljude.. - sposobne stvarati i održavati prijateljstva.. - produktivne na radnom mjestu.. - dobro se nose sa stresom i svakodnevnim problemima.. Mentalno zdravlje obuhvaća naše osjećaje i razmišljanja o nama samima, drugim osobama i suočavanje sa zahtjevima života.. Što utječe na mentalno zdravlje?.. Svakodnevno na naše mentalno zdravlje utječu brojni čimbenici od kojih neki nisu pod našom kontolom.. Npr.. kontrolirati ili predvidjeti ponašanja drugih ljudi u nekim situacijama, kao i neke događaje (kvar na automobilu, bolest nas ili bliske nam osobe i dr.. ) dok postoje i neki aspekti koji jesu pod našom kontrolom, npr.. naš stav, način na koji tumačimo događaje i ponašanja drugih ljudi te ponašanja koja biramo kao odgovor na takve situacije.. Briga o mentalnom zdravlju.. Opadanje određenih mentalnih sposobnosti za koje se mislilo da su povezane sa starenjem, poput gubitka pamćenja, sporog razmišlja i blokade kod rješavanja problema, nije neizbježno ako se mozgu nastave davati izazovi.. Što se može poduzeti kako bi se očuvale (i povećale) mentalne sposobnost kako postajemo stariji?.. Što se ne koristi zahrđa.. Ne iznenađuje da se isti savjet koji slijedimo kako bismo postigli tjelesnu kondiciju odnosi i na mentalne sposobnosti - koristi ih ili će zahrđati.. Psihičke vježbe će ojačati i poboljšati kognitivne funkcije tijekom vremena.. Zdrav životni stil - zdravlje ponekad ne možemo izabrati, ali možemo izabrati zdrav način života.. Zdravi životni stilovi uključuju i aktivnu brigu o vlastitom zdravlju, te odgovorno ponašanje prema sebi, drugima, ali i prema okolini.. Ostati mentalno zdravi.. znači nositi se sa svakodnevnim mislima i osjećajima.. To uključuje rad na svojim mislima i osjećajima tj.. psihohigijenu.. Nemojte skrivati vlastite emocije, pokažite ih i drugi ljudi ih imaju i oni će vas razumijeti.. Priznajte i sebi i drugima kako vas je ponekad strah, da ste veseli, sretni ili jadni.. Pokušajte prepoznati emocije drugih ljudi i u njih se uživjeti (empatija); to će vam olakšati život s vlastitim emocijama.. Također, briga o mentalnom zdravlju uključuje i brigu o sebi kada se osjećamo loše, slabo, pod stresom, uzrujano, ili tužno radeći stvari kojepomažu da se osjećamo bolje, razgovarajući sa nekom osobom od povjerenja, a po potrebi potražiti i savjet strućne osobe (lječnika, psihologa, savjetodavatelja i dr.. POLAZAK U ŠKOLU.. Spremnost djeteta za školu.. Današnji obrazovni sustavi.. u pravilu kao kriterij ulaska u školu ne postavljaju stupanj djetetove spremnosti, njegovu doraslost razvojnim zadacima ,.. nego granicu ulaska u školu određuju mehanički na temelju kronološke dobi.. Pojam spremnosti za školu ili bolje rečeno spremnosti za školsko učenje kod većine istraživača određuje se kao složena pojava koja uključuje više dimenzija, pri čemu se najčešće navode:.. Tjelesna spremnost koja podrazumijeva mogućnost djeteta da se nosi sa zahtjevima koji uključuju specifične psihofizičke napore, odnosno dijete mora imati u zadovoljavajućoj mjeri razvijene osjetne funkcije.. te određene tjelesne sposobnosti poput snage mišića i tjelesne izdržljivosti,.. Govorna razvijenost koja podrazumijeva da dijete ima odgovarajuću artikulaciju, da uredno koristi gramatičku strukturu; da ima bogat rječnik, te uredno razumijevanje govora.. kako bi mogli slijediti upute i zahtjeve učiteljice/učitelja,.. Kognitivna spremnost, kao najvažniji prediktor školskog uspjeha, uz inteligenciju uključuje i razvijenost niza psihičkih funkcija u području percepcije, pažnje, pamćenja i mišljenja,.. Emocionalna spremnost koja se očituje u stanovitoj emocionalnoj stabilnosti i mogućnosti kontrole vlastitih emocija kako bi dijete znalo na odgovarajući način prihvaćati uspjeh i neuspjeh, kao i primjereno izražavati osjećaje koji ih prate ,.. Socijalna spremnost koja podrazumijeva ostvarivanje uspješne komunikacije s vršnjacima i učiteljima te mogućnost suradnje s drugima,.. Motivacija za učenje i interes za građu također predstavljaju osobito važne činitelje školskog uspjeha.. Utvrđivanje spremnosti za školsko učenje moguće je korištenjem niza instrumenata.. koji.. mjere koncept spremnosti za školu.. Sami roditelji promatrajući djetetove reakcije mogu.. prepoznati optimalne trenutke za učenje čiji prvi znak je djetetovo spontano zanimanje za učenje čitanja i pisanja, a zasigurno znak djetetove zrelosti za učenje jest ukoliko pokušaj poučavanja u nekom području rezultira napretkom u učenju.. Priprema za polazak u školu - zajednička aktivnost roditelja i djeteta.. Polazak u prvi razred osnovne škole predstavlja veliku promjenu u životu djeteta, ali i njegovih roditelja.. Može se reći da je to prvi veliki korak djeteta na putu do zrelosti, ali i korak u kojem se potvrđuje sav dotadašnji trud, pažnja i ljubav ugrađena u odgoj djeteta.. Dobra pripremljenost roditelja za polazak djeteta u školu svakako je jedan od preduvjeta uspješnije prilagodbe djeteta na školski program i obveze koje dijete očekuju.. Ako se roditelji dobro informiraju počevši od informacije o proceduri upisa u školu, dokumentima koji trebaju, vremenu i sadržaju pregleda djeteta za upis, sadržaju razgovora kod pedagoga.. znat će pripremiti.. i dijete, te će time reducirati potencijalni stres.. oko upisa i polaska u prvi razred.. Obitelj je najvažniji faktor u razvoju svih sposobnosti djeteta i priprema djeteta za školu zapravo počinje od njegovog dolaska u obitelj.. Time mogli bismo reći da bi i priprema roditelja za polazak.. djeteta u školu trebala početi od rođenja djeteta senzibiliziranjem, informiranjem i educiranjem roditelja o aspektima.. pozitivnog i odgovornog roditeljstva i djelotvornim odgojnim postupcima.. Naime, djeca se pri polasku u prvi razred znatno razlikuju u pripremljenosti i zrelosti za školu, a što je najvećim dijelom povezano sa načinom komunikacije i prirodom odnosa između roditelja i djece.. Ukoliko se roditelji bave svojim djetetom, potiču njegovu znatiželju i kreativnost, razgovaraju s djetetom i objašnjavaju svoje odgojne postupke (bilo da se radi o nagradi ili zabrani) stvaraju se povoljni uvjeti za harmoničan razvoj.. djetetovog osjećaja odgovornosti, emocionalne sigurnosti i zrelosti koji će mu biti potrebni za školu.. Odgajajući dijete u atmosferi u kojoj postavlja pitanja, dobiva odgovore i zabavlja se učeći kroz igru, i dijete i roditelj se za školu počinju pripremati vrlo rano.. Promijene unutar obitelji.. Polazak djeteta u školu iziskuje prilagodbe od strane djeteta (nova pravila ponašanja; sjedenje na jednom mjestu duže vrijeme; praćenje aktivnosti do kraja; dolazak na početak nastave.. ), i od strane roditelja.. Unutar obitelji javlja se potreba za novom organizacijom i podjelom odgovornosti, ali i ne manje važnim, novim planiranjem troškova koji mogu predstavljati pravi udar na kućni proračun.. Razvijenost dječjih osobina i sposobnosti procjenjuje se od strane novih, stručnih osoba, kroz te procjene dolazi i do procjene roditelja, njihovog dosadašnjeg načina odgoja i brige za zadovoljavanje potreba djeteta, njihove uspješnosti u pripremljenosti djeteta za školu.. Polazak djeteta u školu kod roditelja može izazvati i osjećaj nemoći zbog nemogućnosti kontrole djetetovih aktivnosti u školi i osoba s kojima se dijete druži; isto tako roditelj može imati manjak pouzdanja u djetetovu samostalnost.. Najčešći strahovi i pitanja s kojima se susreću roditelji prije početka škole.. U razdoblju pred polazak u školu javljaju se brojni strahovi, ponajviše roditeljski, koji se lako prenose na dijete, s velikom mogućnošću da upravo to pokvari dane pripreme i polaska u školu.. Roditelj je zabrinut kako će se njegovo dijete prilagoditi zahtjevima škole; da li će uspjeti savladati sve što se od njega očekuje; da li je njegovo dijete dovoljno dobro; koliko se razlikuje od druge djece; kako će se uklopiti među vršnjake i hoće li naći prijatelje; da li će učiteljica/učitelj imati dovoljno razumijevanja za dijete.. Takve brige su razumljive s obzirom da prilagodba djeteta na školu utječe na djetetov osjećaj zadovoljstva, radosti, motivaciju za učenje i budući stav prema obrazovanju općenito.. Ako roditelj ne vjeruje da će djetetu u školi biti dobro, u to neće vjerovati ni dijete, ma koliko mu pričali o tome kako je u školi jako lijepo i kako će se tamo zabavljati, učiti i igrati s drugom djecom.. Svoje strahove i nesigurnosti roditelj neminovno prenosi na dijete, stoga je važno pomoći mu, kako bi svom djetetu što više olakšao start u tu novu životnu situaciju.. Planiranje zajedničkih aktivnosti.. Polazak djeteta u školu iziskuje novi raspored aktivnosti.. i roditelja i djeteta, a imajući u vidu obveze koje roditelj i dijete trebaju izvršavati.. Zajedničke aktivnosti.. djeteta i roditelja koje vole dijete i roditelj treba planirati na način da dnevno preostane minimalno 30 minuta kvalitetno provedenog zajedničkog vremena u razgovoru i/ili igri koji i roditelj i dijete vole.. Zajedničke aktivnosti koje vole i dijete i roditelj, a iziskuju više vremena treba planirati unaprijed, tjedno, tijekom vikenda.. Dragica Slakoper-Lisica, dipl.. psihologinja.. Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije.. Tel/fax: 049/371-319; 371-193.. SAMOPOUZDANJE-ZAŠTO NAM JE VAŽNO.. KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE.. e-mail: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript..  ...   