www.archive-hr-2014.com » HR » S » SAMOBORSKIMUZEJ

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 10 . Archive date: 2014-01.

  • Title: Samoborski muzej | Home
    Descriptive info: .. O muzeju.. -.. Aktualnosti.. Fotogalerija..

    Original link path: /
    Open archive

  • Title: Samoborski muzej | O muzeju - Info
    Descriptive info: telefon:.. 01/3361 - 014.. faks:.. 01/3325 - 992.. e-mail:.. samoborski.. muzej@zg.. t-com.. hr.. OIB:.. 40913091389.. žiro račun:.. HYPO BANKA 2500009 - 1101209589.. osnivač:.. Grad Samobor.. tip ustanove:.. Gradski muzej.. godina osnutka:.. 1949.. ravnatelj:.. Miroslav Milonjić, dipl.. politolog.. Otvoreno za posjetitelje.. utorak - petak: 9 - 15 sati.. subota: 9 - 13 sati.. nedjelja: 10 - 17 sati.. ponedjeljkom i blagdanom Muzej je zatvoren..

    Original link path: /omuzeju.aspx
    Open archive

  • Title: Samoborski muzej | Fotogalerije
    Descriptive info: Izložba.. Bitka kod Samobora.. Povodom 770 godina Grada Samobora u nedjelju 4.. ožujka 2012.. na samoborskoj livadi Vugrinščak, podno feudalnog grada Samobora, po sedmi put održat će se srednjovjekovni sajam i bitka koja obilježava događaj iz 1441.. godine, a bila je obilježena od strane Celjske kronike i drugih izvora..

    Original link path: /fotogalerije.aspx
    Open archive
  •  

  • Title: Samoborski muzej | Arheološko geološka zbirka
    Descriptive info: Smještena u prizemlju muzeja, posjetitelju pruža jasan i zanimljiv uvod u povijest Samobora i okolice.. Geološka zbirka sadrži fosilno blago koje dočarava nekadašnje pomorje i kopno ovoga kraja – raznovrsne stijene, prikaz Panonskoga mora s fosilima (školjke, puževi, koralji, zub morskog psa.. ).. Nakon toga kronološki pratimo kulture čovjeka, od kamenog preko bakrenog, brončanog i željeznog, pa sve do rimskog doba i srednjeg vijeka.. Svako razdoblje prikazano je predmetima, logično poslaganima u vitrine.. Kameno doba pratimo kroz kameno strugalo, mamutove zube i kamene sjekire.. Prvi metalni nalazi su brončano koplje, brončana sjekira i ukrasna brončana igla, datirani od 12.. do 9.. stoljeća pr.. Krista.. Željezno doba  ...   „Samoboraca“ iz 1.. st.. pr.. Nakon toga Rimljani nastanjuju ove krajeve od 1.. do 5.. stoljeća poslije Krista i ostavljaju bogatstvo grobnih priloga i predmeta za svakodnevnu upotrebu.. Srednji vijek predstavljen je nalazima s Farkaševca gdje je od 12.. do 16.. stoljeća stajala najvjerojatnije jedna stražarnica ili osmatračnica.. Izloženi su srebrni novci, željezni klinovi i čavli, ostruge, potkove.. Samoborski Stari grad, sagrađen davne 1260.. godine, danas u obliku ruševine, ali tlocrtno vrlo dobro uščuvan, i dalje odolijeva zubu vremena.. U Muzeju je prikazan kao maketa u mjerilu 1 : 100, te izloženim predmetima kao što su: kameni stupovi, zaglavni kamen iz kapele, pećnjaci i krovne ploče..

    Original link path: /zbirka1.aspx
    Open archive

  • Title: Samoborski muzej | Etnografska zbirka
    Descriptive info: Etnografska zbirka smještena je u objektu služinske kuće, a kroz tipičan inventar seoske kuće prikazuje način života seljaka okolice Samobora na prijelazu iz 19.. u 20.. stoljeće kada je osnova njihove egzistencije bila poljoprivreda.. Stoga su u prizemlju pomagala za obradu zemlje i pospremanje prinosa, za lov i ribolov, vinogradarstvo  ...   gajnk.. za umivanje i pranje,.. kuhna.. u kojoj se priprema hrana te glavna prostorija tzv.. hiža.. u kojoj se obitelj sastaje, objeduje te obilježava sve blagdane i važnija događanja životnoga ciklusa.. U sobi,.. komori.. , spava mladi par, a tu su i pomagala za proizvodnju tekstila od lana i konoplje..

