www.archive-hr-2014.com » HR » T » TABULARASA

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 692 . Archive date: 2014-04.

  • Title: Tabula Rasa
    Descriptive info: .. AUTONOMNI CENTAR - ACT.. Dr.. Ivana Novaka 38, Čakovec.. (zgrada Starog hrasta, 1.. kat).. RADNO VRIJEME:.. PON - PET 10:00 - 14:00.. NOVO U PONUDI KNJIŽNICE.. O NAMA.. PRETRAŽIVANJE STRANICE.. KATALOG KNJIŽNICE.. USLUGE I PROGRAM.. NOVA GRAĐA.. PREDSTAVLJAMO.. Knjižnica i čitaonica Tabula Rasa.. tel:.. 040 390 047.. web:.. www.. actnow.. hr.. e-mail:.. tabula_rasa@actnow.. Izradu web stranica omogućilo je.. Ministarstvo kulture RH.. Facebook..

    Original link path: /
    Open archive

  • Title: Tabula Rasa
    Descriptive info: TELEFON:.. WEB:.. E-MAIL:.. Članstvo u knjižnici Tabula Rasa je besplatno.. Za upis je potrebna kopija osobne iskaznice i sljedeći podaci: adresa, telefonski broj, e-mail adresa.. Odjednom se može posuditi pet (5) naslova na rok od mjesec dana.. Knjižnica i čitaonica Tabula Rasa kombinira arhivu fanzina i časopisa, knjižnicu i čitaonicu, mjesto za sastanke, prostor za druženje i diskusiju.. Smisao prostora je djelovati kao stimulator društvenih gibanja.. Osnovni ciljevi su razmjena informacija i znanja u oba smjera (iz prostora prema javnosti i iz javnosti prema prostoru), edukacija javnosti, progresivno društveno djelovanje, arhiva (posebno arhiva specifičnih odnosno specijaliziranih sadržaja), te promocija neknjižne građe i građe nezastupljene u široj javnosti.. Knjižni i neknjižni fond knjižnice  ...   dostupne na drugim mjestima (knjižnice, knjižare, arhivi…), dakle rijetka i specifična građa.. Više od trećine knjižnog fonda pokrivaju naslovi na engleskom jeziku.. Područja koja knjižnica pokriva su civilno društvo i volonterstvo, slobodna kultura, slobodni software, feminizam i rodna problematika, informatika, filozofija, ljudska prava, međunarodni odnosi i vanjska politika, ekonomija, socijalno/društveno poduzetništvo, marketing i menadžment, sociologija, socijalni pokreti i grupe, dizajn i arhitektura, ekološko graditeljstvo i zdravi životni stilovi, trgovina i trgovinski odnosi, globalizacija, upravljanje projektnim ciklusom, socijalna ekonomija.. Knjižnica je pretplaćena na više domaćih i stranih časopisa.. Trenutno u Tabuli Rasi možete čitati sljedeće magazine: Wired Magazine, Stanford Social Innovation Review, Journal of Social Entrepreneurship, Hrvatski planinar, Društvena istraživanja, RegPrint, Novosti.. PRETRAŽIVANJE..

    Original link path: /about.php
    Open archive

  • Title: Tabula Rasa
    Descriptive info: Pretraživanje:.. Unesite pojam za pretraživanje..

    Original link path: /search.php
    Open archive
  •  

  • Title: Tabula Rasa
    Descriptive info: Po:.. *** Sve ***.. Autor.. Naslov.. Predmet.. Traži u:.. Knjige.. Časopisi.. Fanzini.. AUTOR.. NASLOV.. IZDAVAČ.. GOD.. DOST.. 100 PREPROSTIH STVARI KI JIH LAHKO NAREDITE ZA REŠITEV ZEMLJE.. TZ SLOVENIJE.. 1992.. 1000 + 1 Tilt #7 : Deserted soundscapes.. 1000 + 1 TiLt.. 2001.. 1000 FORBIDDEN PICTURES.. TASCHEN, KÖLN.. 2002.. 42 WAYS TO HELP ANIMALS IN LABORATORIES.. HUMANE SOCIETY, WASHINGTON.. 1999.. 50 PITANJA I ODGOVORA O EUROPSKOM USTAVU.. NACIONALNA ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA, ZAGREB.. 2005..  ...   European Economic and Society Commitee.. 2009.. Adresar ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtv.. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.. 2008.. Advancing participation and representation of ethnic minority groups in education.. European union.. 2010.. AGENDA 21 - program za 21.. stoljeće.. ECOLOGICA, ZAGREB.. 2000.. Aktivizam građana u lokalnoj zajednici.. OGI.. 2006.. Broj slogova: 2577 | Broj stranica: 215.. «.. 1.. 2.. 3.. 4.. 5.. 6.. 7.. 8.. 9.. 10.. »..

