www.archive-hr-2014.com » HR » U » UDRUGA-SRCE

Choose link from "Titles, links and description words view":

Or switch to "Titles and links view".

    Archived pages: 18 . Archive date: 2014-08.

  • Title: Udruga SRCE - Naslovnica
    Descriptive info: .. HRVATSKA UDRUGA SRČANIH BOLESNIKA.. SRCE.. VIJESTI.. UDRUGA SRCE.. BOLEST.. PREDAVANJA.. FOTO GALERIJE.. TERMINOLOGIJA.. LINKOVI.. DONACIJE.. KONTAKT.. GLASNIK UDRUGE SRCE.. 21.. 02.. 2008.. - U OKVIRU AKCIJE POMOZIMO SRCU.. Rapska donacija odjelu kardiokirurgije na Sušaku.. RIJEKA ? U okviru humanitarne akcije ?Pomozimo srcu? koju provodi Hrvatska udruga srčanih bolesnika jučer je odjelu kardiokirurgije KBC-a na Sušaku doniran uređaj pulsoksimetar.. Vrijednost donacije je oko tri tisuće kuna, a sredstva za njegovu kupnju su prikupljena među građanima Raba.. Ovime želim zahvaliti Ovime želim zahvaliti donatorima s Raba kao i djelatnicima kardiokirurgije - ističe Nina Ribarić, na čiju je inicijativu počelo prikupljanje sredstava za ovaj odjel.. Ovo je bila prva donacija, međutim, akcija ide dalje, te se planira skupiti novac za EKG i elektrokauter te u udruzi pozivaju građane primorsko-goranske županije da se priključe akciji.. Dodatna pojašnjenja mogu dobiti i na.. www.. pomozimo-srcu.. org.. ili na.. udruga-srce.. hr.. , napominje Ribarić.. (Prenosimo iz Novog lista od 21.. ).. 14.. - GODIŠNJA SKUPŠTINA.. Redovna godišnja skupština održana je 14.. godine.. Izvješće o radu Udruge u 2007.. godini, kao i Plan rada za 2008.. godinu podnio je predsjednik udruge Veljko Šangulin.. Vrlo raznoliku i uspješnu aktivnost udruge pozdravili su prisutni članovi.. Izvješće Nadzornog odbora podnio je predsjednik g.. Vlado Bojić, a financijsko izvješće g.. Zdenko Jakovina.. Donesena je odluka o promjeni broj članova Upravnog odbora, te je sada, umjesto 5, u Upravnom odboru udruge 7 članova.. Članovi upravnog odbora su:.. Veljko Šangulin.. - predsjednik,.. Zvonimir Šulentić.. - dopredsjednik,.. Branko Kolarek.. Zdenko Šimunović, Zdenko Jakovina, Franjo Premuž i Vinko Škarić.. Članovi Savjeta udruge su: Josip Osrečki, Mirjana-Jembrek Gostović, Zdenko Pavlin, Davor Miličić, Sandra Richter, Boško Bujas, Antun Takač, Inge Heim, Aleksandar Zec i Ružica Bratić.. U okviru plana rada našle su se aktivnosti: predavanja, tiskanje glasnika Srce, brošure Što nakon infarkta , nastavak odvijanja humanitarne akcije: Pomozimo srcu, te cijeli niz predstavljanja udruge u javnosti.. I nadalje, prijavama na natječaje nastojati ostvariti zamišljene projekte.. Posebnu pozornost u slijedećem razdoblju Udruga će posvetiti medijskom nastupu, te time dati svoj doprinos prevenciji kardiovaskularnih bolesti široj populaciji.. (VŠ).. 05.. - PREDAVANJE.. U skladu s našim težnjama i planovima i ovaj mjesec, tj.. veljače 2008.. održano je predavanje pod naslovom "Utjecaj vremena na zdravlje" u prostorijama Udruge.. Predavanje je održala mr.. sc.. Ksenija Zaninović iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.. Smisao predavanja bio je približiti nam pojmove biometereološke prognoze na čovjeka, na njegovo raspoloženje, na radnu sposobnost i uopće na osjećaj ugode u okruženju u kojem živimo.. Iako nam  ...   cijeli život) ovise o: kisiku, vodi i 40-tak esencijalnih spojeva koje unosimo hranom.. Hrana nam osigurava energiju potrebnu za rast, za tjelesne aktivnosti i tjelesne funkcije(npr.. disanje, kontrolu tjelesne topline, umni rad cirkulaciju, probavu).. Prenosimo citat koji je univerzalan i valja ga ponoviti zbog nas samih: Bolest srca prije dobi od 80 godina nije Božja volja nego rezultat naših vlastitih pogrešaka ( dr.. Paul Dudley White- američki kardiolog).. Pravilnim izborom hrane kao i unešene količine hrane moguće je znatno utjecati na niz uzročnika bolesti krvožilnog sustava.. Tu se prije svega preporuča mediteranski tip prehrane kako od načina izora namirnica, pripreme obroka i korištenje maslinovog ulja gdje maslinu možemo okarakterizirati kao zeleno srce Mediterana.. Maslinovo ulje je najbolji izvor lako probavljive oleinske kiseline, tw stimulira proizvodnju prostaglandina E1, koji ublažava i liječi upale i bolove.. Najbolje iskoristiva forma vitamina E koji je u maslinovom ulju u obliku d-alfa-tokoferola.. Terpenski alkoholi olakšavaju izlučivanje kolesterola stolicom.. Antocijan i flavonoidi imaju veliku antioksidativnu ulogu.. Oleokantal - novi fenol, na molekularnoj razini djeluje slično Ibuprufenu.. Završiti ćemo poput ing.. Pavić s citatom: Nema blaga nad zdravljem tjelesnim, niti sreće nad sretnim srcem.. 09.. - SEMINAR.. Seminar Edukacija edukatora.. U organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu 09.. i 10.. siječnja 2007.. održan je seminar Edukacija edukatora , na kojem su sudjelovala 22 predstavnika različitih zdravstvenih udruga.. Seminar je vodila doc.. dr.. Gordana Pavleković ( ŠNZ Andrija Štampar ).. Udrugu SRCE predstavljali su i sudjelovali u radionicama seminara: Čedo Fischer i Veljko Šangulin.. Seminar je kao dio djelatnosti koje provodi Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ) i odnosi se na edukaciju ljudi koji će voditi, u okviru djelatnosti svojih udruga, radionice o zdravstvenim problemima svojih članova.. Radionica je izraz koji se često upotrebljava u zadnje vrijeme, a odnosi se na metode i tehnike aktivnog sudjelovanja sudionika i procesu učenja i poučavanja.. Tema je bila popraćena sa nizom postupaka u organizaciji male grupe sa svim prednostima i mogućim nedostacima takvog rada.. Sve je to potaknuto idejom o potrebi aktivnog sudjelovanja pacijenta u liječenju bolesti, na taj način postižu se znatno bolji rezultati liječenja od onog klasičnog: Doktore, koji lijek trebam popiti ne bi li ozdravio? , gdje pacijent dođe kod doktora s već napredovalom stadiju bolesti.. Aktivnim sudjelovanjem pacijenta postiže se educirana osoba koja će znati upravljati svojom bolešću i životom, uz neizostavnu skrb zdravstvenih djelatnika.. ARHIVA VIJESTI - |.. 2008.. |.. 2007.. VIJESTI.. UDRUGA SRCE.. BOLEST.. PREDAVANJA.. FOTO-GALERIJE.. TERMINOLOGIJA.. LINKOVI.. DONACIJE.. KONTAKT.. |.. design by.. M media..