najmučniji mjesec.. U skladu s analogijom koja se može povući između božićnih blagdana i nedjelje, blagdani donose višak slobodnog vremena, koje mnogi ne mogu ili nemaju čime kvalitetno ispuniti.. Većini slobodno vrijeme pruža zadovoljstvo, no oni koji su sami i nemaju s kime razmijeniti dar ili lijepu riječ osjećaju se dodatno prikraćenima u doba godine kad su ljubav i bliskost propisani kao društvena obveza.. Ono u što se prosječni građani lako uklapaju, osjetljivim ljudima može biti prava tortura.. Ljetni odmor također donosi rizik jer mnogi imaju previše slobodnog vremena, a premalo bliskih ljudi ili novca kako bi to vrijeme ugodno ispunili.. No, to je razdoblje dugih dana i lijepog vremena, koji djeluju antidepresivno i neutraliziraju razočaranje zbog nemogućnosti uživanja u ljetovanju.. Obrnuto, prosinac je, počevši od Svetog Nikole, pa preko Badnjaka i Božića do Nove godine, mračan mjesec, a nedostatak svjetla dokazan je biološki čimbenik rizika za depresiju.. Uzroci blagdanske depresije.. Uzroci blagdanske depresije su:.. - povećan stres.. - umor.. - nemogućnost provođenja vremena s članovima obitelji.. - nostalgija za proteklim blagdanskim proslavama.. - pretjerana komercijalizacija blagdana.. - promjena prehrane.. - promjena dnevne rutine.. Simptomi i trajanje blagdanske depresije.. Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, depresivno raspoloženje, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja neodređenog straha (anksioznosti), osjećaj krivnje, besperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji.. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita.. Simptomi sliče kliničkoj depresiji:.. - glavobolje.. - nesanica.. - promjena apetita, debljanje ili mršavljenje.. - razdražljivost.. - tjeskoba.. - pretjeran ili neprimjeren osjećaj krivnje.. - smanjena sposobnost jasnog razmišljanja i koncentracije.. - smanjen interes za aktivnosti koje obično pružaju zadovoljstvo (seks, rad, druženje s prijateljima, hobiji, uobičajeni oblici zabave).. Blagdanska depresija je obično kratkotrajna te traje nekoliko dana ili tjedana prije, tijekom ili netom nakon blagdana.. Kad prođe slavljenička euforija, simptomi se obično povlače.. Kako razlikovati blagdansku od zimske depresije?.. Ako se javlja samo u vrijeme blagdana ili praznika , dakle nema uobičajenog radnog ritma i pogođeni ste.. viškom slobodnog vremena i ne znate kako biste ga potrošili, vjerojatno je riječ o blagdanskoj depresiji.. Mogli bismo je slobodno nazvati i depresijom slobodnog vremena.. Provjerite pada li vam raspoloženje i nedjeljom, za državne praznike i tijekom godišnjih odmora.. Ako je odgovor potvrdan, nema vam druge nego naći sebi zanimaciju (dodatni posao, hobi, učenje novih vještina) kojom ćete popuniti višak slobodnog vremena.. Ako vas depresija inače ne zahvaća u vrijeme odmora i blagdana, nego u kasnu jesen i zimu te ako vam se raspoloženje podiže kako se približava proljeće, kod vas je posrijedi sezonski afektivni poremećaj, to jest zimska depresija.. Može se liječiti pojačanom izlaganju svjetlu, antidepresivima, jačom tjelesnom aktivnošću ili kombinacijom svega navedenoga.. Nekoliko praktičnih savjeta za nošenje s blagdanskom depresijom.. Nemojte idealizirati blagdansko razdoblje.. Ne pokušavajte proživjeti najbolje blagdane u povijesti.. Ne dajte se zavesti bezbrojnim oglasima koji prikazuju savršen Božić, jer biste se mogli razočarati kad stvarnost ne uspije oponašati reklame.. Napravite popis najvažnijih aktivnosti i odredite prioritete.. Ne trošite previše vremena za pripremu samo jednog dana.. Osigurajte dovoljnu količinu odmora i rekreacije.. Pružite podršku i razumijevanje onima koji su izgubili voljene osobe i onima koji su ozbiljno bolesni.. Svi oni imaju posebne potrebe tijekom blagdana, jer ih mogu mučiti misli na ono što im donosi budućnost.. Priskočite u pomoć onima koji se brinu o nekome.. U ovo su doba godine pod povećanim pritiskom.. Imate li poremećaj prehrane ili problem s ovisnošću o alkoholu ili drogi, ne zaboravite da je ovo razdoblje godine za vas posebno opasno.. Alkohol diže raspoloženje samo nakratko, a dugoročno pogoršava depresiju.. Zaobiđite zabave s mnogo hrane i alkohola ili ih napustite prije ako osjetite kako niste dovoljno snažni oduprijeti se kušnji.. Ako ste sami ili u ljubavnoj vezi koja vas ne usrećuje, kontaktirajte sa što više ljudi.. Obnovite izgubljena poznanstva.. Poznajete li nekoga u sličnoj situaciji, udružite se s njime i krenite zajedno u pohode.. S obzirom na to da manjak svjetla izravno pogoduje nastanku ili jačanju depresije, budite se u zoru, držite prostorije dobro osvijetljenima, dignite rolete i razgrnite zavjese.. Depresivno raspoloženje ponekad je naglašeno zbog osjećaja kako se svi drugi dobro zabavljaju, što nije istina.. Gdjegod se ljudi okupe, osobito često na obiteljskim proslavama, u zraku su određena neslaganja, napetosti i razmirice.. Umjesto nabrajanja nedostataka i svega što nam u životu nedostaje, trebamo početi nabrajati svoje kvalitete i sve ono što imamo.. Ne razmišljajte pretjerano o prošlosti, ne postavljajte nerealna očekivanja ili zahtjeve, ne razmišljajte isključivo o stvarima koje nemamo te osobito ne trošite novac koji nemamo.. SVAKO DOBRO ŽELI VAM OBITELJSKI CENTAR!.. MEDICINSKA.. OPLODNJA.. PRAVNO.. PSIHOLOŠKO.. SAVJETOVANJE.. Prema jednoj od najčešće citiranih definicija obitelji, obitelj je.. osnovna jedinica društva i obično se sastoji od jednog ili dva roditelja i njihove djece.. Djeca su dakle, neizostavni i nezamjenjivi dio svake obitelji ostvarivanju čijih života teži većina bračnih i izvanbračnih partnera.. Željeno majčinstvo, željeno roditeljstvo mnogi tretiraju kao najkvalitetniju emociju.. Unatoč tome, prirodno začeće djeteta nije privilegija svih parova, već se određeni postotak parova.. u ostvarivanju tog cilja podvrgava metodama medicinske oplodnje koje u našoj zemlji imaju tridesetogodišnju tradiciju, rane uspjehe i vrhunsku poziciju u svijetu.. Medicinska oplodnja je medicinski postupak kod kojeg se primjenom suvremenih znanstvenih biomedicinskih dostignuća omogućava spajanje ženske i muške spolne stanice u svrhu ostvarivanja trudnoće na način drukčiji od snošaja.. Ona se provodi tek kada je liječenje neplodnosti bezuspješno ili bezizgledno te u slučaju neizbježnosti prijenosa teške nasljedne bolesti na dijete kod prirodnog začeća, a što utvrđuju liječnici specijalisti ginekolozi, te stručnjak s područja genetike.. Zakon o medicinskoj oplodnji ( Narodne novine br.. 88/09 i 137/09) donesen je 17.. srpnja 2009.. godine i od tad se vode brojne polemike u javnosti, a o pojedinim zakonskom rješenjima.. Prema Zakonu pravo na medicinsku oplodnju imaju punoljetni i poslovno sposobni žena i muškarac koji su u braku ili izvanbračnoj vezi, i koji su s obzirom na životnu dob.. i opće.. zdravstveno stanje sposobni za roditeljsku skrb o djetetu.. Žena mora biti u starosnoj dobi primjerenoj za rađanje.. Prije provedbe postupaka, liječnik treba paru objasniti pojedinosti postupka, izglede za uspjeh te moguće posljedice i opasnosti postupka za ženu, muškarca i dijete.. Postupci medicinske oplodnje trebali bi se provoditi samo ako su bračni ili izvanbračni parovi obaviješteni o planiranom postupku medicinske oplodnje od strane liječnika, ako su savjetovani od strane pravnika i psihologa, te ako su za taj postupak dali slobodan pristanak u pisanom obliku.. Pristanak se daje za svaki postupak medicinske oplodnje, posebno s obzirom na vrstu postupka oplodnje i podrijetlo spolnih stanica, te nakon rođenja djeteta uz primjenu tog postupka ima pravno značenje izjave o priznanju očinstva, odnosno majčinstva.. Bračni odnosno izvanbračni drugovi pojedinačno ili zajedno mogu povući pristanak i odustati od postupka medicinske oplodnje sve dok sjemene stanice ili jajne stanice ili zametak/ci nisu uneseni u tijelo žene.. Pravno i psihološko savjetovanje.. Prema novom Zakonu, prije provedbe bilo kojeg postupka medicinske oplodnje, parovi moraju obvezno proći pravno i psihološko ili psihijatrijsko savjetovanje.. Pravnik mora par upoznati s pravnim značenjem i učincima pristanka na planirani postupak medicinske oplodnje te obiteljskopravnim učincima koji proizlaze iz određenog medicinskog postupka, o čemu im izdaje pisanu potvrdu.. ili psihijatar mora par upoznati s mogućim psihičkim učincima postupka medicinske oplodnje, te im o tome također izdati pisanu potvrdu.. Navedeno savjetovanje može se provesti u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se provodi postupak medicinske oplodnje, ako je osigurano, ili ta ustanova treba uputiti par u ovlaštenu ustanovu gdje se to savjetovanje može provesti.. Radujemo se vašem dolasku.. Obiteljski centri su ustanove socijalne skrbi osnovane od strane Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, te su ovlašteni pružati pravno i psihološko savjetovanje parovima prije provedbe postupaka medicinske oplodnje.. U Obiteljskom centru Krapinsko-zagorske županije, bračni i izvanbračni parovi koji idu na postupak medicinske oplodnje, mogu besplatno obaviti pravno i psihološko savjetovanje, te dobiti potvrde nužne za provedbu postupka medicinske oplodnje.. Savjetovanje se provodi s oba bračna/izvanbračna druga kod pravnice i psihologinje Obiteljskog centra Krapinsko-zagorske županije, uz prethodnu najavu na telefon: 049/371-319 ili 049/371-193.. ZAKON O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA.. U ovom članku ukratko izlažemo prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja na rodiljne i roditeljske potpore, a koja su propisana Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08 i 110/08).. Navedeni Zakon je u primjeni od 01.. siječnja 2009.. godine, a svojim odredbama propisuje ova prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja:.. pravo na rodiljni dopust do navršenih šest mjeseci djetetova života,.. pri čemu je Zakonom propisan obvezni rodiljni dopust kojeg koristi zaposlena ili samozaposlena majka 28 dana prije dana očekivanog poroda (moguće i 45 dana prije dana očekivanog poroda prema ocjeni liječnika specijalista) neprekidno do 42 dana poslije poroda, a nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta pravo na rodiljni dopust može, temeljem sporazuma roditelja koristiti i djetetov otac.. pravo na roditeljski dopust.. kao osobno pravo oba zaposlena ili samozaposlena.. roditelja, kojeg, u pravilu koriste u jednakom dijelu.. Roditelji navedeno pravo mogu koristiti nakon navršenih šest mjeseci djetetova života pa sve do djetetovo osme godine, u trajanju od šest mjeseci za prvo i drugo rođeno dijete odnosno 30 mjeseci za rođene blizance, treće dijete i svako