    Original link path: /zbirka2.aspx
    Open archive

  • Title: Samoborski muzej | Kulturno povijesna zbirka
    Descriptive info: To je zbirka koja svojom raznolikošću i brojnošću izložaka pokazuje svo bogatstvo kulturnog života grada od samih njegovih početaka, a pogotovo od 18.. stoljeća do danas.. Samoborski kraj oduvijek je obilovao prirodnim resursima kao što su rude, voda, plodne nizine i pitomo gorje što je pogodovalo razvoju brojnih obrta.. Djelovali su tu mnogi obrtnici kovači, kožari, klobučari, tkalci.. često udruženi u cehove koji su proizašli iz srednjovjekovnih crkvenih bratovština.. Od 1839.. do 1904.. staklana Osredek proizvodi staklo prema tadašnjoj modi čaše, bilikume, vrčeve.. Duga je i tradicija ljekarništva u gradu, a i kulturni  ...   ), a za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda u ovoj zgradi okupljaju se najpoznatiji ljudi toga vremena osim Livadića koji tu živi, dolaze Ljudevit Gaj, Stanko Vraz i mnogi drugi.. Iz tog doba sačuvane su Livadićeve skladbe, njegov klavir, Vrazove Đulabije posvećene Julijani Cantilly i dr.. Krajem 19.. stoljeća u Samoboru djeluju mnoga društva - kulturna, vojna, pjevačka i sportska, 1923.. osnovano je Planinarsko društvo Japetić , a vlak Samoborček , jedan od prepoznatljivih simbola našega grada i XX stoljeća, našao je i u muzeju svoje mjesto u obliku karata, voznog reda i starih fotografija..

    Original link path: /zbirka3.aspx
    Open archive

  • Title: Samoborski muzej | Povijesna zbirka
    Descriptive info: Područje Samobora ima dugu i bogatu povijest.. Samobor se prvi puta spominje u pisanim povijesnim izvorima još davne 1242.. godine.. Tada je dobio povelju kralja Bele IV.. , koja je zapravo potvrda Kolomanove darovnice iz 1240.. Belinu povelju je u narednim stoljećima potvrdilo više vladara.. Isto tako u Belinoj povelji navode se granice (međe) samoborskog trgovišta.. Granice su reambulirane  ...   Isti autor izradio je geodetsku kartu Samobora iz 1764.. godine na kojoj su označeni posjedi župe, plemstva i građanstva i predstavlja dobar izvor za proučavanje tadašnje urbanizacije našega grada.. Povijesna zbirka sadrži i veliku količinu magistratskih spisa u kojima su donašane odluke sudaca te općinskih načelnika.. Zbirka oružja je skromnijeg obima i obuhvaća svega nekoliko srednjovjekovnih i novovjekovnih primjeraka..

    Original link path: /zbirka4.aspx
    Open archive

  • Title: Samoborski muzej | Umjetnička zbirka
    Descriptive info: Nakon osnivanja Samoborskog muzeja 1949.. godine sustavno se počinju prikupljati djela likovne umjetnosti.. Danas fundus umjetničke zbirke broji više od 500 djela, a čine ga slike, grafike, crteži i skulpture profane i sakralne umjetnosti s područja Samobora.. Tu su portreti i biste istaknutih Samoboraca koji su pridonijeli razvoju i kulturnom životu grada.. Mnogi poznati hrvatski slikari nisu mogli odoljeti ljepotama Samobora, o čemu svjedoče njihovi likovni prikazi samoborskog kraja.. Samoborski muzej i danas potiče tradiciju oslikavanja ljepota ovoga kraja organizirajući umjetničke kolonije i izlažući djela mladih umjetnika..