    Original link path: /
    Open archive

  • Title: Udruga SRCE
    Descriptive info: Povijest.. Na Osnivačkoj skupštini Udruge održanoj 28.. lipnja 2001.. u nazivu Udruge bio je stavljen naglasak na razdoblje nakon operacije na srcu te je službeni naziv Udruge bio Hrvatska udruga operiranih srčanih bolesnika, SRCE.. Pod tim nazivom Udruga je osnovana, registrirana, organizacijski konsolidirana te je razvila zapaženu djelatnost i postala jedan od aktivnih sudionika u borbi protiv uzroka i posljedica kardiovaskularnih bolesti, ravnopravno uključujući u tu aktivnost i prevenciju kardiovaskularnih bolesti.. Na Skupštini održanoj 25.. siječnja 2007.. naziv Udruge je promjenjen i sada glasi Hrvatska Udruga srčanih bolesnika, SRCE.. Promjena naziva označava samo formalno usaglašenje naziva s uvodno naznačenom statutarnom odredbom i s praktičnim djelovanjem Udruge, budući da su od osnivanja Udruge u njzino članstvo i aktivnost uvijek bili dobrodošli ne samo svi srčani bolesnici u najširem smislu riječi, nego i zdravi ljudi spremni na zalaganje u ostvarivanju njezinih humanitarnih ciljeva.. Planovi.. Mi, građani pogođeni kardiovaskularnim bolestima koje smo preživjeli zahvaljujući dostignućima suvremene medicine, organizirali smo se u:.. HRVATSKU UDRUGU SRČANIH BOLESNIKA kako bismo:.. promicali zdrave životne navike i upozoravali na opasnosti koje dovode do tih bolesti.. doprinijeli boljoj kvaliteti života naših članova, osobito nakon izvršenog operativnog zahvata.. dobili odgovarajuće mjesto među invalidima radi ostvarivanja određenih prava u zdravstvenom osiguranju i socijalnoj  ...   dobili premosnicu, nove srčane zaliske ili je obavljena bilo koja kirurška intervencija na vašem srcu ili krvnim žilama.. ako želite saznati više o kardiovaskularnim bolestima i postupcima liječenja ili se upoznati s ljudima koji imaju iskustvo u svladavanju tih bolesti.. ako želite znati kako liječiti čimbenike rizika.. PRIDRUŽITE NAM SE!.. Bolje ćete se osjećati u društvu ljudi sa istim ili sličnim zdravstvenim problemima i uvjeriti se da život s tim problemima može biti sadržajan i kvalitetan.. Naša su druženja neformalna, prilagođena obiteljskim prilikama, poslovnim obvezama i zdravstvenom stanju članova.. U prijateljskoj atmosferi druženja osjećat ćete se ugodno.. Statut Udruge.. Na temelju čl.. 11.. Zakona o udrugama (Narodne novine broj 70/97 i 106/97), Osnivačka skupština Hrvatske udruge operiranih srčanih bolesnika SRCE , održana 28.. 06.. 2001.. donijela je Statut, odredbe kojeg su izmijenjene i dopunjene odlukama donesenim na Skupštinama Udruge održanim 10.. 12.. 2004.. i 25.. 2007.. pdf format kompletnog dokumenta.. Tijela Udruge.. Izabrani članovi upravnih tijela HRVATSKE UDRUGE SRČANIH BOLESNIKA:.. predsjednik udruge:.. dopredsjednik:.. upravni odbor:.. Vinko Škarić.. Franjo Premuž.. Nada Neić.. savjet udruge:.. Josip Osrečki.. Mirjana-Jembrek Gostović.. Zdenko Pavlin.. Sandra Richter.. Boško Bujas.. Merica Veir.. Antun Takač.. Inge Heim.. Aleksandar Zec.. Ružica Bratić.. Davor Miličić.. nadzorni odbor:.. Vlado Bojić.. Čedo Fischer.. Dragutin Juras..

    Original link path: /udruga.html
    Open archive

  • Title: Udruga SRCE - Bolest srca
    Descriptive info: Funkcija i bolesti srca.. Kako ćemo se ponijeti u nekoj situaciji i kakav ćemo stav zauzeti o problemu, ovisi o tome koliko razumijemo i s kojeg stajališta promatramo događaje.. Zato je znanje glavni saveznik pri lučenju važnih od nevažnih podataka i donošenju ispravne odluke.. Govoreći o zdravlju, od velike je važnosti poznavati procese nastajanja bolesti kako bismo mogli djelovati na sprečavanje njihova nastajanja i rano otkrivanje.. Razvojem medicine dosižu se granice mogućeg, a one ukazuju na činjenicu da prevencija pojave srčanih bolesti svakog pojedinaca, obitelji i sveobuhvatne zajednice mora imati prioritet pri planiranju zdravlja.. Kolika je važnost srca i krvotoka.. Krvotokom se, uz pomoć srca - pumpe , krvlju prenose hranidbene tvari iz probavila do svih stanica, prenose se hormoni iz žljezda do ciljnih stanica, tkiva i organa.. Nadalje krvotokom se prenosi kisik iz pluća do svih stanica tijela, prenosi se ugljični dioksid iz stanica tijela do pluća i konačno, prenosi se i čuva toplina tijela.. Kolika je brzina optoka?.. Odrasla osoba ima oko 5 I ( 5000 ml) krvi.. Srce za vrijeme rada potisne u žile oko 70 ml krvi.. Frekvencija rada srca (puls) je oko 70 puta u minuti, te na taj način, srce potisne oko 5 l krvi u krvotok ( 70 x 70ml = 4900ml, tj.. oko 5 l).. Rad srca.. Kada se srce stegne (kontrahira) i potisne krv, kažemo da je u sistoli.. U jednom satu srce kontrahira oko 4200 puta i potisne oko 294 I krvi.. U jednoj godini kontrahira: 36.. 792.. 00 puta i potisne oko 2.. 575.. 440 l krvi, a u 70 godina života srce kontrahira 2,5 milijarde puta i potisne 180 milijuna l krvi.. Frekvencija srca.. Pravilan ritam.. 55-100.. otkucaja/min.. Tahikardija.. 100.. otkucaja/min (100-160) / 3 min.. Bradikardija.. 