naredno dijete.. Roditeljski dopust mogu koristiti oba roditelja, u jednakom trajanju (3 ili 15 mjeseci) i to pojedinačno, obostrano, istodobno, naizmjenično, sukladno njihovom dogovoru.. Moguće je da pravo na roditeljski dopust koristi samo jedan od roditelja, ali se o tome oba roditelja moraju izjasniti, u pisanom obliku.. Roditeljski dopust se može koristiti odjednom ili u dijelovima, ali tada najviše dva puta godišnje, svaki put najmanje 30 dana.. Važno je istaknuti da je zakonodavac stimulirao očeve da koriste pravo na roditeljski dopust propisujući da se dopust produžuje za dva mjeseca ako otac djeteta koristi pravo na roditeljski dopust u trajanju od najmanje tri mjeseca.. Rad s polovicom punog radnog vremena-.. nakon isteka obveznog rodiljnog dopusta, zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo koristiti preostali dio rodiljnog dopusta kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena odnosno nakon navršenih 6 mjeseci djetetova života u onolikom trajanju koliko je to pravo koristio do 6.. mjeseca djetetova života, a najduže do 9.. mjeseca djetetova života.. Pravo na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane njege djeteta do navršene treće godine djetetova života-.. koje pravo roditelji mogu koristiti nakon iskorištenja roditeljskog dopusta ako je djetetu potrebna pojačana briga i njega (nalaz i mišljenje liječnika).. Dopust za slučaj smrti djeteta-.. ako je dijete rođeno mrtvo ili umre prije proteka rodiljnog ili roditeljskog dopusta, korisnik tog dopusta ima pravo nastaviti koristiti isti još tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je dijete mrtvo rođeno ili je nastupila smrt djeteta.. Stanka za dojenje djeteta do navršene godine dana djetetova života-.. pravo zaposlene ili samozaposlene majke koja nakon korištenja rodiljnog dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu, nastavi dojiti dijete ima pravo na stanku za dojenje djeteta u trajanju od dva sata dnevno, a koje pravo može koristiti jednokratno ili dva puta tijekom dana, po sat vremena.. Mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života-.. nakon iskorištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta, jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja ima pravo ne raditi do navršene treće godine djetetova života, a za koje vrijeme mu prava i obveze iz radnog odnosa miruju.. Prava zaposlenog ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju-.. zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolešću (nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva ZZO), nakon iskorištenja prava na roditeljski dopust ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 8.. godine djetetova života, a nakon prestanka korištenja tog prava, jedan od roditelja ima pravo na rad u skraćenom u skraćenom radnom vremenu do završetka redovitog školovanja ili dok ta potreba traje.. Navedena prava ostvaruju se na temelju Rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje , koje se donosi povodom pisanog zahtjeva zaposlenog ili samozaposlenog roditelja.. Zahtjev za ostvarivanje prava se podnosi.. najkasnije 30 dana prije roka za početak njegova korištenja, ako u pojedinom slučaju nije drugačije propisano.. Treba istaknuti da Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama propisuje i prava onih roditelja koji nisu zaposleni odnosno zaposleni, posvojitelja te drugih osoba koje brinu o djetetu pa stoga zainteresirane roditelje pozivamo da kontaktiraju Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije radi dobivanja detaljnijih informacija.. Kolovoz 2010.. Dejana Bouillet:.. Politika i strukture za mlade u Vijeću Europe.. icm-osijek.. info/.. SLOBODNO VRIJEME DJECE I MLADIH.. ŠTO JE SLOBODNO VRIJEME?.. Iako je pojam slobodno vrijeme objašnjen u raznim enciklopedijama, monografijama, studijama i udžbenicima, gotovo je neshvatljiva nesuglasnost i suprotstavljenost autora pri određivanju ovog pojma.. Tako se slobodno vrijeme zamjenjuje npr.. pojmovima kao što su oslobođeno vrijeme , dokolica.. a i u samoj se riječi.. creare.. koja na latinskom znači stvoriti, kreirati, mogu naći razna objašnjenja.. Za čovjeka je karakteristično da bira ono što je izvan rizika i odgovornosti i zato će mu najdraža aktivnosti biti upravo ona koja ga ne obavezuje a istovremeno ga odvaja od svijeta kojeg doživljava kao stalnu prinudu i opasnost.. Svi se mi, bar na trenutak, želimo odvojiti od stvarnog svijeta, opustiti se i zaboraviti na sve probleme.. Nažalost, vrlo često sadržaj i obujam slobodnog vremena ne ovisi o nama samima već o našem društvenom položaju i stupnju ekonomske moći koje posjedujemo unutar nekog društva.. Čovjek se ne može smatrati subjektom slobodnog vremena sve dok ne postane pojedinac u pravom smislu te riječi jer slobodno vrijeme, između ostalog, podrazumijeva i slobodan izbor a takav izbor ne može imati osoba koja se samo pasivno poistovjećuje sa svojom ulogom u društvu.. Vrlo je važno istaknuti da je slobodno vrijeme, kao i većina ostalih društvenih pojava, dio određenog društvenog konteksta, da nužno proizlazi ali i utječe na njega.. Mnogi teoretičari proučavaju ovaj fenomen odvojeno od niza pojava koje ga okružuju i upravo u tome griješe jer se slobodno vrijeme ne može proučavati odvojeno od ostalih čovjekovih aktivnosti.. Naše mišljenje, osjećanje i životna praksa su nerazdvojivo povezani; ne možemo biti slobodni u svojim mislima ako nismo slobodni emocionalno a ne možemo biti slobodni emocionalno ako nismo slobodni u svojoj životnoj praksi tj.. u svojim ekonomskim i društvenim odnosima.. Slobodno vrijeme prostor je koji treba omogućiti zadovoljavanje različitih potreba kao što su igra, zabava, učenje novih znanja i vještina, gradnja važnih odnosa, osnaživanje i mnogi drugi.. MLADI I SLOBODNO VRIJEME.. U adolescenciji vršnjaci postaju važnijima od obitelji, stoga se u krugu vršnjaka počinju zadovoljavati potrebe koje su se prije zadovoljavale u obitelji.. U vršnjačkoj skupini mladi nalaze potrebnu potporu za svoje stavove, interese, motive, poglede na život.. Čovjekov subjektivni svijet predmet je proučavanja mnogih disciplina u okviru psihologije.. Time se bavi socijalna psihologija i psihologija osobnosti u okviru proučavanja samoprocjene, poimanja sebe, samorazumijevanja i sl.. Prema zaključcima 4.. svjetskog foruma mladih Ujedinjenih naroda (2001) svi mladi ljudi trebaju imati pravo i mogućnost sudjelovati u socijalnim, kulturnim i sportskim aktivnostima bez obzira na spol, rasu, religiju, socioekonomski status ili mjesto gdje žive.. Slobodno vrijeme trebalo bi omogućiti različite vidove zadovoljavanja potreba kroz individualni ili timski rad.. Sami mladi, k tome, od slobodnog vremena očekuju da im osigura zabavu, druženje, učenje novih vještina te priliku da budu aktivni u životu svoje lokalne zajednice.. Aktivnosti i prostor slobodnog vremena tako postaju važno sredstvo za osnaživanje mladih kao i sfera realizacije interesa svakog pojedinca ili grupe.. Interesi imaju veliku ulogu u oblikovanju identiteta i u samoaktualizaciji pojedinca, te su jedan od čimbenika kohezije malih i neformalnih grupa, kao što su vršnjačke grupe koje prepoznajemo kao bitan čimbenik socijalizacije.. Najvažnijim vršnjačkim grupama smatra adolescentne (12 do 18 godina) vršnjačke grupe u kojima dominiraju osjećaj simpatije u međusobnim odnosima članova te zajednička iskustva na temelju zajedničkih aktivnosti.. Te se aktivnosti uglavnom ubrajaju u sferu slobodnog vremena.. Karakteristike vršnjačkih adolescentnih grupa:.. postojanje zajedničkih aktivnosti koje se ponajprije odnose na način korištenja slobodnog vremena (pojavljuju se i određene vrste adolescentnih potkultura), ali i razgovor o tekućim društvenim problemima, a može se nazvati i temama aktualnim za mlade poput odnosa sa odraslima, odnosa među spolovima, odnosa prema društvenim normama i dr.. adolescentna grupa kao mjesto odnosno prostor za zadovoljenje određenih potreba i želja (potreba za pripadanjem, druženjem, kontaktom sa suprotnim spolom, udruživanjem).. Jedna od važnijih je težnja za samostalnošću.. adolescentne grupe se formiraju na temelju uzajamne privlačnosti članova, te su uspostavljene veze vrlo čvrste.. ne postoji formalizirana hijerarhija vodstva i moći; postoji više pojedinaca od kojih svaki ima veći udio u nekoj aktivnosti.. Karakteristično je stvaranje podgrupa.. očito konformiranje s normama grupe uz istodoban rigidni antikonformizam u odnosu na norme odraslih.. U adolescenciji vršnjaci postaju pojedincu mnogo važnijima od obitelji te se u krugu vršnjaka počinju zadovoljavati potrebe koje su se prije zadovoljavale u obitelji.. U vršnjačkoj grupi mladi nalaze potrebnu potporu za svoje interese, motive, stajališta te pogled na život.. Holt spominje (1998) slobodno vrijeme kao prostor za.. authentic selves.. - autentično ja.. U svom istraživanju, na temelju intervjuiranja 19 mladih navodi kako mladi iznose da je slobodno vrijeme, osobito ono provedeno s prijateljima i na mjestima poput kafića ili kod kuće, prostor gdje mogu biti doista ono što jesu -.. real self.. Tako slobodno vrijeme postaje prostorom gdje ne postoje barijere postavljenje u radnom, obrazovnom ili obiteljskom okruženju te prostor gdje se mladi mogu opustiti i izraziti svoj.. pravi identitet.. Pozitivni učinci aktivnosti slobodnog vremena na djecu i mlade prema njima su:.. Socioemocionalni razvoj i angažman - uključujući i održavanje prijateljstava te angažman u zabavi i druženju kao i sposobnost da se nosimo sa različitim situacijama;.. Profesionalni razvoj/orijentacija i angažman - vještine nužne za zapošljavanje, razumijevanje profesionalne karijere i načina ostvarivanja iste;.. Fizički razvoj i angažman - biološka maturacija i zdravlje;.. Kognitivni razvoj i angažman - kritičko mišljenje, kreativnost, rješavanje problema;.. Civilni razvoj i angažman - vlastiti utjecaj na socijalnu okolinu te odgovornost prema drugima uz priliku da se zajednički radi na postizanju nekog cilja.. Isti autori također