    Original link path: /catalog.php
    Open archive

  • Title: Tabula Rasa
    Descriptive info: Književni klub na temu zadrugarstva i društvenog poduzetništva CEDRA Čakovec.. U Knjižnici i čitaonici Tabula Rasa nastavljamo s književnim klubovima, te ovog puta predstavljamo književni klub na temu zadrugarstva i društvenog poduzetništva CEDRA Čakovec, koju će predstaviti Robert Posavec, trener, prevoditelj, konzultat i zadrugar Centra za eko-društveni razvoj CEDRA Čakovec.. Između ostalog Robert će nam i predstaviti CEDRA-ino izdavaštvo te izdanja.. Upisao:.. Sebastijan Brumec.. @.. 14.. ožujka 2014.. u 10:27:08.. Opširnije.. Književni klub Tragovi: Almanah mladih međimurskih autora/ica.. Knjižnica udruge Autonomnog centra - ACT, Knjižnica i čitaonica Tabula Rasa sadrži arhivu fanzina i časopisa, služi kao mjesto za sastanke, prostor za druženje i diskusiju, za razmjenu informacija i znanja, edukaciju javnosti, te promociju (ne)knjižne građe i građe nezastupljene  ...   osmišljen s ciljem što bolje razmjene informacija te educiranja javnosti.. Tako ćemo u sklopu Književnog kluba imati zanimljiva predavanja i predstavljanja knjiga na području knjižne građe koja se nalazi u samoj knjižnici.. Ideja je proizašla da bismo knjižnicu približili na mnogo pristupačniji način građanima.. 07.. studenog 2013.. u 14:56:20.. Radionica “Grupe solidarne razmjene”.. U Autonomnom centru će se 26.. i 27.. listopada održati radionica Grupe solidarne razmjene.. Radionicu koordinira Knjižnica i čitaonica Tabula Rasa, a voditeljica je Sunčana Pešak iz ZMAG-a.. Grupe solidarne razmjene su grupe osviještenih potrošača koji zajednički naručuju proizvode direktno od malih, lokalnih, naješće ekoloških proizvođača bez posrednika.. Najčešće se naručuju.. Robert Posavec.. 22.. listopada 2012.. u 15:39:39.. Broj slogova: 16 | Broj stranica: 4..

    Original link path: /program.php
    Open archive

  • Title: Tabula Rasa
    Descriptive info: Andrej Kožuhov.. Sergej M.. Kravčinski Stepnjak.. Spartak.. Obad.. Andrej Kožuhov.. tri junaka koji uvek stoje rame uz rame u svesti revolucionara s početka XX-og veka.. “ Roman „Andrej Kožuhov“ zauzima posebno mesto u ruskoj književnosti.. Stvaran u periodu 1886-1888.. godine („.. period pisanja ovog romana bio je težak za nas oboje“, Stepnjakova.. 04.. u 13:33:09.. Moderna škola, poreklo i ideali.. Francisco Ferrer.. Želim osnovati školu emancipacije koja bi se bavila ukidanjem svega u ljudskom umu što nas dijeli, lažnih koncepata vlasništva, domovine i porodice, kako bi se postigle sloboda i dobrobit koje svi priželjkujemo.. Predavati ću samo jednu jednostavnu istinu.. Neću nametati dogmu u njihove glave.. Neću  ...   pristup koji se usvaja po cijelom svijetu, mijenjajući način na koji su tvrtke izgrađene i način na koji se lansiraju novi proizvodi.. Eric Ries definira startup kao organizaciju posvećenu kreiranju nečeg novog u uvjetima.. u 08:54:37.. Civilno društvo u Hrvatskoj.. Gojko Bežovan i Siniša Zrinščak.. Kakva je struktura civilnog društva u Hrvatskoj? Koje su mu jake, a koje slabe strane? Kakvo je stanje civilnog društva u Hrvatskoj u odnosu prema zemljama iz regije i koji su mu izazovi razvoja? Civilno društvo u Hrvatskoj nudi odgovore na ova i niz drugih pitanja putem rezultata višegodišnjega međunarodnoga komparativnog.. 21.. siječnja 2014.. u 09:36:39.. Broj slogova: 79 | Broj stranica: 20..