60.. otkucaja/min (manja od 55 otkucaja/min).. Za prepoznavanje kardiovaskularnih bolesti te postavljanje pravilne dijagnoze, što je preduvjet za pravilno i učinkovito liječenje, neophodno je nekoliko elemenata:.. UZROK BOLESTI.. ( je li bolest prirođena ( najčešće srčane mane), ili stečena (infektivna, hipertenzivna ili ishemična).. ANATOMSKE PROMJENE.. : Koje su srčane strukture zahvaćene bolešću, koji zalisci u kojoj mjeri, koja je srčana šupljina zahvaćena bolešću, je li zahvaćen perikard i je li došlo do infarkta?.. FUNKCIONALNE PROMJENE.. : Koja je razina fizičke aktivnosti potrebna da izazove subjektivne tegobe?.. FIZIOLOŠKE PROMJENE.. : Postoji li poremećaj srčanog ritma, postoje li znakovi kongestivnog zatajenja srca ili ishemija miokarda?.. Poremećaji srčanog ritma spadaju u najčešće fiziološke promjene Najčešći uzroci ozbiljnih poremećaja normalnog ritma kucanja srca su suženja i otvrdnuća koronarnih krvnih žila, koronarna srčana bolest.. Daljnji uzroci su:.. kronična slabost srca (srčana insuficijencija).. stanje nakon srčanog infarkta.. povećana lijeva srčana klijetka te.. greške na srčanim zaliscima.. A pored ovih uzroka to su još i:.. prejaka funkcija štitnjače.. pomanjkanje kalija i magnezija.. pretjerano uživanje alkohola, nikotina i kave.. ekstremno pomanjkanje sna.. jak tjelesno ili psihički uvjetovani stres.. Na prvom mjestu po učestalosti je poremećaj ritma pretkljetki (Fibrillatio atriorum), koja može biti povremena ili trajna ali je rijetko neposredni uzrok smrti.. Poremećaj ritma klijetki (Fibrillatio ventriculorum), naprotiv, neposredno prijeti smrtnom posljedicom.. U terapiji se najprije Ijeći osnovna bolest, dakle koronarna srčana bolest, srčana slabost ili drugi mogući uzroci.. Kao tehnička terapija već se dulje vrijeme koristi elektronski stimulator srca (pace maker) kod sporog rada srca (bradikardija), a u novije vrijeme i regulator kod prebrzog rada srca (tahikardija), tzv.. defibrilator.. Znakovi srčanog udara.. Istraživanje provedeno među ljudima u dobi od 25 do 65 godina, koji su preživjeli srčani udar, pokazalo je da je jedna od četiri osobe izložila život riziku jer nije prepoznala znakove srčanog udara.. Znakovi srčanog udara su:.. Bol u prsima.. jaka bol koja se povećava, traje 30 ili više minuta.. Bol u vilici.. bol se širi do vilice i natrag prema prsima.. Bol u lijevoj ruci.. bol se spušta niz ruku i oslabljuje mišiće.. Bol u trbušnoj šupljini.. stežuća bol ispod desnog rebranog luka, može se zamijeniti s probavnim smetnjama.. SRČANI UDAR.. : je začepljenje terosklerotski promijenjene srčane arterije (koronarne arterije) što pomanjkanjem kisika srčanom mišiću dovodi do propadanja mišićnih stanica (razvija se srčani infarkt).. Što je ateroskleroza ?.. Ateroskleroza je biološki proces koji se u stjenci arterije razvija godinama istarenjem organizma postaje sve izraženiji.. Ona dovodi do suženja ili potpunog začepljenja.. Ovisno o stupnju suženja ili začepljenja te lokalizaciji, razvija se bolest srca, mozga ili perifernih krvnih žila.. Djelovanjem čimbenika rizika kao što su povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, pušenje, debljina, manjak tjelesne aktivnosti razvija se prerana ateroskleroza.. Sam proces započinje nakupljanjem naslaga masti koje zovemo masne pruge, vremenom nakupine budu sve izraženije, buja vezivno tkivo, taloži se vapno što dovodi do ovapnjenja, gubitka elastičnosti arterije i suženja i/ili začepljenja određene arterije.. Proces ateroskleroze može zahvatiti sve arterije u organizmu no najčešće su zahvaćene arterije mozga, srca, bubrega, te nogu.. Kada su zahvaćene arterije mozga, može doći do moždanog udara, a ako su zahvaćene koronarne arterije do srčanog udara.. Čimbenici rizika srčanog udara.. Danas se zna da mnogi čimbenici rizika pogoduju nastanku bolesti srca i krvnih žila.. Na neke od njih ne možemo utjecati (nasljeđe, spol i dob), dok na druge možemo utjecati, bilo da ih liječimo, bilo da utječemo na smanjenje štetnih navika.. Znanstveno je utvrđeno da su najvažniji čimbenici rizika prerane ateroskleroze pa i srčanog infarkta:.. ČIMBENICI NA KOJE SE NE MOŽE UTJECATI:.. SPOL.. DOB.. NASLIJEĐE.. ČIMBENICI NA KOJE MOŽEMO DJELOVATI:.. POViŠENE MASNOĆE U KRVI.. PUŠENJE.. ŠEĆERNA BOLEST (Diabetes mellitus).. POViŠENI KRVNI TLAK (Hypertensio arterialis).. DEBLJINA.. STRESINAPETOST.. NEZDRAVA ISHRANA.. TJELESNA NEAKTIVNOST.. PREKOMJERNO PIJENJE ALKOHOLA.. Utjecaj pojedinog faktora na nastajanje bolesti kod pojedinca varira prema njihovom relativnom utjecaju od nabrojanog redoslijeda, te se zbog toga uzročnici ne mogu generalizirati i objediniti za kompletnu populaciju, već je pristup jedinstven svakom pojedincu.. Prekomjerne masnoće u krvi.. Prekomjerne masnoće u krvi ili hiperlipoprotinemia: radi se o povećanju ukupnog kolesterola, LDL kolesterola i triglicerida, smanjenju HDL kolesterola u krvi te poremećenom odnosu dobrog i zločestog kolesterola.. Postoji više tipova lipida, tj.. masnoća.. Dijele se  ...   84.. granično normalan.. 130 - 139.. 85 - 89.. I.. stupanj hipertenzije.. 140 - 159.. 90 - 99.. II.. 160 - 179.. 100 - 109.. III.. 180.. 110.. Debljina.. Debljina je jedan od najvažnijih faktora rizika, često povezan s povišenim masnoća ma, sklonošću dijabetesu, povišenim tlakom i neadekvatnom fizičkom aktivnošću.. Postupno, planirano smanjenje tjelesne težine u mnogim stanjima bolesti čak je i važnije od lijekova za već razvijene bolesti.. Indeks tjelesne mase - ITM izračunava se na sljedeći način:.. ITM.. =.. Težina.. (kg).. (kg/m.. 2.. ).. Visina.. (m.. normalan raspon.. 18,5 - 24,9.. prekomjerna tjelesna težina.. 25 - 30.. pretilost:.. stupanj.. 30 - 35.. 35 - 40.. velika pretilost.. 