napominju da je slobodno vrijeme ujedno i prostor za očitovanje problematičnog ponašanja mladih (pušenje, pijenje, delinkvencija, nasilje, lutanje, rizična seksualna ponašanja do pretjeranog gledanja televizije).. Dokolica ima tri osnovne funkcije: odmor, zabavu i razonodu te razvoj ličnosti.. Kad govorimo o djeci i mladima, imajući na umu već naznačen intenzivan razvojni i socijalizacijski moment toga životnog razdoblja, funkcija razvoja ličnosti je od iznimnog značenja.. Stoga se nikako ne smije ignorirati uloga slobodnog vremena ili umanjivati njegov značaj.. Nerijetko je, ipak, prisutna okolnost da se aktivnosti slobodnog vremena u društvu i zajednici smatraju fakultativnim - zgodnim, ali ne i nužnim, prisutnim, ali ne i važnim.. Aktivnosti slobodnog vremena često postaju sredstvima i metodama kažnjavanja i.. uskrate mladim ljudima: primjerice pogoršanje uspjeha u školi rezultira uskraćivanjem slobodnog vremena.. Isti trend vidljiv je, kako autori navode, i u situacijama kad dolazi do smanjenja novčanih sredstava u lokalnim zajednicama - sportski i kulturni programi se najprije prestaju financirati.. Osim navedenoga, neke od aktivnosti slobodnog vremena jednostavno su samo nastavak školskih i obiteljskih obveza.. HOBIJI, IGRE I SLOBODNE AKTIVNOSTI.. Prema pesimističkoj hipotezi, čovjekova uloga u radu oblikuje njegovo ponašanje i u slobodnom vremenu.. To znači da će se pojedinac, koji je proveo osam sati pasivno izvršavajući neke specijalizirane radne zadatke, u slobodnom vremenu prepustiti onim oblicima ponašanja koji od njega ne zahtijevaju nikakav aktivan stav.. Za razliku od gore navedene, optimistička hipoteza naglašava produktivni i razvojni aspekt slobodnog vremena te pretpostavlja da će pojedinac to vrijeme ispuniti kreativnim djelovanjem i aktivnostima na vlastitom razvoju i usavršavanju.. Školovanje u slobodnom vremenu i hobiji.. su početni oblici takvih kreativnih i razvojnih aktivnosti.. Hobi.. je produktivna aktivnost za sebe koja nema nikakvog značaja za zajednicu, stanje koje nema novčanu vrijednost.. Iako iz ovoga proizlazi da hobi sadrži samo subjektivnu vrijednost, sociolog Friedmann naglašava i onu objektivnu.. Čim hobi postane zanimljiv za nekog drugog, njegovo značenje nije samo rekreacija nego i pružanje zadovoljstva drugome.. Uspoređujući hobije sa procesom obrazovanja, možemo zaključiti da je obrazovna djelatnost mnogo djelotvornija jer se njom stvara svojevrstan red koji pojedincu omogućuje da slobodno djeluje u svijetu i tako se odnosi i prema drugim ljudima.. Za razliku od zabave,.. igra.. uvijek predstavlja određeni slijed tj.. u njoj je sadržan cilj a ona sama teži ispunjenju, postizanju određenog rezultata, dok je u.. zabavi.. osnovno opuštanje, psiho-fizička relaksacija.. Posebno se ističe to da igra oslobađa od agresivnosti a sportski sukobi nam omogućuju da na prihvatljiv način iskažemo svoj instinkt za nasiljem.. ODGOJ ZA SLOBODNO VRIJEME.. Iako se i danas slobodno vrijeme smatra jednom modernom i aktualnom društvenom pojavom, postoje brojni propusti na tom području kod suvremenog čovjeka.. Tako se, ne samo kod mladih već i kod starijih generacija, nameće problem organizacije slobodnog vremena te odgoja ljudi za slobodno vrijeme.. Cilj je da se razvije smisao za njegovo pozitivno iskorištavanje tako da ljudi postanu tzv.. kulturni nosioci slobodnog vremena.. Činjenica je da ljudi vrlo često ne nalaze prave načine kako provesti svoje slobodno vrijeme, što raditi tj.. kako ga utući.. Zbog toga, brojni sociolozi smatraju da je djecu potrebno od ranog djetinjstva usmjeravati, učiti i naročito navikavati na sadržajno provođenje slobodnog vremena.. Jedan od glavnih zadataka slobodnih aktivnosti u školama je i taj da pokušaju ublažiti aktualnu zapostavljenost masovnog sporta, rekreacije, natjecanja, socijalnog okupljanja i zbližavanja.. Smisao tih aktivnosti nije da postoje u školi zbog nje same, zbog satnica nastavnika, prestiža direktora.. već zbog toga da postanu trajna i stabilna kultura učenika svih uzrasta.. Najvažnije je da se mladima pruži prilika da svoje slobodno vrijeme, koje im ostaje na raspolaganju nakon svih obaveza u obitelji i školi, popunjava onim slobodnim aktivnostima koje će mu pružiti najviše mogućnosti da do maksimuma angažira i uključi svoje snage i sposobnosti.. To će na kraju pozitivno utjecati na njegov fizički, duhovni, obrazovni i kulturni razvoj te će povećati potrebu djeteta za bavljenjem onim aktivnostima koje mu pružaju najveću zabavu i veselje.. Poticanje stvaralaštva u školi.. U svakom odgojnom radu je potrebno buditi stvaralačke sposobnosti kod učenika a ne samo formalno podučavati.. Uloga stvaralaštva u čovjekovom životu veoma je važna i zato je dužnost svakog pedagoga da odgojni rad organizira tako da, u najvećoj mjeri, potiču djecu i mlade na stvaralaštvo te da sudjeluju u razvoju njihovih stvaralačkih sposobnosti.. Nužni preduvjeti da bi se to postiglo su, između ostalog, i brojne prednosti što ih pruža nastava i drugi oblici školskog rada, znanje koje se u njima stječe te radne navike i općenito socijalna klima u školi.. Zanimljivo je da su djeca prirodno sklonija učenju na kreativan način: stalno nešto istražuju, zapitkuju, testiraju.. Razvijanje individualnih sposobnosti učenika.. Bitna pretpostavka za razvijanje individualnih sposobnosti učenika su mogućnosti koje oni imaju u izvannastavnim slobodnim aktivnostima da se samostalno opredjeljuju za rad u nekoj grupi, društvu, itd.. Rad u tim aktivnostima je, prije svega, slobodan, spontan, dinamičan, raznovrstan a polazi od interesa učenika, njihovih želja, sklonosti i nadarenosti.. Takav rad je nesputan strogim programima, ocjenama, strahom zbog neuspjeha a učenik u njima sudjeluje s namjerom da produbi svoje znanje, da se zabavi, razonodi, da provede korisno i ugodno vrijeme izvan škole.. Učenik u slobodnim aktivnostima ima priliku da traži, istražuje ali i da se dokaže, potvrdi svoju ličnost i afirmira se u razredu, grupi, školi.. One su također pogodne i za razvijanje učeničkog samoupravljanja jer se oni maksimalno uključuju u donošenje svih odluka u grupi.. U tim se aktivnostima uspješno razvijaju radne navike, pozitivan odnos prema radu i odgovornost za izvršavanje dogovorenih zadataka.. Poznato je da djeca vole ozbiljne zadatke i uloge, stoga im nastavnici trebaju vjerovati i , primjereno njihovoj dobi i mogućnostima, povjeravati praktične zadatke i samostalno donošenje odluka.. Slobodne aktivnosti su prilika da se teorija poveže sa praksom tj.. sloboda s odgovornošću.. Radom u njima djeca stupaju u socijalne kontakte i odnose, koji svestrano izgrađuju njihovu ličnost.. One pružaju priliku da se škola, pomoću suradnje raznih grupa i društava slobodnih aktivnosti integrira u društveni život sredine kojoj pripada.. Aktivno sudjelovanje učenika u društvenom životu znači i njegovo stvarno angažiranje u razrednoj zajednici, učeničkim društvima, zajednici učenika.. MASOVNA KULTURA.. Dugo će se morati čekati da se postigne relativno ravnomjerno povećanje rezervi slobodnog vremena svih društava, a pogotovo svih članova društava.. Znajući to, ne čini nam se toliko neobičnim što su u suvremenim uvjetima podjele rada i utjecaja masovne kulture najčešći sadržaji slobodnog vremena upravo pasivni odmor i pasivna razonoda.. Usmjerenost čovjeka prema masovnim oblicima razonode ga, u stvari, odvodi od njegovog unutrašnjeg svijeta i njegove stvarnosti te se on sve više približava iracionalnim društvenim ciljevima.. Činjenica je da su elektronski mediji (radio, film, televizija, telefon) produžili pojedina osjetila i osnažili pojedine funkcije kod ljudi.. Televizija se i dan danas smatra jednim od najznačajnijih elektronskih medija i to ne samo zato što bez problema može dospjeti do svake kuće i svakog pojedinca, već i zato što je ona, za razliku od filma i fotografije, prije produžetak osjeta dodira nego vida i podrazumijeva aktivno sudjelovanje gledatelja.. Televizija je preuzela veliki dio uloga koje su pripadale raznim kulturnim institucijama u prošlosti.. Zato već sada postaje jasno da se ona mora proučavati kao nova vrsta ljudske aktivnosti koja teži da bude pristupačna svim društvenim slojevima, grupama, nacionalnostima i uzrastima.. Ona, u velikoj mjeri, utječe i na emocionalni i intelektualni život pojedinca, određuje njegov stav prema svijetu a može i ozbiljno ugroziti čovjekovu individualnost.. ZAKLJUČNO.. Slobodno vrijeme je značajan dio života i razvoja svakog djeteta i mlade osobe.. Dnevni fond sati slobodnog vremena ovisi od brojnih okolnosti, ali takvo slobodno vrijeme, duže ili kraće, postoji svakodnevno te je iznimno važno čime će i kako biti ispunjeno, kao i to tko će na to utjecati.. Uloga roditelja i društva je ponuditi djeci i mladima sadržaje koji će im omogućiti da to vrijeme bude osmišljeno, te doprinosi dobrobiti njihovog socijalnog i psihofizičkog razvoja, kako bi odrasli u zadovoljne, kompetentne i sretne ljude.. - Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga.. godine usvojio Nacionalnu strategiju suzbijanja zlouporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj za 2006.. Najvažniji zakonski propis, temeljen na Nacionalnoj strategiji, je Zakon o suzbijanju zlouporabe opojnih droga koji je Hrvatski sabor donio 23.. I za kraj.. nekoliko riječi o važnosti obitelji u prevenciji.. obitelj je prva grupa u kojoj dijete stječe svoja iskustva, razvija osobne potencijale i oblikuje stavove obitelj je primarni faktor socijalizacije.. sadašnja generacija djece preplavljena je informacijama, što ne znači da su i emocionalno zreliji često im nedostaje kontakt sa socijalnom stvarnošću i odgovornošću u izvršavanju radnih zadataka.. Dajte svojem djetetu priliku da bude samo sa sobom kad mu je to potrebno.. S nekim pravilima budite fleksibilniji, s nekim pravedni, a s nekima, vama važnima nepopustljivi.. - Alinčić, Bakarić-Abramović, Hrabar, Jakovac-Lozić, Korać (2001): Obiteljsko pravo, Zagreb.. - Filipović, I.. - Covey, S.. http://%20www.. MEĐUNARODNI DAN OBITELJI - 15.. SVIBNJA.. Stupanjem u brak dolazi i do različitih srodničkih odnosa, a dijelimo ih na afinalno srodstvo - rodbina supružnika, konjugalno srodstvo - vezani ženidbom i konsangvinalno srodstvo - krvno srodstvo.. LITERATURA: 1.. Jelavić Ž.. , Sociologija obitelji 2006/07.. TKO SU INDIGO DJECA?.. Piše: Tanja Cujzek-Semov,prof.. soc.. pedagogije.. !