    Original link path: /zbirka5.aspx
    Open archive

  • Title: Samoborski muzej | O muzeju - Povijest zgrade
    Descriptive info: Livadićev dvorac rastao je u nekoliko etapa na ovećem posjedu plemenitog Kralića.. Prvi puta je registriran i ucrtan na karti Samobora koju je izradio kartograf Petar Antun Praunsperger 1764.. Krajem 18.. stoljeća taj posjed kupuje dvorski savjetnik Franjo pl.. Tisztpataky i na njemu gradi novi udoban dvorac.. Cijeli posjed s dvorcem udova pl.. Tisztpataky oporukom 1809.. godine namjenjuje svom nećaku (tada maloljetnom) Ferdi Wiesneru Livadiću.. To imanje u posjedu je Ferde Livadića do njegove smrti 1879.. godine kada ga njegovi prezaduženi sinovi prodaju trgovcu Matiji Baueru.. Već četiri godine kasnije novim je vlasnikom imanja samoborski veleposjednik Ivan pl.. Francisci.. Po očevoj smrti Hinko Francisci daje dvorac temeljito restaurirati popločavaju se hodnici, polažu parketi, obnavlja inventar, a hodnik prizemlja oslikava se zidnim slikarijama.. Tada je uređen i zapušteni park, posađene su platane, a na pročelju dvorca uzidan je obiteljski grb.. Na zaglavnom kamenu portala uklesana je 1883.. godina.. Do drugog svjetskog rata izmjenjuje se više vlasnika dvorca.. Do 1913.. godine vlasnica je Vera Sauer Nordendorf, do 1918.. doktor Marko Breyer, u zemljišnim se knjigama 1921.. godine upisuje vlasnik Hinko Schwarz, a 1929.. Adolf Daničić.. Deset godina kasnije dvorac je u posjedu Državnog erara.. Za vrijeme rata u njemu je štab  ...   a u tzv.. služinskoj kućici smještena je etnografska zbirka.. Od 2008.. do 2010.. godine trajala je opsežna sanacija vlage u prizemlju muzeja zbog koje su neki izloženi predmeti počeli propadati, a zidovi pucati zbog soli.. Nakon izvršene sanacije stalni postav arheološko geološke zbirke obogaćen je i proširen iskopinama sa srednjovjekovnog nalazišta u Farkaševcu gdje su istraživanja trajala od 2001.. do 2005.. Hodnik prizemlja Muzeja mjesto je otvaranja povremenih izložbi, predstavljanja mladih umjetnika, te mjesto druženja i susreta s prijateljima i posjetiteljima Muzeja.. Zidne lunete je 1895.. godine oslikao Marko Antonini sljedećim motivima: Kurija Molvice (Franciscijev posjed), Severin na Kupi, Dama na konju, Krunidba kralja (najvjerojatnije hrvatskog kralja Zvonimira), Bitka na Grobničkom polju, Savez Ljudevita Posavskog protiv Franaka, Zrinski kod Sigeta, 12 hrvatskih plemena, Dolazak Hrvata, Napoleon u Rusiji (Borodin), Samoborski pejzaž i Nikola Zrinski pogiba od vepra u lovu.. U jednoj od luneta nalazi se i latinski natpis, Horacijev stih Nil sine magno vita labore dedit mortalibus (Smrtnicima nije dano ništa bez velikog rada).. Vrlo simbolički, jer da nije bilo velikog rada i zalaganja naših prethodnika ne bi bilo ni Muzeja koji je zahvaljujući bogatim zbirkama i raznolikim predmetima koje izlaže, danas na ponos gradu Samoboru i njegovim stanovnicima..

    Original link path: /omuzeju_povijest.aspx
    Open archive

  • Title: Samoborski muzej | O muzeju - Osnivači
    Descriptive info: Samoborski muzej osnovan je 23.. lipnja 1949.. godine u nekadašnjoj obiteljskoj kući Ferde Livadića, poznatog hrvatskog skladatelja, samoborskog gradonačelnika i suca, velikog preporoditelja i svestranog čovjeka 19.. stoljeća.. Za osnivanje Muzeja najzaslužniji je bio Ivica Sudnik (1910.. 2002.. ) - entuzijast, ljubitelj povijesti i starine, planinar, fotograf, novinar, urar i neumoran sakupljač stvari i predmeta vezanih za samoborsku prošlost.. Godine 1925.. osnovao je zbirku Samoborska bibliografija , 1928.. godine zbirku Samoborska kronika , te treću zbirku Samoborske starine.. Te su tri zbirke bile temelj budućem Samoborskom muzeju.. Zaslugom Ivice  ...   bez dr.. Stjepana Oreškovića (1895.. 1967.. ), pravnika po struci koji je u mnogobrojnim časopisima objavljivao članke iz povijesti hrvatske književnosti, prava i povijesti Samobora, a bavio se i prevođenjem poezije na strane jezike, slikarstvom, glazbom, te je izdao nekoliko knjiga pjesama.. U fazi stvaranja Muzeja, kada nije bio zaposlen niti jedan stručnjak muzealac, njih dvojica su obavljali veliki dio stručnih organizacijskih poslova na formiranju fondova zbirki i osiguranju prostora za stalni postav, a javnosti su uputili poziv da svojim prilozima i poklonima pomognu uređenju Muzeja i rastu njegovih zbirki..

    Original link path: /omuzeju_osnivaci.aspx
    Open archive



  •  


    Archived pages: 10