    Original link path: /new.php
    Open archive

  • Title: Tabula Rasa
    Descriptive info: Anarhija.. Petar Aleksejević Kropotkin.. Knjiga Anarhija Petra Aleksejeviča Kropotkina izdana u Demetri zapravo je skup Kropotkinovih glavnih anarhističkih spisa koje je on pisao i izdavao u vremenu od 1885.. do 1922.. (godine njegove smrti), što je za hrvatsku akademsko-književnu scenu svakako veliko osvježenje s obzirom na relativno slabu zastupljenost (u.. u 10:25:22.. Kakvu državu imamo, a kakvu državu trebamo?.. Branko Horvat.. Popularno pisana knjiga našeg svjetski poznatog ekonomista anlizira ekonomsku i društveno-političku situaciju u Hrvatskoj prije 2000.. , poslije 2000.. , te kakvo mjesto pripada Hrvatskoj unutar privredne integracije i globalizacije.. Autor ne ostaje samo na analizi, već nudi i svoje viđenje  ...   prijetnja miru.. - Iz govora Muhammada Yunusa prilikom dodjele Nobelove nagrade Što bi se dogodilo kada bi se u okviru slobodnog tržišta stvorili uvjeti za rješavanje problema siromaštva, gladi i nejednakosti? Nekima se to čini nemoguće.. Međutim, nobelovac Muhammad Yunus, profesor ekonomije iz.. u 10:34:37.. Funky Business.. Kjell A.. Nordström i Jonas Ridderstrale.. Univerzitetski profesori Stockholm School of Economics dr.. Jonas Ridderstrale i dr.. Nordström planetarno poznati postali su zahvaljujući knjizi Funky business: Kapital pleše samo s darovitima, koju je Amazon svrstao među 15 najboljih knjiga o menadžmentu ikada napisanih.. Knjigom Funky Business dvojica.. u 10:12:37.. Broj slogova: 35 | Broj stranica: 9..