--[if !vml]--.. Indigo djecu možemo prepoznati po njihovim jedinstvenim karakteristikama.. Vrlo su inteligentna i kreativna, ali i buntovna prema autoritetima i društvenim sustavima.. Vrlo često im se dijagnosticira poremećaj koncentracije ili hiperaktivnost, te im se preporučuju razne terapije u svrhu ispravljanja i prevladavanja takvog ponašanja.. Na fizičkoj razini su često osjetljiva i krhka, no na emocionalnoj razini njihova osjetljivost dolazi do ekstrema.. Imaju razvijen osjećaj brižnosti i empatije, no isto tako mogu razviti neosjetljivost ukoliko ih se emocionalno zlostavlja u mladosti.. Naziv Indigo dijete dolazi od dominantne boje u njihovoj auri ( indigo plava;tamno plava sa dodatkom crvene).. Posebnost indigovaca je u tome sto osjećaju tanki veo razdavanja između Zemlje i duhovnog svijeta.. Zbog osjećaja tankog vela njima su dostupne mnoge informacije i drugačija znanja od uvriježenih.. Učenje o indigo djeci će poboljšati našu sposobnost za rad sa djecom.. Pomoći će nam da razumijemo nove energije koje se spuštaju na Zemlju, jer indigo djeca će donijeti novu energiju i pomoći nam da stvorimo novi, harmoničniji život.. Oni su došli da prosvijetle svijet i da nas uzdignu do nove razine, bez obzira da li smo spremni ili ne.. Tko će nas bolje voditi novim putevima ponašanja, razmišljanja i osjećanja nego djeca koja se već tako ponašaju, razmišljaju i osjećaju?.. !--[endif]--.. INDIGO, KRISTALNA I DJECA DUGE.. Nazive su dobila po boji njihove aure.. Ona su individue koje su tu da nam donesu vrijeme mira.. Često su vidovita, osjetljiva i posjeduju unutarnji detektor laži.. To su generacije rođene od 1978 pa na dalje.. Rađaju se i danas.. Indigo djeca:.. - imaju osjećaj da su zaslužili biti u ovome svijetu i čudno im je ako i drugi to ne vide.. - rođeni su sa osjećajima kralja ili kraljice i zato se tako i ponašaju.. - samopouzdanje nije neka velika tema kod njih, oni bez pardona kažu svojim roditeljima tko su oni.. - frustrirani su kad je sistem racionaliziran i kad ne mogu pokazati vlastitu kreativnost.. - često vide bolje mogućnosti za nešto postići tako da protestiraju protiv škole i sistema.. - znaju da postoji nešto vise od onoga sto mi možemo vidjeti.. - vjeruju da su materija i tijelo iluzija.. - znaju da se život sastoji od energije i svijesti.. - znaju da je u univerzumu sve povezano.. - osjećaju da sve sto živi treba ljubav, suosjećanje.. - razumiju duhovne koncepte bolje od fizičkih.. - ne dozvoljavaju da ih se prisili raditi stvari koje ne žele raditi.. - ako ne žive svoj život kako ga oni zamišljaju po njihovim principima, onda postaju depresivni i doživljavaju napade straha.. - iskreni su i neovisni.. - komuniciraju sa životinjama, biljkama, djecom,i prirodom.. - često pričaju sa nevidljivim prijateljima pa su zbog toga opisani kao djeca sa bujnom maštom.. Nakon indigo djece počela su se 1995 godine rađati.. kristalna djeca.. Oni skupa sa indigo djecom stvaraju novu generaciju čovječanstva na Zemlji.. Karakteristično za tu djecu je da imaju velike kristalno čiste oči, da su uvijek u ljubavi i žele svakome dati ljubav i svjetlo.. Mnogi od njih imaju ekstremno ponašanje ili neki određeni deficit.. Isto tako loše reagiraju na cijepljenje kao i na razne lijekove.. Često imaju drastične promjene u ponašanju zato što im u stvarnosti nije mjesto na zemlji tako da se ovdje često dosađuju, imaju napadaje tipa bijes, strah, ljubomora i ne znaju ni sami kako s tim izaći na kraj.. Imaju jako razvijen osjećaj suosjećanja, kao i pravde, a s obzirom da su jako senzibilni sve uzimaju k srcu.. - vole prirodu, vodu, životinje i igrati se kristalima.. - vrlo su darežljivi, osjećajni i lako opraštaju.. - nije neobično da progovore tek s tri do četiri godine jer lako komuniciraju bez upotrebe riječi.. - često su alergični ili izbirljivi što se tiče hrane jer su im bitne pozitivne vibracije iz hrane.. Djeca duge.. su nova generacija.. Njihova energija je najčišća, miroljubive su prirode i uz njih kao da osjećate blizinu svetosti.. - jasno razlučuju dobro od lošeg.. - jake su volje i osobnosti i visokog nivoa energije.. - vole boje i šarolikost.. - Djeca duge su senzibilna i nevjerojatno intuitivna djeca.. Ona su puna ljubavi, prilagodljiva su i nose sjećanja na druga vremena i mjesta.. Rođena su s beskonačnom mudrošću i strpljenjem.. Djeca duge jasno razlučuju dobro od lošeg i intuitivno znaju kako promijeniti energiju oko sebe.. Djeca duge su svih uzrasta.. Uz praksu i koristeći svoju intuiciju, mnogi odrasli se danas mijenjaju u Djecu duge.. Nažalost često se događa da izuzetna senzibilnost i talenti indigo djece naiđu na nerazumijevanje i ismijavanje, njihove se vizije i mudrost često smatraju poremećajem, bolešću ili u najblažem slučaju rezultatom bujne mašte.. Mnoga su od ove djece svrstana u kategoriju poremećaja u ponašanju, poremećaja deficita pažnje (ADD - Attention Deficit Disorder) ili nekog drugog oblika hiperaktivnosti jer se smatralo da imaju problema s pažnjom, disciplinom te se teško koncentriraju na nastavne sadržaje.. Međutim, čini se da zapravo obrazovni sustav nije dorastao njihovim sposobnostima i da se ovakva djeca jednostavno dosađuju zbog sporosti i preplitkog sadržaja informacija koje im se u većini škola nude.. Ukoliko im date temu koja će ih zaista zainteresirati i biti im izazov vidjet ćete naglu promjenu njihove koncentracije i vjerojatno stvarnu demonstraciju njihovih izuzetnih intelektualnih sposobnosti i zadivljujuće kreativnosti.. Mogli bi reći da se indigo djeca rađaju s izuzetnim potencijalima, ali o obitelji i sredini u kojoj se nađu ovisi hoće li se te mogućnosti zaista (i kada) izraziti.. Potrebna im je naša potpora i ljubav kako bi otkrili sebe.. 10 SAVJETA ZA RODITELJE.. Budite iskreni.. Dajte potpuno objašnjenje koliko god je to moguće za njihovu inteligenciju i zrelost.. Ne manipulirajte.. Bez nametanja krivnje.. To ne djeluje kod Indigova.. ca.. Pokažite im poštovanje.. Oni su samo manji po godinama, ali često mudriji u duhu.. Ne odgovarajte im, jer će vam i oni odgovoriti.. Pokažite im poštovanje.. Tretirajte ih kao jednake koliko god je to moguće.. Dopustite im da pomognu pri stvaranju pravila i posljedica.. Osigurajte da imaju granice koje će.. ih zaštititi.. Potičite ih.. Neka razviju autonomiju tako da rade koliko god mogu sami.. Neka biraju odjeću.. Od male dobi ih učite da se sami kupaju.. Poštujte njihove psihičke sposobnosti.. Pomognite im da razviju mentalne sposobnosti sa vježbom, predavanjima i ohrabrivanjem.. Podučite ih zaštiti.. energije i metodama uzemljenja.. Indigovci su vrlo emotivno osjetljivi.. Imat će drastične promjene raspoloženja i to je često uzrokovano upijanjem energija drugih oko njih.. Trening i razne metode iscjeljenja energije mogu pomoći.. Podučite ih met.. odama relaksacije i meditacije.. Te vještine pomoći će im da bolje svladavaju život, nađu ravnotežu, i da se spoje sa duhovnim svijetom.. Poštujte njihovu emoci.. onalnu i psihičku osjetljivost.. Koja je najčešće ekstremna i čini se neuobičajena, ali oni se NE šale i možda trebaju vašu pomoć da toleriraju te osjećaje.. Pronađite alternativnu terapiju.. za ADD i ostale nesposobnosti.. Pomognite im da razviju svijest o njihovoj indigo prirodi i njihovoj misiji u životu.. Indigovci su svi ovdje s razlogom.. Imaju jedinstvene karakteristike ponašanja da bi bili sposobniji da pomognu unosu novih energija i da pomognu poboljšanju svijeta.. Dok to ne shvate, mogli bi imati velike teškoće sa savladavanjem njihove ljudskosti i nošenje sa činjenicom da su preosjetljivi i različiti.. Ako nauče da postoji razlog za njihovu različitost, bit će bolji u njihovom savladavanju i raditi prema njihovoj misiji planetarnog dolaska.. ČESTITAMO VAM 8.. OŽUJAK.. MEĐUNARODNI DAN ŽENA!.. Pišu:.. Tanja Cujzek-Semov i Sandra Kos.. Međunarodni dan žena.. obilježava se.. ožujka.. svake godine.. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola.. Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom.. 20.. stoljeća.. u doba brze.. industrijalizacije.. i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta.. Žene zaposlene u industriji.. odjeće.. tekstila.. su javno demonstrirale 8.. ožujka.. 1857.. New Yorku.. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća.. Protesti 8.. ožujka događali su se i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio.. 1908.. godine kada je 15.. 000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.. Godine.. 1910.. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u.. Kopenhagenu.. Slijedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji,.. Danskoj.. Njemačkoj.. Švicarskoj.. Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u.. , nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava.. U početku.. prvog svjetskog rata.. žene širom.. Europe.. su 8.. 1913.. održale demonstracije za mir.. Dan žena je ostao državnim praznikom u.. Rusiji.. Bjelorusiji.. Ukrajini.. Kazahstanu.. Kirgiziji.. Moldaviji.. Mongoliji.. Tadžikistanu.. , a obilježava se cvijećem i poklonima.. Na Zapadu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s.. komunizmom.. 1975.. , koja je proglašena.. Međunarodnom godinom žene.. UN.. su službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena.. Danas mnoge organizacije u.. svijetu.. , obilježavaju Međunarodni dan žena, a neke se nastoje izboriti da postane državnim praznikom u kojima to još nije slučaj.. Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije provodi savjetodavni rad, tribine, predavanja i radionice s ciljem senzibilizacije javnosti za problematiku nasilja u obitelji i potreba žrtava nasilja, podizanja svijesti o važnosti razvijanja društvenog okruženja koje uvažava i podupire obitelj kao temelj društvene zajednice, te značaju njegovanja obiteljskih vrijednosti i promicanja ravnopravnosti spolova u zajednici.. Uloga društva je kontinuirano raditi na stvaranju društva koje ne tolerira nikakve oblike nasilja jer je život bez nasilja jedno od temeljnih ljudskih prava.. stidi se ili osjeća poniženom zbog zlostavljanja.. naređuje i ponaša se kao gospodar.. prijeti vam ili vas ucjenjuje, verbalno ponižava, vrijeđa.. sam donosi sve odluke.. kontrolira što radite, kuda se krećete, gdje i s kim ste bili.. zabranjuje izlaske i/ili ne dozvoljava da imate vlastiti krug prijatelja.. često pokazuje znakove ljubomore.. prisiljava vas na spolni odnos.. prebacuje krivicu na vas, nakon što vas je istukao.. IMATI VREMENA ZA DRUGOGA, ŽIVJETI ŽIVOT.. Kako se čuva ljubav.. ožujak ,.. Pišu: Sandra Kos i Tanja Cujzek-Semov.. Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije sudjeluje u provedbi.. Kampanje za borbu.. protiv obiteljskog nasilja nad ženama Za nasilje nema opravdanja.. , u sklopu koje su održane brojne tribine, predavanja i radionice s ciljem senzibilizacije javnosti za problematiku nasilja u obitelji i potreba žrtava nasilja, podizanja svijesti o važnosti razvijanja društvenog okruženja koje uvažava i podupire obitelj kao temelj društvene zajednice, te značaju njegovanja obiteljskih vrijednosti i.. MIT.. : zlostavljači su nasilni jer ne znaju kontrolirati svoj bijes i frustracije.. - naređuje i ponaša se kao gospodar.. - prijeti vam ili vas ucjenjuje, verbalno ponižava, vrijeđa.. - sam donosi sve odluke.. - kontrolira što radite, kuda se krećete, gdje i s kim ste bili.. - zabranjuje izlaske i/ili ne dozvoljava da imate vlastiti krug prijatelja.. - često pokazuje znakove ljubomore.. - prisiljava vas na spolni odnos.. - tuče vas, vuče za kosu, gura.. - prebacuje krivicu na vas, nakon što vas je istukao.. - nakon počinjenog nasilja se ispričava i govori vam da vas voli.. - poriče da vas zlostavlja.. NACIONALNA KAMPANJA PROTIV TJELESNOG KAŽNJAVANJA DJECE.. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti pokrenuo je 09.. godine Nacionalnu kampanju protiv tjelesnog kažnjavanja djece kojom prigodom je potpredsjednica Vlade i ministrica Jadranka Kosor predstavila Program nacionalne kampanje.. Republika Hrvatska jedna je od 18 članica Vijeća Europe koja je zabranila tjelesno kažnjavanje djece pozitivnim pravnim propisima, a ciljevi kampanje jesu:.. skrenuti pozornost na prisutnost zlostavljanja djece i njihova tjelesnog kažnjavanja kao društveno krajnje neprihvatljivog oblika ponašanja koje na dijete i društvo ostavlja trajne posljedice.. informiranje stručne i šire javnosti te medija o potrebi poduzimanja mjera i aktivnosti koje pridonose ukidanju tjelesnog kažnjavanja djece i promoviranju pozitivnog roditeljstva kao osnovne vrijednosti društva.. pružanje političke, stručne i medijske podrške provođenju Nacionalne kampanje.. Nacionalna kampanja uklapa se u ciljeve kampanje koju.. je pokrenulo Vijeće Europe u lipnju 2008.. godine, a kada je upravo u Hrvatskoj održana svečanost i pokrenuta kampanja Podignite ruku protiv tjelesnog kažnjavanja djece.. U Obiteljskom centru Krapinsko-zagorske županije kroz cijelu 2009.. godinu provodit će se aktivnosti vezane uz kampanju te ćemo u suradnji s ostalim institucijama i javnim ustanovama te pisanim i elektronskim medijima djelovati, a kako bismo ostvarili dosljednu primjenu nacionalnog zakonodavstva kojim se sankcionira svako nasilje nad djecom uključujući i tjelesno kažnjavanje - sukladno Nacionalnom planu aktivnosti za prava i interese djece od 2006.. do 2012.. godine, Konvenciji o pravima djeteta i Preporuke vijeća ministara Vijeća Europe o pozitivnom roditeljstvu iz 2006.. PREVENCIJA ALKOHOLIZMA.. - ULOGA OBITELJI-.. Studeni, 2008.. godine.. Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije.. Još nijedno dijete na svijetu nije odraslo bez nečije pomoći, a istraživanja i svakodnevno iskustvo svjedoče tome kako djeca većinu stvari nauče promatrajući odrasle.. Roditelji su prvi i najvažniji odrasli u životu svakog djeteta, te im nužno u međusobnoj interakciji nameću stilove života, bili toga svjesni ili ne.. Odgoj je vrlo bitan čimbenik i sastavni je dio odrastanja svakog pojedinca.. Kakav odgoj dajemo, živimo i promičemo, takvu ćemo imati i budućnost.. Što je alkoholizam?.. Alkoholizam je najraširenija od svih ovisnosti koja nastaje dugotrajnim prekomjernim konzumiranjem alkoholnih pića, tj.. kronična i recidivirajuća bolest koja uključuje 6 simptoma:.. žudnja - snažna želja ili hitna potreba za pićem.. gubitak kontrole - nemogućnost prestanka pijenja jednom kad se s njime započelo.. fizička ovisnost - nakon prestanka pijenja javlja se pojačano znojenje,tremor,tjeskoba,mučnina i dr.. tolerancija - potreba za pijenjem sve većih količina alkohola da bi se postiglo odgovarajuće stanje.. zanemarivanje - obitelji,radnih i drugih obaveza.. nastavak pijenja - unatoč spoznaji o njegovoj štetnosti.. Eksperti Svjetske zdravstvene organizacije (1952.. godine) definirali su alkoholizam kao bolest:.. Alkoholizam je bolest, a alkoholičar bolesnik zbog prekomjerne i dugotrajne upotrebe alkoholnih pića, kod kojeg se javlja psihička i fizička ovisnost,zdravstveni problemi,obiteljski i društveni poremećaji.. Faze razvijanja alkoholizma.. Faza društvene potrošnje - označava fazu privikavanja na alkohol, što se više pije to više raste tolerancija prema alkoholu te zbog porasta podnošljivosti za isti učinak potrebno je sve više i više pića.. Faza alkoholizma - počinje s prestankom rasta podnošljivosti, poznata pod nazivom alkoholni zaborav , pojavljuje se ovisnost o alkoholu, promjene osobnosti čovjeka, društveni problemi i zdravstvena oštećenja.. Faza nepovratnog oštećenja - ireverzibilnost započinje padom podnošljivosti alkohola, dovoljna je samo mala količina da se alkoholičar napije, a prate ju brojna i teška tjelesna oštećenja, zdravstvene smetnje i nesanica.. Podaci u Hrvatskoj.. Pretpostavlja se da u Hrvatskoj od alkoholizma boluje 300 000 osoba.. Svega 2-8% populacije nikada nije okusilo alkoholna pića.. Društvena potrošnja alkoholnih pića započinje vrlo rano u prosjeku sa 14-16 godina.. Svaki četvrti alkoholičar liječi se u psihijatrijsko- alkohološkoj skrbi dok se ostali nalaze u skrbi drugih grana medicine.. Godišnje se liječi po prvi puta u stacionarnim psihijatrijskim.. ustanovama oko 7 000 alkoholičara.. Alkoholizam i obitelj.. Alkoholizam se najprije očituje u obitelji i posebno pogađa obiteljski život.. Dio koji najčešće vidimo i kako društvo percipira kroničnog alkosa je da su oni stalno pijani, klošari, neuredni, bez novca, bučni agresivci, ostavljeni od svih, bez društvenog ugleda.. Ono što ne vidimo,a što je isto alkoholičar je osoba koja uredno ide na posao i poštovan je na svom poslu i dobar radnik, ali ako ne prije posla, a ono za pauze, a najčešće poslije posla ide s prijateljima na jedno piće.. Dolazi doma umoran i mora se odmoriti.. Za to vrijeme žena je bez muža, dijete bez oca i svi su jako sretni ako ne viče i ne tuče ih!.. Zajedničke aktivnosti su sve rjeđe jer oca često nema kod kuće.. Ako je kod kuće uglavnom je jako umoran ili radi nešto jako važno da se iskupi za jučerašnji kasni dolazak doma.. Već je neko vrijeme izgubljena nit zajedništva,a i nema nekih tema za razgovor.. Važno je da je mir u kući pa makar bio svima nepodnošljiv.. Žene alkoholičara su jadne, ne mogu tu ništa, žrtvuju se radi djece i obitelji, ne smiju ništa poduzimati iz straha od agresije.. One imaju jako težak život,a za kvalitetu svog života i života svoje obitelji su suodgovorne.. obitelji ovisi hoće li netko biti u stanju uključiti se u svoju širu okolinu i hoće li bez većih poteškoća moći rješavati svakodnevne životne probleme.. Kod zanemarivanja obitelji najočitija je nebriga za djecu.. Alkohol dovodi do psiholoških poremećaja u obitelji i različitih poremećaja u ponašanju u djece.. Odgovornosti koje tvore osnovu roditeljstva:.. Moraju zadovoljiti fizičke potrebe djeteta.. Roditelji moraju štiti dijete od fizičkih povreda.. Moraju zadovoljiti potrebu za ljubavi, pažnjom,nježnosti.. Moraju štititi dijete od emocionalnih povreda i boli.. Pružiti moralne i etičke smjernice.. Roditelji alkoholičari ne mogu ispuniti niti prvu stavku.. Dijete postaje svoj vlastiti roditelj ili čak roditelj svome roditelju.. Djeca upijaju verbalne i neverbalne poruke, slušaju svoje roditelje, gledaju ih i oponašaju njihovo ponašanje.. Roditelji su centralni model identifikacije u razvoju dječjeg identiteta.. Maska normalne obitelji koju obitelj često prikazuje posebno je štetna za dijete jer ga prisiljava negirati valjanost vlastitih emocija i opažanja.. Dijete poriče svoje osjećaje prema ovisniku jer su oni u pravilu negativni, a nedopustivo je mrziti vlastitog oca,majku,brata.. Gotovo je nemoguće da dijete razvije jak osjećaj samopouzdanja ako stalno mora lagati o tome što misli i kako se osjeća.. Osjećaj da roditelji sumnjaju u njega nastavlja se i kad dijete postane starije, rezultirajući time da mu je neugodno otkriti bilo što o sebi ili izraziti vlastito mišljenje, da bi se maska održala potrebna je ogromna količina energije.. Dijete uvijek mora biti na oprezu.. Živi u konstantnom strahu da će slučajno otkriti istinu i izdati obitelj, kako bi to izbjeglo, dijete često izbjegava stvarati prijateljstva, pa ostaje izolirano i usamljeno.. Dijete razvija iskrivljeni osjećaj odanosti prema osobama koje dijele njegovu tajnu.. Intenzivna nekritičnost i privrženost roditeljima postaje njegovom drugom prirodom.. Kad uđe u odraslu dob takva slijepa odanost ostaje destruktivnim kontrolirajućim čimbenikom u njegovom životu.. S obzirom da se puno energije troši na neuspješne pokušaje spašavanja alkoholičara malo vremena ostaje za osnovne potrebe djece, djeca se osjećaju nevidljivom.. Barem jedno od četvero djece alkoholičara postane alkoholičarom, mnogi od njih popili su prvo piće iz ruku