40.. Opseg struka u žena ne bi trebao prelaziti 80cm, a u muškaraca 94 cm.. Stres i napetost.. Dijeta i vježbanje nisu cijela istina za kardiovaskularno zdravlje.. Sve više dokaza sugerira da je isto toliko važna vaša psihološka slika.. Narodna medicina uvijek je priznavala da iznenadni strah ili loša vijest mogu biti kobni.. Proučavanje ljudi koji su preživjeli potres dalo je veliki doprinos istraživanju onog što bi se moglo nazvati povezanost između emocija i kardiovaskularnog sustava.. Kardiolozi su se dugo vremena opirali ideji da srce, snažni izvor života, može biti poremećeno mentalnim događajima.. Ne ubijaju, međutim, samo nervni potresi.. Sve više dokaza sugerira da kronična emocionalna stanja kao što su: stres, tjeskoba, neprijateljstvo i depresija uzimaju puno veći danak.. Rizik psiholoških i društvenih čimbenika je isto tako velik kao što su debljina, pušenje i visoki krvni tlak, tradicionalni medicinski simptomi kardiovaskularne bolesti.. Sve je više klinika koje su se posveti le proučavanju srčane bolesti u jednom od najnevjerojatnijih izvora - u glavi (u razumu, u mozgu).. I traume iz djetinjstva mogu imati utjecaja na srčane bolesti u kasnijem životu, kao što su fizičko, seksualno ili emocionalno nasilje ili zloupotreba droge ili alkohola u obitelji.. A što tek reći za stresove sadašnjosti izazvane pretjeranim radom, prijetnjom otkazom, financijskim problemima, itd.. Jednog dana u tretmanu srčanih bolesnika surađivat će kardiolog, nutricionist, psiholog, bolesnik i njegova obitelj, međusobno povezani u ostvarivanju cilja - da srce ne kuca u izolaciji, niti da se duh prepušta mračnim mislima.. Prof.. dr.. sc.. Mijo Bergovac, predstojnik Klinike za kardiologiju KB Dubrava, dokazao je u svom istraživanju da je za vrijeme uzbuna tijekom Domovinskog rata povećan broj infarkta u odnosu na predratno stanje.. Studija rađena u Bosni i Hercegovini nakon rata pokazala je da su kronični stres, depresija i nezadovoljstvo zbog nezaposlenosti također utjecali na bolesnike s infarktom i anginom pektoris.. Nezdrava ishrana.. Osnovna pravila prehrane:.. Umjerenost.. (kontrolirati unos hrane koja nema odgovarajuću prehrambenu i energetsku vrijednost).. Raznolikost.. (svakodnevno unositi što više različitih namirnica).. Ravnoteža.. (uskladiti unos i potrošnju energije da se postigne i održi zadovoljavajuća tjelesna težina).. Valja odabrati hranu tako da sadrži malo energije (kalorija), a više hranjivih tvari.. Dobar odabir su meso i riba, te proizvodi s malim udjelom masti.. Valja ograničiti unos masnih kiselina i kolesterola, unos masti mora biti umjeren, ne veći od 30 posto cjelodnevnog unosa energije.. Na taj način smanjit će se mogućnost nastajanja srčanih bolesti i drugih kroničnih bolesti.. Najveći izvor energije trebao bi biti iz namirnica poput kruha, tjestenine, riže, žitarica za doručak, povrća, grahorica.. Sve su to namirnice bogate ugljikohidratima, ali i vitaminima, mineralnim tvarima i dijetalnim vlaknima.. Dnevne obroke valja obogaćivati s voćem.. Osim što sadrži prirodne šećere, voće sadrži i vitamine (osobito A i C) te dijetalna vlakna.. Tijekom dana pijte 2 do 3 litre tekućine: vode, prirodne sokove od voća i povrća, nemasno mlijeko i juhe.. Zdravstveno utvrđeno zlatno pravilo ishrane glasi: Jedi manje!.. Tjelesna neaktivnost.. Napredak tehnologije smanjuje potrebu za fizičkim radom u gotovo svim segmentima suvremenog društva, a prezauzetost potiskuje u drugi plan programiranu fizičku aktivnost.. Nedvojbeno je potvrđeno da je za održavanje zdravlja i sprečavanje razvoja kroničnih bolesti potrebna redovita fizička aktivnost prilagođena dobi i zdravstvenim mogućnostima.. Značaj tjelesne aktivnosti je višestruk.. Ona pridonosi višestrukom poboljšanju učinkovitosti kardiovaskularnog aparata, putem povećane dopreme kisika srčanom mišiću (miokardu) istodobno smanjuje potrebe miokarda za kisikom.. Povećava i funkcionainu sposobnost i električnu stabilnost miokarda, pozitivno utječe na metabolizam masti (povećava HDL?dobri kolesterol i smanjuje LDL-zločesti kolesterol), snižava krvni tlak, smanjuje incidenciju dijabetesa neovisnog o inzulinu, povećava osjetljivost na inzulin, snižava agregaciju trombocita, povećava fibrinolizu, pridonosi smanjenju prekomjerne tjelesne težine uz uvjet provođenja pravilne prehrane, održava gustoću kostiju poglavito u žena itd.. Istraživanja pokazuju da vježbanje potiče razvoj novih krvnih žila koje opskrbljuju mišićna vlakna, te prebacuju mišiće na aerobni metabolizam.. Za razliku od anaerobnog metabolizma koji se za dobivanje energije koristi šećerom, aerobni metabolizam kao izvor energije ima mast.. Kada god je to moguće, vožnju automobilom zamijenite pješačenjem, a vožnju dizalom zamijenite penjanjem stubama.. Pješačite 30 min, najmanje tri puta tjedno.. Prekomjerno pijenje alkohola.. Alkohol u prvom redu treba promatrati kao gastronomski užitak, a ne kao preventivnu namirnicu koju bi trebalo redovito unositi.. u organizam.. Povoljno djelovanje malih količina crnog vina je sposobnosti podizanja razine HDL- kolesterola -.. nešto ne štima.. Za podizanje, na primjer, HDL kolesterola znatno je učinkovitija i zdravija redovita tjelesna aktivnost.. Pozitivan učinak djelovanja alkohola je zanemariviji od štete koju može prouzročiti prekomjerno konzumiranje alkohola.. Alkohol može biti i koristan i opasan po zdravlje.. Dok umjereno pijenje pomaže srcu, obilna konzumacija alkohola uzrokuje povišenje krvnog tlaka, a pet i više pića u jednom danu doprinose pojavi fibrilacije atrija - jednog tipa nepravilnog rada srca što može pospješiti formiranje ugruška.. Tijekom godina obilna konzumacija alkohola može dovesti do kroničnog zatajenja rada srca.. Srce postaje preslabo funkcionirti kao pumpa , što rezultira i oštećenjem ostalih organa zbog nedovoljne dopreme kisika stanicama.. Poznato je da suviše alkoholnog pića oštećuje jetru, ubija moždane stanice te povećava rizik tumora u ustima, na jednjaku, grkljanu, jetri, debelom crijevu, plućima i doJkama.. Pijte vodu - i voda je dobra za piće! Primjerena hidracija je neophodna za normalno funkcioniranje svih procesa organizma.. No srčani bolesnici, ovisno o naravi oštećenja srca, ipak moraju biti oprezni kod unosa tekućine..