    Original link path: /presenting.php
    Open archive

  • Title: Tabula Rasa
    Descriptive info: “.. Roman „Andrej Kožuhov“ zauzima posebno mesto u ruskoj književnosti.. period pisanja ovog romana bio je težak za nas oboje“, Stepnjakova supruga Fani) i objavljen u novembru 1889.. godine pod originalnim engleskim naslovom The Career of a Nihilist („Život jednog nihiliste“), on predstavlja jedinstvenu knjigu u kojoj su ruski revolucionari, u Zapadnoj Evropi poznati gotovo isključivo kao „nihilisti“, prikazani u svoj svojoj veličini, sa svojim mislima i osećanjima, na krajnje uverljiv i istinit način.. U liku, pak, glavnog junaka, prepoznajemo samog autora – upravo je svoje misli i osećanja, svoje brige i radosti iskazao Stepnjak opisujući Andreja Kožuhova.. Ovi autobiografski elementi daju romanu osobenu verodostojnost.. Kao i Andrej, i sam Stepnjak je prelazio granicu ilegalno, kao i Andrej vršio propagandu u peterburškim radničkim krugovima i pripremao atentat opraštajući se od voljene žene, od života.. Kao i Stepnjak, i Andrej je mogao pisati svojo ženi o „sreći pod pretnjom opasnosti, o sreći koju donosi učešće u borbi“, ili savetovati jednoj drugarici da „ostane verna sebi „ i tako nikad ne oseti kajanje, što „donosi jedinu pravu sreću u životu“.. Ali, naravno, roman „Andrej Kožuhov“ nije obična autobiografija.. Kao pravi umetnik, Stepnjak je u svom romanu prikazao psihologiju junaštva i posvećenosti, tako karakteristične osobine za ruske revolucionare-narodnjake.. Naravno, u ruskoj književnosti postoje veći majstori pisane reči od Stepnjaka.. Ali u knjigama Stepnjaka postoji osoben emocionalni naboj, koji neodoljivo deluje na čitaoca, očarava ga.. Na koncu, za Stepnjaka su njegove knjige – njegovo oružje.. U nemogućnosti da drugačije deluje, on je svu energiju, sve propagandne sposobnosti, sav žar borca uneo u svoja dela.. Ne slučajno on u jednom članku citira reči italijanskog pisca F.. D.. Gveracija, kazanim o knjizi koju je napisao dok je sedeo u zatvoru: ''Napisao sam ovu knjigu, jer nisam mogao drugačije da učestvujem u odlučujućoj borbi protiv italijanskih neprijatelja''.. Ove reči Gveracija Stepnjak bi komotno mogao i sebi da pripiše.. Upravo zato njegove knjige ostavljaju tako upečatljiv utisak na čitaoca.. I u tome što su pod uticajem njegovih knjiga ljudi išli u revoluciju, ne posvećujući joj samo svoje slobodne večeri, nego i čitav svoj život, mi vidimo da su njegove knjige zaista postale oružje u borbi sa samodržavljem.. U romanu postoji glava „Preobražena'', u kojoj je sa potresnom snagom i verodostojnošću prikazano kako se u mladoj duši dešava sazrevanje likova.. Tanja Repina je dugo osećala simpatije prema revolucionarima, ali je tek sad, pod uticajem priče o nesebičnom podvigu revolucionara koji je spasao život druga rizikujući svoj, odlučila da krene u borbu.. Dugogodišnje iskustvo u propagandi, ne samo posmatranje takvih slučajeva, nego i proživljanje, pomogli su umetniku da opiše takvu duševnu krizu neverovatno duboko i istinoljubivo.. „Doživljaj ili knjiga, živa reč ili zarazni primer, tužna priča sadašnjosti ili svetla luča budućnosti – sve može da bude povod za fatalnu krizu.. Kroz druge on proživljava silan duševni potres, kod drugih se otkrivaju duboki izvori srca kao u snu, nežnim dodirom drugarske ruke.. U svakom slučaju, svi koji su odlučili  ...   