svojih roditelja.. Opijanje stvara posebnu i često tajnu vezu između roditelja i djeteta.. Ovaj specifični zavjet stvara kod djeteta osjećaj kolegijalnosti, a to je najčešće najviše što može dobiti a da nalikuje ljubavi i prihvaćanju.. Dijete postaje sredstvo za rješavanje frustracija roditelja,.. način na koji roditelji alkoholičari opravdavaju vlastite postupke.. Obiteljsko žrtveno janje dobro je poznata uloga djece u obiteljima alkoholičara.. Neki pokušavaju ostvariti negativnu sliku o sebi bježeći u samodestruktivno i delikventno ponašanje.. Drugi pak nesvjesno pronalaze način da se kazne različitim emocionalnim pa i fizičkim simptomima.. Odrasla djeca alkoholičara u nasljedstvo su dobila bijes, depresiju, nemogućnost uživanja, sumnjičavost, oštećene odnose i pretjerano razvijen osjećaj odgovornosti.. Zato što ih je prva veza u životu naučila da će ih ljudi koje vole povrijediti i da su nepredvidljivi, većina te djece užasava se bliskosti.. Uspješne odrasle veze bilo da se radi o prijateljima ili ljubavnicima zahtijevaju određen stupanj povjerenja i ranjivosti one iste elemente koje uništi dom alkoholičara.. U pronalaženju životnih partnera djeca ovisnika nesvjesno izabiru ovisnika, biraju partnere koji nesvjesno nad njima uspostave kontrolu, formiraju veze prema nesvjesnim emotivnim očekivanjima koja su se razvila u roditeljskom domu.. Ljubomora, posesivnost i sumnjičavost problemi su koji se konstantno ponavljaju u odrasle djece alkoholičara.. Vrlo rano su naučili da odnosi dovode do izdaje i da ljubav znači bol.. S obzirom da odrastaju u nepredvidivim okolnostima često odrastu sa izgrađenom potrebom da kontroliraju sve i svakoga u svojim životima.. Alkoholičar u obitelji djeluje različito negativno ovisno o tome koliko je alkoholizam uznapredovao.. Jako je važno naglasiti da su posljedice pijenja uvijek negativne.. Alkoholizam se u ranim fazama najlakše liječi i njegove posljedice je moguće sanirati i obitelj rehabilitirati.. U slučaju da bolest izmakne kontroli i da alkoholičar ne pristane na liječenje već nastavi i dalje piti može doći do raspada takve obitelji.. U takvoj obitelji jedino tko može nešto poduzeti je žena koja je trijezna, koja uviđa problem i odbija živjeti u takvoj zajednici.. Što se može i treba učiniti da se obitelj spasi i vrati u normalan život?.. Osnovni uvjet da bi se nešto promijenilo je da se prizna da u takvoj obitelji postoji problem alkoholizma.. Obitelj i alkoholičar se moraju suočiti s problemom i nagovoriti alkoholičara da se pristane liječiti u nekoj zdravstvenoj ustanovi koja se bavi liječenjem alkoholizma.. Najbolji se rezultati mogu očekivati kad alkoholičar dobrovoljno pristane na liječenje svjestan problema.. Djelotvorni roditeljski postupci:.. Jasno izražen negativan stav prema sredstvima ovisnosti (alkohol,droga).. -upozorite dijete na opasnosti zlouporabe alkohola i pri tome koristite točne informacije,izbjegavajte zastrašivanje i preuveličavanje.. Razgovor o djetetovom stavu.. -svakako prije razgovora važno se pripremiti da stavovi djece ne moraju biti istovjetni stavovima roditelja, jer u pubertetu djeca često postupaju suprotno od roditeljskih preporuka i očekivanja.. Izbjegavajte moraliziranje i etiketiranje.. -djeci je potrebno ukazati na pogrešku ali je neučinkovito kruto inzistirati na priznanju jer to lomi i onako krhko samopouzdanje djece u pubertetu i adolescenciji.. Poticanje samostalnog i odgovornog ponašanja.. -pružiti djeci mogućnost izbora,to nije prepuštanje djece samima sebi već razgovor i savjetovanje uz osnaživanje djece za rješavanje teškoća i problema odrastanja.. Socijalni znakovi alkoholizma.. Posljedice u partnerskim odnosima:.. gubitak kvalitetne komunikacije u braku; udaljavanje od supruge; ozbiljna seksualna udaljenost do odbojnosti;.. javljanje alkoholne ljubomore; svakodnevne ili učestale svađe; tihe mise , fizički obračuni, prijetnje rastavom ili rastava braka.. Posljedice na djecu i odnose u obitelji:.. udaljavanje od djece, izbjegavanje kontakata sa djecom zbog grižnje savjesti u pogledu lošeg roditeljstva, nedostatak osnovnih informacija o djeci, nepoznavanje njihovih razrednika, prijatelja, njihovih problema, potpuni gubitak komunikacije, postupno formiranje bolesnih obrazaca ponašanja kod svih članova obitelji, međusobno optuživanje, traženje krivca za nastali kaos.. Posljedice u radnom okruženju.. problemi na radnom mjestu, degradiranje, nekompetentnost, osjećaj manje vrijednosti zbog opadanja kvalitete rada, otkaz-traženje isprike u neslaganju sa šefom, nečijem smještavanju.. ponašanje ispod očekivanog obrazovnog, socijalnog i kulturnog nivoa.. Tema za mjesec listopad 2008.. je :.. MEĐUNARODNI DAN DJETETA.. KLJUČNE PORUKE ZA RODITELJE.. (PDF letak, 208kB).. Tema za mjesec rujan 2008.. je :.. -- Download letka -.. ( pdf format).. Tema za mjesec lipanj 2008.. Pročitajte brošuru klikom na.. LINK.. ili na sliku iznad !.. Podsjećamo vas i da 26.. 06 provodimo edukativnu radionicu na temu.. Više na stranici.. Teme za mjesec ožujak 2008.. su :.. (klikom na ponuđenu temu otvara se prozor s temom).. Savjeti za uspješno roditeljstvo.. ___________________________________________________________________________________________.. Teme za mjesec veljaču 2008.. Nenasilno rješavanje sukoba.. Uloga samohrane majke u društvu.. Teme za mjesec prosinac 2007.. su :.. Credo podrške.. Down-ov sindrom.. Konvencija o ljudskim pravima.. Nasilje u obitelji (powerpoint prezentacija).. Trgovanje ljudima..

    Original link path: /index.php?option=com_content&task=view&id=26&Itemid=54
    Open archive

  • Title: .::Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije::. - Aktualnosti-arhivirano
    Descriptive info: AKTUALNOSTI-ARHIVA.. Aktualnosti-arhivirano.. AKTUALNOSTI MJESEC LIPANJ, 2014.. 04.. lipnja Međunarodni dan djece žrtava nasilja.. Treća nedjelja u lipnju (15.. ) Dan očeva.. lipnja Međunarodni dan podrške žrtvama nasilja.. lipnja Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga.. 06.. u 16,30 sati, Područna škola Lepajci.. Edukativna radionica za roditelje učenika 1.. razreda.. Tema: Obitelj i zdravi stilovi života.. u 18,00 sati, Područna škola Donja Šemnica.. u 17,30 sati, Podružnica Obiteljski centar.. Klub roditelja Rastimo zajedno.. Tema: Prevencija poremećaja u ponašanju kod djece predškolske dobi.. 11,0-12,00 sati, Radio Zlatar.. Gostovanje stručnih radnica Obiteljskog centra KZŽ u emisiji.. 24.. SV.. IBANJ.. 15.. svibanj Međunarodni dan obitelji.. Druga nedjelja u svibnju (11.. ) Majčin dan.. 05.. 17,00 sati, PŠ Podgora.. Edukativna radionica za roditelje.. 18,00 sati, DV Klanjec.. Edukativna radionica za roditelje i odgajatelje.. Tema: Rastimo zajedno.. 17,00 sati, OŠ Veliko Trgovišće.. Edukativna radionica za učiteljsko vijeće.. Tema: Kako prevladati stres.. OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA OBITELJI više informacija na stranici Podružnice Obiteljski centar.. 10,00 sati, Udruga slijepih i slabovidnih osoba Krapinsko-zagorske županije.. Edukativna radionica za članove.. 16.. 2013.. 19.. 17,00 sati, PŠ Hromec.. -4.. Tema: Ja sam važna osoba, ja sam roditelj.. 27.. AKTUALNOSTI MJESEC TAVANJ, 2014.. 15,00 sati, PŠ Putkovec.. - 4.. Tema: Kako očuvati zdravu obitelj.. 15,00 sati, PŠ Macelj.. 8,00-14,00 SATI,.. SAJAM ZDRAVLJA Zajedno do zdravlja u organizaciji Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije i pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije, održat će se u City parku Zabok, Zivtov trg 10.. 08.. 12,00 sati, OŠ Petrovsko.. Tema: Trema i javno izlaganje.. 09.. 17,00 sati.. Klub roditelja Rastimo zajedno.. 1404.. 18 04.. 2014 11,00-12,00 sati, Radio Zlatar.. Gostovanje stručnih radnica Obiteljskog centra KZŽ.. 28.. 16,00 sati, OŠ Konjščina.. Tema: Dječja prava i obveze.. 17,00 sati, OŠ Konjščina.. Edukativna radionica za roditelje učenika 5.. Tema: Obitelj i zdrav stilovi života.. 17,00 sati, DV Oroslavje.. Edukativna radionica za roditelje i odgojitelje.. Obiteljskom centru od ponedjeljka do petka u vremenu od 7,00 do 20,00 sati.. AKTUALNOSTI MJESEC OŽUJAK, 2014.. ožujak Međunarodni dan žena.. 03.. 03.. 13.. 18,10 sati, OŠ Bedekovčina.. Edukativna radionica za roditelje učenika 7.. i 8.. 17,00 sati, DV Zlatar Bistrica.. Tema: Kako poboljšati komunikaciju s djecom.. 15,00 sati, PŠ Golubovec.. 16,00 sati, PŠ Golubovec.. -8.. Tema: Adolescencija.. 21.. 16,30 sati.. OŠ Zabok.. Edukativna radionica za roditelje učenika 2.. 17,30 sati.. Edukativna radionica za roditelje učenika 3.. Tema: Pozitivno roditeljstvo.. Obiteljskom centru od ponedjeljka do petka u vremenu od 7,00 do 20,00 sati.. - savjetovanje za djecu i mlade.. - obiteljsko savjetovanje.. - savjetodavni rad s pojedincima.. AKTUALNOSTI MJESEC VELJAČA, 2014.. veljače.. Tjedan braka.. veljače (druga nedjelja u veljači) Svjetski dan braka.. 9,00 - 12,00 sati, Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije.. Savjetovalište za roditelje.. Tema: Kako očuvati brak (povodom Svjetskog dana braka i Tjedna braka).. Gostovanje stručnih radnica Obiteljskog centra KZŽ u emisiji Pogled iza.. ogledala.. 9,00 - 12,00 sati, Udruga invalida Bedekovčina.. Savjetovalište za osobe s invaliditetom.. - radionica za djecu i mlade s teškoćama u razvoju.. Tema: Osjećaji.. Savjetovalište za mlade.. Tema: Mladenačke partnerske veze (povodom Svjetskog dana braka i Tjedna braka).. 16,30 sati, OŠ Sveti Križ Začretje.. Edukativna radionica za roditelje 2.. 17,30 sati, OŠ Sveti Križ Začretje.. Edukativna radionica za roditelje 3.. 22.. 9,00 - 12,00 sati, Obiteljski centar KZŽ.. Tema: Partnerske veze (povodom Svjetskog dana braka i Tjedna braka).. AKTUALNOSTI MJESEC SIJEČANJ, 2014.. siječanj Svjetski dan mira i Svjetski dan obitelji.. 9,00 12,00 sati, Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije.. Tema: Obiteljske vrijednosti (Obilježavanje Svjetskog dana obitelji).. 9,00 12,00 sati, Udruga invalida Bedekovčina.. radionica za djecu i mlade s teškoćama u razvoju.. Tema: Zdrava obitelj.. 