    Original link path: /bolest.html
    Open archive
  •  

  • Title: Udruga SRCE - Predavanja
    Descriptive info: godina.. Neurološki poremećaji kod srčanih bolesnika.. prof.. Vida Demarin.. KB "Sestre milosrdnice".. Utjecaj vremena na zdravlje.. mr.. Ksenija Zaninović.. Državni hidrometereološki zavod.. Dijoterapija kod bolesti srca i krvnih žila.. Eva Pavić, dipl.. prehrambene tehnologije.. Klinička bolnica Dubrava.. Dijabetes i ishemijska bolest srca.. Jozo Boras.. Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac.. Interventna kardiologija.. Vjeran Nikolić Heitzler.. KB Sestara milosrdnica.. Psihološki čimbenici rizika za koronarnu bolest.. Dubravka Kruhek Leontić.. ,.. psihologinja.. Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju "SRČANA".. Temeljni postupci održavanja života.. Ingrid Bošan-Kilibarda.. Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Zagreb.. Gastrointestinalne infekcije u kardiovaskularnih bolesnika.. Rok Čivljak.. infektolog.. Klinika za zarazne bolesti Zagreb.. Zatajivanje srca.. kardiolog.. KBC Rebro.. Pogrešne činjenice o prehrani i dijeti.. Oskar Spriger.. fiziolog.. Zavod za animalnu fiziologiju PMF-a..  ...   neurolog.. Zavod za neurologiju OB Sv.. Duh.. Geografska distribucija dugovječnosti u Hrvatskoj.. prim.. epidemiolog.. Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju "SRČANA".. Kardiovaskularni bolesnici u stomatološkoj ordinaciji.. Ivica Anić.. stomatolog.. Stomatološki fakultet.. Maja Strozzi.. kardiologija KBC-a Rebro.. Što, kada i zašto jesti.. Donatella Verbanc.. nutricionistica.. Istraživački laboratorij Pliva.. Život nakon operacije srca.. Bojan Biočina.. kardiokirurg.. kardiokirurgija KB Dubrava.. Sindrom sleep apnea.. Goran Cvijanović.. internista.. Spec.. bolnica za plućne bolesti.. Građa i funkcija srca.. Oskar Springer.. Rehabilitacija srčanih bolesnika.. 2005.. Revaskularizacija srčanog mišića.. Doc.. Ivan Bogdan.. privatna kardiološka ordinacija.. Metabolički sindrom.. Zrinka Petrović.. internistica.. Psihijatrijska bolnica Vrapče.. Smetnje pamćenja u srčanih bolesnika.. Kirurško liječenje fibrilacije atrija.. Daniel Unić.. kardiokirurgija, KB Dubrava.. Srčane aritmije nakon operacije srca.. Davor Puljević.. kardiologija KBC Rebro..

    Original link path: /predavanja.html
    Open archive

  • Title: Udruga SRCE - Foto Galerije
    Descriptive info: Dan Srca.. Broj fotografija (.. 19.. Donatori.. 6.. Godišnja skupština.. 10.. Izleti.. 8.. Javni nastupi.. 9.. Koncerti i recitali.. 7.. Predavanja..

    Original link path: /fotogalerije/index.html
    Open archive

  • Title: Udruga SRCE - terminologija u kardiologiji
    Descriptive info: TERMINOLOGIJA U KARDIOLOGIJI.. A.. B.. C.. D.. E.. F.. H.. K.. L.. M.. N.. O.. P.. R.. S.. Š.. T.. U.. V.. Ž.. ANEURIZMA.. - lokalno, abnormalno proširenje bilo koje krvne žile.. Prema obliku razlikuju se kuglaste, vrećaste, vretenaste i cilindrične aneurizme.. Najčešći uzroci aneurizmi su arteroskleroza, trauma, urođeni defekti stijenke krvnih žila, te nespecifične i druge upale.. ANGINA PECTORIS.. - (stenokardija), prekordijalna bol zbog ishemije (neprikladan protok krvi) miokarda.. Najčešće u obliku pritiska, žarenje ili nelagodnosti iza prsne kosti.. ANGIOGRAFIJA.. - rendgenska invazivna dijagnostička metoda prikaza krvnih žila kontrastnim sredstvima.. Arteriografija - prikaz arterija, flebografija - kontrastno slikanje vena.. ANGIOKARDIOGRAFIJA.. - radiografski prikaz srčanih šupljina, aorte, plućnih žila i koronarnih žila.. Izvodi se ubrizgavanjem kontrastnog sredstva u te šupljine putem katetera uvedenog kroz periferne arterije ili vene.. ANTIARITMICI.. - sredstva koja usklađuju ritam srca.. ANTIHIPERTENZIVNA SREDSTVA.. - antihipertenzivi, sredstva za liječenje povišenog krvnog tlaka.. Mogu se upotrebljavati sami ili u kombinaciji, ovisno o vrsti hipertenzije, bolesnoj dobi, trajanju bolesti, spolu.. ANTIKOAGULANSI.. - sredstva za sprečavanje zgrušnjavanja krvi.. Upotrebljavaju se kod infarkta miokarda.. Tromboze dubokih vena, zatajivanja srca, kod pacijenata sa umjetnim srčanim zaliscima.. Primjenu antikoagulansa valja strogo kontrolirati (kontrola PV- protrombinsko vrijeme, odnosno INR).. AORTA.. - glavna i najveća arterija.. Iz nje polaze sve ostale arterije velikog krvnog optoka.. Dijelovi aorte: ulazna aorta, luk aorte, silazna aorta koja ima prsni i trbušni dio.. AORTNA GREŠKA.. - stenoza, ili inscuficijencija aortnog ušća.. Mogu biti izolirane ili kombinirane.. AORTNOKORONARNO PREMOŠTENJE.. - aortocoronary bypass, kirurška metoda liječenje koronarne bolesti.. Srca u svrhu revaskularizacije ishenijskog područja miokarda što je nastalo suženjem ili začepljenjem neke od grana koronarnih žila srca.. Izvodi se u izvantjelesnoj cirkulaciji, a za premoštenje koristi se bolesnikova vena safena, arterija radijalis ili arterija mamaria.. APNEJA.. - privremeni prestanak disanja.. ARTERIJLIZACIJA KRVI.. - pretvorba venske krvi, koja sadrži manje O2 i više CO2, u arterijsku koja sadrži više O2 i manje CO2; događa se u plućima.. ARTERIJE.. - žile kucavice - krvne žile koje odvode oksigeniranu krv iz srca na periferiju tijela i u unutrašnje organe.. Naziv kucavice potječe od toga što pulsiraju.. ASISTOLIJA.. - potpuna odsutnost električne aktivnosti u elektrokardiogramu ( ravna crta ) s odsutnošću pulsa, krvnog tlaka i perfuzije organa.. Uzroci: teška opća miokardna ishemija i hiperpolarizacija membrane srčanih stanica.. ASTMA KARDIJALNA.. - srčana astma, napadaj otežanog disanja s gušenjem, nastao kao posljedica nakupljanja velike količine krvi u plućnom optoku.. Uzrok: akutno zatajenje lijeve klijetke.. ATEROSKLEROZA.. - polagan, progresivna bolest, karakteriziraju je stvaranje sve većeg broja ateroma u aorti te u srednjim i velikim arterijama.. Osnovne