armije, verni svojoj zastavi, nastavili su da se bore do kraja.. Samo neznatan broj je napuštao otadžbinu, tražeći ubežište preko granice; preostali - na desetine i stotine njih - što muškaraca, što žena, mnogo boljih od njega, izgarali su u borbi.. I zašto je on ostajao među živima? Kao i mnogo puta, izmučen patnjom, postavljao je sebi to pitanje.. Užasna vizija uskrsnu mu je iznenada u svesti.. Noć.. Slabo osvetljena ćelija u nekom zatvoru na jugu Rusije.. Sužanj u njoj – mladi student – leži na madracu od slame.. Ruke i noge su mu čvrsto vezane konopcima, po glavi i telu tragovi debelih batina.. Tamničari su ga upravo pretukli zbog neposlušnosti.. Nepodnošljivo mučen, zverski vređan, pomišlja na jedinu moguću osvetu – užasno samoubistvo.. Zapaliće se.. Usred gluve noći on se s mukom podiže sa postelje, dohvata usnama užareno staklo lampe; dim se širi, oni provaljuju u ćeliju, nalaze ga poluspaljenog, na samrti.. To nije bio košmar, delovalo je izistinski.. Mesecima je strašna vizija pratila Andreja, a sada mu se pojavila pred očima tako jasno, kao da se pred njim dešavala.. I dok su se ovakvi užasi dešavali u otadžbini, šta je on radio? Ostajao je na bezbednoj udaljenosti, čitajući filozofske knjige, uživajući u lepotama prirode i umetničkim delima.. A njegova savest – taj strogi, neumoljivi Inkvizitor – uporno mu je šaptala na u uvo: ''Da li te samo insistiranja drugova zadržavaju ovde? Da li ti je tako jako stalo da ponovo upadneš u zamku ili zameniš ženevsku sobicu za mračnu carsku tamnicu?''.. Kad se živi ovako neprirodnim životom kako, osim praznim rečima, odgovoriti na ova mučna pitanja? Nije uvek uspevao njima da umiri svog strašnog sudiju; upoznao je svu bol sumnje i samooptuživanja.. Bilo je trenutaka kada mu se ceo njegov revolucionarni zanos činio mladalačkim entuzijazmom i željom za jakim uzbuđenjima, kada mu se život činio strašnim porazom, a sam sebi ličio na tikvu koja hoće da postane kondir, da je kepec u odelu džina; osećao se u takvim trenucima slomljen, uništen, duboko nesrećan.. Andrej najzad izgubi kontrolu nad svojim mislima.. Prizvao je ta sećanja kao Faust – potčinjene duhove, kako bi se razonodio, kao svojevrsnu intelektualnu zabavu.. Ali, ona su ga obuzela i sada ga drže snažnim stiskom, potpuno ga potčinivši sebi.. Ni traga od zadovoljstva nije bilo u njegovoj klonuloj glavi ili u nervoznom pokretu ruke, dok je njome brisao čelo, kao da briše nahrupele uspomene.. Ali sada sve ovo tone u zaborav i zanemar, nestaje kao noćna mora u praskozorje.. U ovom svečanom trenutku, pre nego što se nepovratno pređe prag, koji se verovatno neće prelaziti i drugi put, mogao je da oseti svu svoju snagu.. Osećao je da duge godine neaktivnosti nisu ostavile traga na njegovoj duši; ostala je neaktivna, kao mač u koricama.. Sada je mač izvučen iz korica i Andrej ga razgleda strogim, radoznalim pogledom.. Na njemu nema rđe, čist je, oštar, spreman za boj, kao i uvek.. Izvor: http://kkusiusk.. com/index.. php/lager1/125-andrej-kozuhov-s-stepnjak..