18,00 sati DV Bedekovčina.. Edukativna radionica za roditelje.. Gostovanje stručnih radnica Obiteljskog centra KZŽ.. 10,00 sati, PŠ Mirkovec.. Edukativna radionica za učenike 2.. razreda.. Tema: Nenasilno rješavanje problema.. 9,00 12,00 sati, Obiteljski centar KZŽ.. AKTUALNOSTI MJESEC PROSINAC, 2013.. studeni 15.. prosinac Mjesec borbe protiv ovisnosti.. prosinac Međunarodni dan osoba s invaliditetom.. prosinac Međunarodni dan volontera.. prosinac Međunarodni dan ljudskih prava.. 12,00 sati OŠ pri specijalnoj bolnici Krapinske Toplice.. Tema: Pozitivna komunikacija.. 17,00 sati OŠ Donja Stubica.. Tema: Kako pravilno razgovarati s djecom.. 18,00 sati OŠ Donja Stubica.. Tema: Kako dati i prihvatiti kritiku.. 18,00 sati ŠUDIGO.. Predstavljanje rada Obiteljskog centra Krapinsko-zagorske županije za roditelje.. Tema: Mjesec borbe protiv ovisnosti.. Tema: Obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, Međunarodnog dana volontera i Međunarodnog dana ljudskih prava.. 18,00 sati OŠ Stubičke Toplice.. Edukativna radionica za roditelje učenika 8.. 2013.. u 09,00 sati STRUČNI SKUP OVISNOSTI O IGRAMA NA SREĆU KOD MLADIH.. Stručni skup će se održati u Multimedijalnom centru u Zaboku.. 16,00 sati OŠ Lj.. Gaj Krapina.. 08,50 sati OŠ Zabok.. Edukativne radionice za učenike 2.. razreda (2 radionice).. 15,30 sati OŠ Đurmanec.. 13,30 14,30 sati Dom za psihički bolesne odrasle osobe Lobor-grad.. Edukativne radionice za djelatnike Jačanje profesionalnih kompetencija.. 23.. 31.. AKTUALNOSTI MJESEC STUDENI, 2013.. studeni Svjetski dan tolerancije.. studeni Svjetski dan prevencije zlostavljanja djece.. studeni Međunarodni dan Konvencije o pravima djeteta, Međunarodni dan djeteta i Dan dječjih prava.. studeni Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.. Tema: Tolerancija u svakodnevnom životu.. 11.. 18,00 sati.. DV Bedekovčina.. Udruga osoba s invaliditetom KZŽ, Zlatar, prostorije općine.. Edukativno predavanje.. Tema:Unapređenje tretmana djece s teškoćama u razvoju i uloga senzorne sobe.. 11,35 sati SŠ Zlatar.. Edukativna radionica za Aktiv nastavnika stranih jezika.. 17,00 sati OŠ Marija Bistrica.. Tema: Sigurnost djece na Internetu.. 16,30 sati OŠ Pregrada.. Tema: Optimizam i životni ciljevi.. 16,30 sati DV Krapinske Toplice.. Tema: Zdravi stilovi života.. Tema: Tolerancija u svakodnevnom životu (obilježavanje Svjetskog dana tolerancije).. 17,00 sati OŠ Lj.. Edukativna radionica za roditelje učenika 4.. 14,00 sati OŠ Desinić.. 13,00 14,00 sati.. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Lobor-grad.. 16,00 sati OŠ Marija Bistrica.. Tema: Sreća i zahvalnost.. Tema: Tolerancija je bitna.. 17,00  ...   7.. SAJAM ZDRAVLJA Zajedno prema zdravlju u organizaciji Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije i pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije, održat će se na Trgu Lj.. Gaja u Krapini.. 18,00 sati, OŠ Gornja Stubica.. Tema:.. Pozitivna komunikacija.. 15,00 sati, OŠ Jesenje.. i 6.. Tema: Kako pomoći djeci da uspješnije uče.. AKTUALNOSTI MJESEC OŽUJAK, 2013.. Godine.. 16,30 sati, DV Oroslavje.. Važnost ravnopravnosti spolova (povodom Međunarodnog dana žena).. 2012.. U 11,30 sati stručni skup Položaj žene u suvremenim društvenim procesima održat će se u prostoru Srednje škole Krapina u organizaciji Obiteljskog centra KZŽ, Krapinsko-zagorske županije, HZZ PU Krapina, Udruge invalida Zlatar, Policijske uprave Krapinsko-zagorske i Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova.. Tema: Položaj žena sa invaliditetom u suvremenim društvenim procesima (povodom.. Međunarodnog dana žena).. PŠ Škarićevo.. OŠ Sveti Križ Začretje.. Tema: Ukidanje tjelesnog kažnjavanja djece.. 14,00 sati.. OŠ Klanjec.. OŠ Oroslavje.. OŠ Hum na Sutli.. i 4.. Tema: Kampanja Vijeća Europe Jedno od pet.. Poštivanje ravnopravnosti spolova u obiteljskom životu (povodom Međunarodnog dana žena).. 15,30 sati, PŠ Putkovec.. Tema: Cijeloživotno učenje.. AKTUALNOSTI MJESEC VELJAČA, 2013.. VAŽNI DATUMI I NJIHOVO OBILJEŽAVANJE U.. Tema: Mladi i partnerske veze.. 16,00 sati, OŠ Kumrovec.. Edukativna radionica za učiteljsko vijeće.. 17,00 sati, OŠ Kumrovec.. Edukativna radionica za roditelje 1.. 16,00 sati, OŠ Desinić.. Edukativna radionica za roditeljsko vijeće.. Pogled iza.. Tema: Partnerske veze.. 11,30 13,30 sati, OŠ Sveti Križ Začretje.. Tema: Važnost partnerskih odnosa (povodom Svjetskog dana braka i Tjedna braka).. 18,00 sati KLA Bedekovčina.. Edukativna radionica za članove i njihove obitelji.. 17,00 sati OŠ Tuhelj.. AKTUALNOSTI MJESEC SIJEČANJ, 2013.. Gostovanje stručnih radnica Obiteljskog centra.. KZŽ u emisiji Pogled iza ogledala.. 16,00 17,30 sati Kaznionica Lepoglava.. Edukativna radionica za roditelje maloljetne djece na odsluženju kazne zatvora.. Tema: Odgovorno roditeljstvo.. 10,00 sati, OŠ Mače.. 16,00 sati OŠ Desinić.. 16,30 sati DV Oroslavje.. Edukativna radionica za odgajateljsko vijeće.. AKTUALNOSTI MJESEC PROSINAC, 2012.. 17,00 sati OŠ Lobor.. 18,00 sati OŠ Lobor.. u 12,00 sati STRUČNI SKUP ALKOHOL I MLADI.. Gost predavač doc.. dr.. sc.. Zoran Zoričić.. 9,55- 11,30 sati OŠ Konjščina.. Edukativne radionice (2 radionice) za učenike 2.. i 3.. 13,00 14,00 sati Dom za psihički bolesne odrasle osobe Lobor-grad.. 17,30 sati OŠ Petrovsko.. 16,30 sati DV Maslačak Krapinske Toplice.. Edukativna radionica za odgajateljsko vijeće.. 16,00 sati OŠ Konjščina.. 17,00 sati OŠ Konjščina.. Edukativna radionica za roditelje 5.. 2011.. u 12,00 sati ZAVRŠNA MANIFESTACIJA OBILJEŽAVANJA MJESECA BORBE PROTIV OVISNOSTI održat će se na glavnom gradskom trgu u Oroslavju uz promotivne štandove i rock koncert.. Edukativna radionica za vijeće roditelja.. 16,30 sati OŠ Lj.. 17,30 sati OŠ Lj.. Tema: Svijet kvalitete i psihološke potrebe.. AKTUALNOSTI MJESEC STUDENI, 2012.. Tema: Sigurnost 2.. dio.. 17,30-18,30 sati, Radio Marija Bistrica.. 12,30 sati OŠ Desinić.. Edukativna radionica za učenike 7.. Tema: Kako primiti i dati kritiku.. 16,00 sati OŠ Pregrada.. razreda i roditeljsko vijeće.. Tema: Prevencija nasilja među djecom i mladima.. Tema: Mladi i prevencija ovisnosti (obilježavanje Mjeseca borbe protiv ovisnosti).. 16,00 sati DV Gustav Krklec Krapina.. Tema: Važnost prevencije i ranih intervencija poremećaji u ponašanju kod djece predškolske dobi.. 17,00 sati DV Sunčica Krapina.. 9,20 sati OŠ Petrovsko.. Edukativne radionice (2) za učenike 5.. 17,00 sati OŠ Zabok, Forum za demokratski odgoj.. Edukativna radionica za stručne radnike.. Tema: e-nasilje i sigurnost djece na Internetu.. 13,00 sati OB Zabok.. Edukativna radionica za više medicinske sestre, voditeljice odjela.. 15,00 sati OŠ Zabok, Aktiv učitelja tjelesne i zdravstvene kulture osnovnih škola KZŽ.. Edukativna radionica za učitelje.. 16,30 sati OŠ Marija Bistrica.. 17,30 sati OŠ Marija Bistrica.. Tema: Samopouzdanje mladih.. 16,00 sati PŠ Vučak.. 17,30 sati OŠ Donja Stubica.. Tema: Nasilje nad ženama u obitelji (obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama).. Savjetovalište za buduće roditelje.. 15,00 sati OŠ Mihovljan.. 16,00 sati OŠ Mihovljan.. 17,00 sati OŠ Zlatar Bistrica.. 18,00 sati OŠ Zlatar Bistrica.. AKTUALNOSTI MJESEC LISTOPAD, 2012.. 13,00-14,00 sati, Radio Zabok.. Gostovanje stručnih radnica Obiteljskog centra KZŽ u edukativnoj emisiji.. 13,30 14,30 sati Srednja škola Krapina.. Edukativna radionica za medicinske sestre Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije.. Tema: Nasilje nad starijim osobama u obitelji.. u vremenu 10,00 do 12,00 sati.. Stručni skup Mentalno zdravlje starijih osoba.. u organizaciji Krapinsko-zagorske županije u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo.. Krapinsko-zagorske županije i Obiteljskim centrom Krapinsko-zagorske županije u Pučkom.. otvorenom učilištu Krapina-Plava dvorana, Šetalište Hrvatskog narodnog preporoda13.. Stručnim skupom obilježit će se Europska godina aktivnog starenja, Međunarodni dan starijih osoba.. (1.. listopada) te Svjetski dan mentalnog zdravlja (10.. listopada).. Radionica za djecu i mlade.. Tema: Sigurnost.. Tema: Nenasilno rješavanje problema (obilježavanje Međunarodnog dana nenasilja).. 8,35 sati OŠ Mače.. Edukativna radionica za učenika 6.. 8,35 sati Dječji vrtić Rožica , Veliko Trgovišće.. Tema: Važnost prevencije i ranih intervencija poremećaji u ponašanju kod djece.. predškolske dobi.. u sklopu 17.. jesenskog poslovnog.. sastanka Hrvatske mreže zdravih gradova u Termama Tuhel.. -predstavljanje djelatnosti Obiteljskog centra Krapinsko-zagorske županije.. 8,35 sati KLA Pregrada.. Edukativna radionica za članove Kluba.. 8,35 sati Dječji vrtić Gustav Krklec , Krapina.. AKTUALNOSTI - MJESEC RUJAN, 2012.. Tema: Ravnopravna podjela roditeljske odgovornosti za skrb o djeci.. Tema: Kako biti bolji.. Tema: Ravnopravnost spolova (obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv.. nasilja nad ženama).. Tema: Nasilje nad ženama (povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv.. u vremenu 10,00 do 15,00 sati.. u organizaciji.. CESI Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje,.. Krapinsko-zagorske županije i Povjerenstva za ravnopravnost spolova KZŽ.. držat će se modul.. Institucionalna podrška žrtvama nasilja.. namijenjen edukaciji tima.. volonterki SOS telefona i savjetovališta za žene žrtve nasilja KZŽ.. Predavači na.. modulu su predstavnici Obiteljskog centra KZŽ, Centra za socijalnu skrb Donja.. Stubica, Policijske uprave KZŽ, te Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru.. Ujedno je to i centralno obilježavanje.. Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad.. ženama.. u KZŽ.. Modul se održava u Zaboku (Zelena dvorana).. AKTUALNOSTI - MJESEC SRPANJ, 2012..

    Original link path: /index.php?option=com_content&task=view&id=23&Itemid=52
    Open archive

  • Title: .::Obiteljski centar Krapinsko-zagorske županije::. - Kako do nas
    Descriptive info: KAKO DO NAS.. Kako do nas..

    Original link path: /index.php?option=com_content&task=view&id=49&Itemid=86
    Open archive



  •  


    Archived pages: 206