promjene - ateromi - su uzdignute, vezivne lipidne ploče unutar intime arterije.. Imaju masnu srž, a prekrivenu su vezivnim slojem.. ATRIOVENTIKULSKI BLOK.. - usporenje ili blokiranje provođenja impulsa sa pretklijetke na klijetke u atrioventrikulskom čvoru, u Hisovu snopu ili u tri fascikula.. Može biti nepotpun (I.. stupanj), intermitentan (II.. Stupanj) ili totalan (III.. Stupanj).. AUTOMATIZAM SRCA.. - ritmičko stvaranje impulsa u samome srcu koji, širenjem kroz provodnu muskulaturu, dovode ritmičkog pobuđivanja i kontrakcije miokarda.. BETABLOKATORI.. - sredstva koja blokiraju betaadrenergične receptore i na taj način suzbijaju učinak noradrenalina i drugih simpatomimetika.. Upotrebljavaju se za bolesti srca i kod povišenog tlaka.. BRADIKARDIJA.. - sniženje frekvencije srca - ispod 50 kontrakcija u minuti.. BYPASS.. - premoštenje - kirurški shunt, svako zaobilaženje, skretanje fiziološkog protoka krvi izvedeno kirurškim putem.. Može biti kardiopulmonalni-kardijalni, arterijsko - arterijski, arterijsko - venski i vensko - venski.. CEREBROVASKULARNE BOLESTI.. - bolesti moždanih krvnih žila, zajednički naziv za sve bolesti koje zahvaćaju jednu ili više krvnih žila mozga.. Rjeđe je riječ o prirođenoj, češće stečenoj promijeni stijenke krvne žile, što remeti cirkulaciju krvi u mozgu.. C-REAKTIVNI PROTEIN - CRP.. - normalna bjelančevina plazme.. Ubraja se u reaktante akutne faze, pa njegova koncentracija raste kod upale.. Dokazano je da CRP je neposredni sudionik u procesu aterotrombogeneze, tj.. možemo CRP promatrati kao biljeg upale u aterosklerotskom ateromu i kao biljeg koronarne bolesti.. DEFIBRILACIJA SRCA.. - primjena kontroliranog električnog šoka (300-400 Ws) u svrhu uspostavljanja normalnog ritma u slučaju fibrilacije ventrikula.. Izvodi se defibrilatorom, čije se elektrode postavljaju na prsni koš ili ako je otvoren neposredno na srce.. DEFIBRILATOR.. - uređaj za defibrilaciju srca.. Proizvodi električni impuls istosmjerne struje koji se kratkotrajno provodi kroz prsni koš.. DEHIDRATACIJA.. - smanjivanje količine tjelesne vode.. Uzroci: jak proljev, povraćanje, jako znojenje, pojačano mokrenje.. Postupak nadoknađivanja izgubljene vode - rehidratacija-povećanim uzimanjem na usta ili infuzijom.. DIGITALIS.. - glikozid iz biljke Digitalis purpurea ili naprstak.. Djeluje na srčane kontrakcije, povećava njegovu podražljivost i brzinu provođenja impulsa.. Smanjuje frekvenciju srca.. DISANJE.. - respiracija - izmjena plinova između organizma i njegove okoline; primanje kisika i izdavanje ugljičnog dioksida.. U mirovanju čovjek udahne i izdahne oko 6 litara zraka (12 x 0,5 l/min), što se naziva minutni volumen disanja.. DISEKANTNA ANEURIZMA AORTE.. - rascjep stijenke aorte zbog krvarenja u mediju što nastaje zbog rascjepa intime ili rupture vaza vazorum koje opskrbljuju mediju.. Kirurški se zahvaćeni dio aorte može zamijeniti protezom.. DISPNEJA.. - zaduha - neugodan subjektivni osjećaj poteškoće u disanju.. Najčešća je u fizičkom naporu nastaje hipoksija (sniženje sadržaja kisika u tkivu), primjer u srčanih bolesnika.. EHOKARDIOGRAFIJA.. - skupina neinvazivnih pretraga srca pomoću ultrazvuka.. Podaci o strukturi i funkciji srca dobiju se od odjeka, tj.. zvučnih valova reflektiranih od srčane strukture.. Daje ključne podatke za dijagnozu funkcijskih parametara, točno mjerenje srčanih šupljina, debljina stijenke, morfološki prikaz srčanih struktura, mjerenje gradijenta tlaka i valvularnih regurgitacija.. EKSTRASISTOLA.. - preuranjena kontrakcija dijela ili čitava miokarda koja poremećuje temeljni ritam srca.. Uzrok: impuls iz srca koji nije normalan prema porijeklu (ektopičan) i/ili vremenu nastanka (preuranjen).. ELEKTROKARDIOGRAM - EKG.. - zapis akcijskih potencijala srca koji se dobije aparatom (elektrokardiografom) preko elektroda postavljenih na prsni koš i udove.. To je prikaz zbroja svih električnih potencijala za vrijeme srčanih ciklusa.. U EKG-u se analizira frekvencija srca, ritam, položaj električne osovine, trajanje pojedinih intervala i amplituda valova.. Na karakterističnoj krivulji razlikujemo P-val, QRS-kompleks, T-val, PR- interval i QT-interval.. ELEKTROSTIMULACIJA SRCA.. - metoda liječenja intremitentnih ili trajnih poremećaja srčanog ritma i provođenja električnim podražavanjem.. Izvodi se elektrostimulatorom srca - pacemaker, koji se sastoji od baterije (generatora) i elektrode koja se uvodi preko vene u desnu klijetku ili desnu pretklijetku.. EMBOLIJA.. - stanje u kojem se tromb (krvni ugrušak), kapljice masti, zrak, amnijska tekućina ili strana tijela krvlju prenesu s jednog mjesta u cirkulaciju na drugo, te začepivši arteriju prekinu tijek krvi u njoj.. Zbog začepljenja arterija nastaje ishemija tkiva te infarkti (infarkt srca, mozga, bubrega, gangrena nogu).. ENOKARD.. - unutrašnji sloj stijenke srca koji oblaže stijenke pretklijetki i klijetki i sve strukture koje se u njih izbočuju: srčani zalisci, vitke tetive, papilarni mišići.. Odgovara intimi krvnih žila i nema vlastitih krvnih žila.. ENDOKARDITIS.. - bolest endokarda infekcijskog ili neinfekcijskog podrijetla.. Uzroci: infekcijski, reumatski, nebakterijski trombotični enokarditis u sistemskim bolestima.. EPIKARD.. - visceralni list perikarda, vanjski sloj srčane stijenke građen poput perikarda.. Subepikardni sloj čini pretežno masno tkivo i najdeblji je u brazdi, koja odvaja pretklijetke od klijetki (sulcus coronarius).. ERGOMETRIJA.. - testovi fizičkog opterećenja, hemodinamskog i dišnog sustava, u kojem se veličina opterećenja može mjeriti.. U vrijeme opterećenja prate se različiti parametri: EKG, krvni tlak, frekvencija srca, potrošak kisika, proizvodnja ugljičnog dioksida, promjene acidobazne ravnoteže i plinova u krvi.. Za utvrđivanje ishemije miokarda, osim EKG-a