    Original link path: /new.php?id=86
    Open archive

  • Title: Tabula Rasa
    Descriptive info: Neću zatajiti niti jedan djelić činjenice.. Neću ih učiti što da misle već, kako da misle.. Cjelokupni značaj obrazovanja svodi se na poštovanje fizičkih, intelektualnih i moralnih sposobnosti djeteta.. Kao i u znanosti, jedini mogući način dokazivanja jeste dokazivanje zasnovano na činjenicama; obrazovanje nije dostojno svog imena ukoliko nije oslobođeno svake vrste dogmatizma, ukoliko se samom djetetu ne prepusti razviti svoje vještine ili ukoliko škola nije spremna podržati manifestacije tih vještina.. Ipak, ništa lakše nego zanemariti ovakvo značenje obrazovanja, i ništa teže nego pridržavati ga se.. Učitelj je uvijek uporan, nametljiv i sklon nasilju; istinski pedagog ne nameće svoje ideje i volju, već pokušava dijete osloniti na vlastite snage.. Mi ne oklijevamo reći kako želimo ljude koji će se neprestano razvijati; ljude koji su kadri da neumorno rade na uništavanju i ponovnom stvaranju svog okruženja i sebe samih; ljude čija je intelektualna neovisnost njihovo najmoćnije oružje, kojeg se ni po koju cijenu neće odreći; ljude koji su uvijek otvoreni za promjene na bolje, ljude željne trijumfa novih ideja, nestrpljivih da u onaj jedan život koji im je stavljen na raspolaganje strpaju što više njih.. Društvo se boji takvih ljudi, te zato od njega i ne možemo očekivati da uspostavi sustav obrazovanja koji će stvarati takve individue.. Škola je  ...   intelektualnih i moralnih potreba; bitno je samo nametnuti da misli na takav način koji će sačuvati današnje institucije; želi se stvoriti individuu vrlo dobro prilagođenu društvenom mehanizmu.. Ponavljam: škola nije ništa drugo nego oruđe za vladanje u rukama vladaoca.. Oni nikada nisu željeli uzdizanje pojedinca i stoga je nepotrebno očekivati nešto od škole kako je danas organizirana: Nastavnici su skoro uvijek samo oruđe svjesno želje države za indoktrinacijom i reprodukcijom dominantne kulture, i oblikovanja mladih umova putem društvenih, kulturalnih i religioznih dogmi koje održavaju ovo autoritarno društvo.. Država i Crkva, po Ferreru imaju kao edukativan cilj formirati ljude spremne na služenje i podvrgavanje, putem lažnog znanja i religije.. Da bi potkrijepio svoje kritike piše:.. Uzmimo u obzir ono što se danas radi: izvan potreba djeteta elaborirao se program znanja koji se smatra potrebnim za njegovu opću kulturu, i tjera ga se, ne štedeći sredstva, da to znanje prihvati.. Međutim jedino profesori razumiju taj program i poznaju njegov objekt i važnost, a ne dijete.. Iz toga proizlaze sve greške današnjeg odgoja.. I kakvim sve sredstvima moraju pribjegavati profesori da to postignu! Svim sredstvima, čak i neprimjerenim, pokušavaju privući pažnju djeteta, njegovu aktivost i želju, a oni koji su najdovitljiviji u tome smatrani su najboljim odgajateljima.. Izvor: http://www.. stocitas.. org/ferrer.. htm..