primjenjuje se i ehokardiografija i scintigrafija s talijem - 201.. Opterećenje se izvodi hodanjem na pokretnom sagu ili bicikloergometrom.. Indikacije: sumnja na koronarnu bolest srca, procjena terapije i prognoze koronarnih bolesnika te procjena terapije i prognoze koronarnih bolesnika te procjena kirurških intervencija na koronarnim žilama.. FIBRILACIJA ATRIJA.. - vrlo brza i nekontrolirana aktivnost atrija s frekvencijom od 4oo do 600 u minuti, koja se povremeno i nepravilno prenosi atrio-ventrikulskim čvorom na ventrikule, što rezultira nepravilnim ritmom ventrikula od 70 do 160 u minuti.. FIBRILACIJA VENTRIKULA.. - nepravilna i asinkrona kontrakcija dijelova ventrikulskog miokarda izazvana nepravilnim kaotičnim impulsima miokarda srčane klijetke koji se neorganizirano šire kroz njezinu stijenku.. Udarni volumen i krvni tlak padnu na nulu - srčani arest.. Ako fibrilacija traje više od nekoliko minuta, nestanu ireverzibilne ishemijske promjene mozga i srca.. Liječenje: hitna defibrilacija i druge mjere oživljavanja.. FIBRINOLITICI.. - antitrombolitici, sredstva za terapiju trombotičnih stanja (duboke vene, arterijska tromboza i embolija, infarkt miokarda, umjetni zalisci).. To su streptokinaza, urokinaza, tkivni aktivator plazminogena.. Ova sredstva otapaju naslage fibrina i fibrinskih ugrušaka.. FONOKARDIOGRAFIJA.. - grafički zapis mehaničkih vibracija u tijeku srčana rada, koje uzrokuju srčane tonove i šumove.. Mehaničke titraje prsne stijenke, što odgovaraju srčanim tonovima i šumovima, hvata mikrofon koji pretvara zvučne vibracije u električne impulse.. Danas se sve manje primjenjuje, zbog razvoja elektrokardiografije.. HEMODINAMIKA.. - grana fiziologije koja proučava fizičke faktore tijeka krvi.. Glavni elementi: svojstva krvi kao tekućine (viskoznost), sposobnost srca da izbacuje krv, krvni tlak, brzina strujanja krvi, otpor strujanja krvi i vazomotorika.. HEMOGLOBIN - Hb.. - skupina globularnih bjelančevina, nalaze se u eritrocitima.. Hemoglobin u krvi predaje kisik stanicama i preuzima dio stvorenog CO2.. HEPARIN.. - polisaharid koji se stvara u mnogim stanicama, a sprječava zgrušavanje krvi.. Kao lijek heparin je najdjelotvornija antikoagulacija (kod tromboze, infarkta srca, embolije i tijekom kardiovaskularnih operacija).. HIDROPERIKARD.. - prisutnost povećane količine tekućine u perikardnoj vreći.. Između dvaju listova osrčja (perikarda) normalno se nalazi malena količina tekućine (oko 25-30 ml), koja omogućava gibanja visceralnog perikarda prema parijetalnom.. HIPERLIPEMIJA.. - povećana koncentracija neutralnih masti u krvi.. HIPERLIPOPROTEINEMIJA.. - povećan sadržaj lipoproteina u krvi.. Može biti prirođena (familijarna) ili nastaje sekundarno u tijeku neke bolesti.. HIPERTENZIJA ARTERIJSKA.. - stanje trajno povišena sistoličkog i/ili dijastoličkog krvnog tlaka.. Dijeli se u primarnu (esencijalnu) i sekundarnu arterijsku hipertenziju.. HIPERGLIKEMIJA.. - povećanje razine glukoze u krvi natašte iznad 6 mmol/L.. Javlja se zbog nedostatka inzulina, u šećernoj bolesti, u stanjima šoka, moždanog inzulta, bolesti jetre, te poslije obilnog obroka (kao alimentarna, koja je prolazna).. HIPOGLIKEMIJA.. - smanjena koncentracija glukoze u krvi (ispod 3 mmol/l), simptom, a ne bolest.. Javlja se kod šećerne bolesti (prevelika doza inzulina), gladovanja, oštećene jetre.. Simptomi: znojenje, zbunjenost, grčevi, koma.. Liječenje: intravenozno davanje 25 g glukoze i nastavak infuzije sa 5 % - tnom glukozom.. HIPERKALIJEMIJA.. - povišenje koncentracije kalija u plazmi (5,5 mmol/l/ i više).. Uzroci: smanjeno izluči-vanje kalija mokraćom, primjena dijuretskih lijekova koji smanjuju izlučivanje kalija, povećan unos kalija.. Simptomi : umor, kljenut mišica, mučnina, aritmije i EKG promjene provođenja podražaja i rada srca.. HlPOKALIJEMIJA.. - snižena koncentracija kalija u plazmi (3,0 mmol/l i manje).. Uzroci: smanjen unos kalija (gladovanje), gubitak kalija putem crijeva (proljev) ili bubrega.. Simptomi: umor, mišićna slabost, na EKG-u se vide karakteristične promjene uz poremećaj rada srčanog mišica, pa može doći do smrti.. HIPOKSIJA.. - pomanjkanje kisika u stanicama organizma.. Uzrok je raskorak između potrebe stanica za kisikom i mogućnosti njegove dopreme u stanice u dovoljnim količinama.. Svaka stanica osjetlji-va je na hipoksiju, a najosjetljivije su živčane stanice i miokard.. HIPOLIPIDEMICI.. - sredstva za liječenje hiperlipidemije, jer je hiperlipidemija jedan od triju najvećih faktora rizika za koronarnu bolest srca.. HlPOPROTROMBINEMIJA.. - snižene vrijednosti protrombina ispod donje normalne granice (0,7- l,2).. Kod bolesti jetre, intravaskularne koagulacije, te kod liječenja peroralnim antikoagulancijama.. Kod izrazita sniženja javlja se krvarenje.. HIPOTENZIJA ARTERIJSKA.. - sniženje krvnog tlaka, više simptom nego bolest.. Uzroci : hipovolemija (proljev, krvarenje, povraćanje), smanjenje minutnog volumena srca (infarkt ), te poremećaj normalnih mehanizama održavanja krvnog tlaka.. HIPOVOLEMIJA.. - smanjen volumen krvi u cirkulaciji, najčešće zbog jačeg krvarenja i zbog jake dehidracije.. INFARKT.. -  ...   