    Original link path: /new.php?id=85
    Open archive

  • Title: Tabula Rasa
    Descriptive info: Eric Ries definira startup kao organizaciju posvećenu kreiranju nečeg novog u uvjetima ekstremne nesigurnosti.. To je jednako točno i kada se radi o jednoj osobi u garaži i o grupi iskusnih profesionalaca u sobi za sastanke Fortune 500.. Ono što im je svima zajedničko jest misija ulaženja u maglu nesigurnosti da bi se otkrio uspješan put prema održivom poslu.. Lean Startup pristup potiče tvrtke koje su kapitalno efikasnije i koje učinkovitije utječu na ljudsku kreativnost.. Inspiriran lekcijama iz lean odnosno racionalizirane proizvodnje, oslanja se na „potvrđeno učenje“, brzo znanstveno eksperimentiranje, kao i na nekoliko praksi suprotnih intuiciji koje skraćuju cikluse razvoja proizvoda, procjenjuju stvarni napredak bez pribjegavanja ispraznoj metrici i pomažu shvatiti što korisnici zaista žele.. Omogućuje tvrtki brzo mijenjanje smjerova, postepeno mijenjajući planove, minutu po minutu.. Umjesto trošenja vremena na kreiranje elaboriranih poslovnih planova, Lean Startup nudi poduzetnicima u tvrtkama svih veličina način za trajno testiranje njihovih vizija, za prilagodbu i podešavanje prije nego bude prekasno.. Ries daje znanstveni pristup kreiranju startupa i upravljanju uspješnim startupovima u dobu kada tvrtke trebaju biti inovativnije nego ikada.. „Lean Startup nije samo o kreiranju uspješnijih poduzetničkih poslova, nego i o tome što možemo naučiti od tih poslova da bismo stvarno poboljšali sve što radimo.. Zamišljam  ...   da ste startup ili korporativni poduzetnik, ovdje su važne lekcije za vas u istraživanju novog i nepoznatog.. -Tim Brown, gl.. izvršni direktor, IDEO.. „Plan inovacije za dvadeset i prvo stoljeće.. Ideje iz Lean Startupa pomoći će u kreiranju sljedeće industrijske revolucije.. -Steve Blank, predavač, Sveučilište Stanford, UC Berkeley Hass Business School.. „Svaki osnivački tim bi trebao stati na četrdeset i osam sati i pročitati Lean Startup.. Ozbiljno, stanite i pročitajte ovu knjigu odmah.. -Scott Case, gl.. izvršni direktor, Startup America Partnership.. Kratki sadržaj:.. Prvi dio VIZIJA:.. Početak.. Definicija.. Učenje.. Eksperimentiranje.. Drugi dio UPRAVLJANJE:.. Skok.. Testiranje.. Procjenjivanje.. Zaokret (ili ustrajanje).. Treći dio UBRZAVANJE:.. Serije.. Rast.. Prilagodba.. Inovacija.. Epilog: ne trošite uzalud.. Pridružite se pokretu.. E.. Ries poduzetnik je i autor popularnog bloga Startup Lessons Learned.. Suosnivač je IMVU-a, njegovog trećeg startupa, te je tamo radio kao glavni tehnolog.. Često govori na poslovnim događanjima, savjetovao je brojne startupove, velike tvrtke i tvrtke koje se bave poduzetničkim kapitalom o poslu i strategiji proizvoda i poduzetnik je na boravku u Harvard Business School.. O njegovoj se Lean Startup metodologiji pisalo u New York Timesu, Wall Street Journalu, Harvard Business Review, Huffington Postu i mnogim blogovima.. Živi u San Franciscu.. Više o Lean Startup na http://www.. leanstartupcroatia.. com/..

    Original link path: /new.php?id=84
    Open archive

  • Title: Tabula Rasa
    Descriptive info: Kakva je struktura civilnog društva u Hrvatskoj? Koje su mu jake, a koje slabe strane? Kakvo je stanje civilnog društva u Hrvatskoj u odnosu prema zemljama iz regije i koji su mu izazovi razvoja?.. Civilno društvo u Hrvatskoj nudi odgovore na ova i niz drugih pitanja putem rezultata višegodišnjega međunarodnoga komparativnog istraživanja civilnog društva u Hrvatskoj.. Ova je knjiga rezultat višegodišnjega međunarodnoga komparativneg istraživanja civilnog društva u Hrvatskoj.. Radi se o nastavku ranijih istraživanja koja su objavljena u knjizi Gojka Bežovana Civilno društvo (Zagreb: Nakladni zavod Globus 2004.. , drugo izdanje 2005.. ).. Civilno društvo kao istraživačka tema multidisciplinarnog je karaktera i osobiti je izazov obuhvatiti većinu njegovih područja.. Ovom je izazovu odgovoreno suradnjom većeg broja istraživača i predstavnika različitih dionika povezanih s razvojem civilnog društva.. Participativnim, akcijski orijentiranim istraživanjem proizvedeno je novo relevantno znanje o jakostima i slabostima te o izazovima razvoja civilnog društva u Hrvatskoj.. K tome, inovativni konceptualni i metodološki okvir ovog istraživanja pružit će priliku svima zainteresiranima da civilno društvo razumiju kroz društvene činjenice koje su im prepoznatljive u njihovoj životnoj okolini.. Knjiga će biti korisno štivo zainteresiranima za razumijevanje uloge i značenja civilnog društva u Hrvatskoj.. Namijenjena je najširoj javnosti, pripadnicima civilnog društva, zaposlenima u državnim službama i javnom sektoru, poduzetnicima i menadžerima, novinarima, studentima i istraživačima.. ****.. Civilno društvo u Hrvatskoj treba poraditi samo na sebi.. Tranzicija iz više-manje totalitarnog društva u ono koje je, barem deklarativno, demokratsko, donosi sa sobom pojavu niza fenomena koji na Zapadu imaju dugu tradiciju, ali se kod nas tek trebaju udomaćiti.. Jedan od ključnih među njima jest ideja civilnog društva, na koju će se svi rado pozivati kao na temeljnu vrednotu demokratskog poretka.. I dok je logično da se na tom području Hrvatska u doba tuđmanizma prilično sporo razvijala, zabrinjava što je napredak institucija civilnog društva nakon 2000.. , kada je stvorena nešto povoljnija politička klima, i dalje prilično spor.. Evidentno je, naime, da tek gotovo zanemariv broj građana aktivno sudjeluje u udrugama, prema kojima, općenito uzevši, još uvijek postoji određena doza nepovjerenja, donekle proizašla i iz nedostatne informiranosti.. Sve navedeno su više-manje paušalne ocjene, koje, međutim, velikim dijelom potvrđuje veliko istraživanje koje su predvodili Gojko Bežovan i Siniša Zrinščak, profesori socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu.. Riječ je o dijelu velikog međunarodnog projekta istraživanja indeksa civilnog društva u šezdesetak zemalja, kojeg je koordinirao Svjetski savez za građansku participaciju CIVICUS, čiji su rezultati ovih dana objavljeni u knjizi Civilno društvo u Hrvatskoj.. Prije svake daljnje rasprave o ovoj temi, postavlja se temeljno pitanje: što uopće podrazumijevamo  ...   Bugarskoj ili Rumunjskoj.. No, to ne znači da imamo previše razloga za slavlje, jer sa svim tim zemljama dijelimo i nezanemarive probleme, koji se prije svega odnose na okvir i utjecaj civilnoga društva.. Kad je riječ o institucionalnom okviru, on zaista jest bitno poboljšan u odnosu na razdoblje prije 2000.. godine, ali Siniša Zrinščak naglašava kako ipak nije sve samo u formi.. Naime, u posljednje četiri godine okvir je i dalje povoljan, ali se može prigovoriti da civilno društvo nije prioritet, pa se čak niti ne spominje u programu Vlade, što znači da se ne percipira kao bitan razvojni problem Hrvatske, iako on to jest.. U takvim okolnostima, u kojima vlast ne sputava, ali niti ne podržava institucije civilnog društva, logično je da je njihov utjecaj vrlo ograničen, posebice u kreiranju nekih politika i participacije u vlasti.. Uzroci tog problema ne leže, međutim, samo u pasivnosti vlasti, nego i u strukturi cjelokupnog društva.. Hrvatsko je društvo, naime, vrlo tradicionalno i funkcionira na principu malih rodbinskih zajednica.. Zbog toga se akcije građana najčešće događaju u nekom užem lokalitetu, što ima određenih potencijala, ali je pitanje kako ih mobilizirati.. Jer, građani su voljni participirati, ali samo ako je akcija jasna i dobro definirana, te ne pobuđuje sumnje u javnosti.. Činjenica da je broj građana koji aktivno djeluju u organizacijama civilnog društva vrlo malen i ne treba previše zabrinjavati.. Naime, postoje i mnogi oblici neformalnog doprinosa, a, k tome, puno je bitnije hoće li neki projekti pokrenuti veće skupine građana na, recimo, prosvjede i druge akcije, nego koliko ljudi sudjeluje u udrugama koje takve akcije organiziraju.. Ipak, i dalje postoji problem nepovjerenja građana prema udrugama, za što su nerijetko i one sâme krive.. Organizacije civilnog društva pate od sličnih problema kao i čitavo društvo – primjerice, bilo je primjera korupcije, što je imalo negativan odjek.. Tu su i problemi transparentnosti rada, ali i međusobne suradnje udruga i stvaranja krovnih organizacija u svrhu postizanja reprezentativnosti na nacionalnoj, pa i europskoj razini.. Prema Siniši Zrinščaku, upravo su to primjeri u kojima organizacije civilnog društva trebaju poraditi prije svega sâme na sebi, ukoliko žele biti vjerodostojnim društvenim i političkim čimbenikom.. Dakle, iako pomaka u razvoju civilnoga društva definitivno ima, njima ipak malo tko može biti zadovoljan, jer je svijest o društvenoj odgovornosti svakog pojedinca i izvan okvira obitelji, države i tržišta još uvijek u povojima.. Studija Civilno društvo u Hrvatskoj u tom je smislu poticajno štivo, koje ne samo temeljito analizira postojeće stanje, nego predstavlja i značaj putokaz prema vrijednostima kojima trebamo težiti.. dnevnikulturni.. info/vijesti/razno/1085/civilno_drustvo_u_hrvatskoj_treba_poraditi_samo_na_sebi/..

    Original link path: /new.php?id=83
    Open archive



  •  


    Archived pages: 692