nastaje i prestaje.. Uzroci: ishemijska bolest srca, hipertenzija, reumatske greške srce, hipertireoza, nikotin, kofein, hipokalijemija, ali se može naći i u zdravih osoba.. PERIKARD.. - osrčje, fibroserozna vreća u kojoj je smješteno srce, početni dijelovi velikih arterija i završni dijelovi velikih vena.. Djelomično je prirastao uz ošit i prsnu kost.. PERIKARDIOCENTEZA.. - otvaranje perikarda radi vađenja perikardne tekućine u dijagnostičke ili terapijske svrhe.. PERIKARDIOSTOMIJA.. - kirurško otvaranje perikarda i drenaže perikardne tekućine izvan prsišta pomoću cjevčice.. Primjenjuje se kod gnojnog perikarditisa i poslije operacija na srcu.. PERIKARDIOTOMIJA.. - otvaranje perikarda koja se izvodi radi pristupa na srce i drenaže perikardne šupljine.. PERIKARDITIS.. - upala osrčja, najčešće kao posljedica bakterijskih i virusnih infekcija, rjeđe gljivičnih i parazitnih infekcija.. Nastaje kao akutni ili kronični oblik.. PERKUTANA TRANSLUMINALNA ANGIOPLASTIKA (PTA).. - metoda širenja lumena aterosklerotski promijenjenih koronarnih (PTCA) ili perifernih arterija (PTA) balonskim kateterom.. Posebni kateter s balonom na vrhu uvodi se u suženi dio žile i balon napuše, tako da balon pritisne aterosklerotski plak i tako širi lumen arterije.. PIOPERIKARDITIS.. - gnojna upala osrčja s nakupljanjem gnojna sadržaja u perikardnoj vreći.. Nastaje širenjem upale iz okoline, nakon kirurškog zahvata na srcu.. PLUĆNO SRCE.. - promjene desne strane srca zbog akutna ili kronična povećanja tlaka u plućnoj cirkulaciji u tijeku parenhimnih ili vakularnih promjena na plućima.. POSTKARDIOTOMNI SINDROM.. - skupina simptoma koji se javljaju poslije operacije na otvorenom srcu: povišena temperatura, bol iza prsne kosti, perikardno trenje, aritmije, rjeđe znakovi pleuritisa.. Javlja se nekoliko sati ili dana nakon kirurškog zahvata na srcu u 20 do 40% bolesnika.. PRINZMETALOVA ANGINA.. - oblik angine pectoris koji se javlja u mirovanju, praćen elevacijom ST-segmenta u EKG-u, koja nestaje prestankom bola i čestim aritmijama.. Uzrok: spazam koronarnih žila u području organskog suženja.. U bolesnika koji imaju stenozu s povremenim spazmom treba izvesti kirurško premoštenje stenoze koronarne žile.. PROPRANOLOL.. - blokator beta-adrenergičnih receptora.. Jedan od najupotrebljavanijih beta-blokatora.. Upotrebljava se u liječenju hipertenzije, srčanih aritmija, u prevenciji infarkta srca.. PROVODNI SUSTAV SRCA.. - specijalni i različito modificirane srčane mišićne stanice koje, za razliku od radnog mišićja srca, imaju ulogu stvaranja impulsa za mišićnu kontrakciju i njegova provođenja u druge dijelove miokarda.. Sastavni dijelovi su: sinus-atrijski čvor, atrio-ventrikulski čvor, Hissov snop (desna i lijeva grana) i Purkinijeve niti.. PULS (BILO).. - serija tlačnih valova u arteriji nastalih kontrakcijom lijevog ventrikula (klijetke); odgovara frekvenciji srca (broja kontrakcija u minuti).. Pipa se trima prstima, najčešće na radijalnoj ili karotidnoj arteriji.. Procjenjuje se frekvencija, pravilnost, amplituda (tlak pulsa), brzina uspona i brzina širenja pulsnog vala.. REANIMACIJA SRCA.. - jedan od osnovnih postupaka oživljavanja, a indicirana je odmah nakon postavljanja dijagnoze zastoja rada srca (izostanak pulsa, široke zjenice, prestanak disanja, cijanoza i gubitak svijesti).. Reanimacija započinje ritmičkom kompresijom donje trećine prsne kosti i umjetnim disanjem.. REUMATSKI KARDITIS.. - upalne promjene na endokardu, perikardu i miokardu u tijeku reumatske vrućice.. Reumatskom upalom najčešće su zahvaćeni srčani zalisci (mitralni i aortni).. SINKOPA.. - nagli, kratkotrajni gubitak svijesti, najčešće zbog hipoksije mozga.. Uzroci: srčanožilni, moždani ili metabolički.. SINUSATRIJSKI ČVOR.. - SA čvor, tračak veoma tankih vlakana miokarda (provodna muskulatura).. U njemu se stvara spontano impuls sa frekvencijom od oko 70/min.. (predvodnik srčanog ritma).. SPORTSKO SRCE.. - funkcijske i morfološke promjene srca kao fiziološki odgovor na sportski trening.. Kod treninga izdržljivosti dolazi do hipertrofije i dilatacije srca, dok kod treninga snage dolazi do hipertrofije srca.. SRCE (COR).. - središnji organ krvožilnog sustava, mišićni organ koji svojim ritmičkim kontrakcijama izbacuje krv i omogućuje optok krvi.. Srce ima dvije pretklijetke (atrija) i dvije klijetke (ventrikula).. Između pretklijetki i klijetki nalaze se otvori (atrioventrikulska ušća).. Kontrakcija srca je automatska, ima sposobnost da samo u sebi stvara impulse i provodi ih posebnim sustavom.. Pri srčanom radu neprestano se izmjenjuju razdoblja kontrakcije (sistola) i relaksacije (dijastola), što se naziva srčani ciklus.. Radni učinak srca izražava se kao minutni volumen srca, oko 5 L/min.. SRČANE ARITMIJE.. - promjene u stvaranju ili provođenju impulsa u srca.. Izvor tih promjena mogu biti svi dijelovi provodnog sustava.. Uzroci: ishemijska bolest srca, kardiomiopatija, upalne bolesti srca, dekompenzacija srca, hipertenzija, prirođene anomalije srca.. SRČANI BLOK.. - usporenje ili prekid širenja impulsa u dijelu provodnog sustava srca.. Prema lokaciji dijeli se na sinusatrijski, intraatrijski, atrioventrikulski i intraventrikulski blok.. SRČANI CIKLUS.. - ritmične ciklične promjene tlakova i volumenta srčanih šupljina, aorte i plućne arterije tijekom srčanog rada.. Dijeli se na dva razdoblja: sistola (kontrakcija miokarda) i dijastola (relaksacija miokarda).. Popratne pojave tijekom srčanog ciklusa jesu srčani tonovi.. SRČANI EDEM.. - kardijalni edem, nakupljanje tekućine u međustaničnom prostoru i u tjelesnim šupljinama kod zatajivanja srca.. Edem se najprije primjećuje oko gležnjeva pri kraju dana, a po noći splasne.. Pritiskom prsta potisne se tekućina pa nastaje udubina koja polako nestane (tjestasti edem), za razliku od upalnog edema koji je tvrd.. SRČANI INFARKT.. - ograničena ishemijska nekroza srčanog mišića uzrokovana naglim prekidom protoka krvi u koronarnoj arteriji.. Uzrok: začepljenje koronarne arterije trombom koji nastaje na mjestu aterosklerotskog suženja (plak), rjeđe je uzrok embolija koronarnih arterija ili spazam.. U EKG-u tipične promjene ukazuju na određenu lokaciju, te povećanje serumskih enzima.. Liječenje se provodi u jedinicama koronarne skrbi.. SRČANI ŠUMOVI.. - auskultacijski i fonokardiografski fenomeni dužeg trajanja, izazvani nizom vibracija raznih amplituda i frekvencija.. Za nastanak srčanih šumova mora biti ispunjen barem jedan od dvaju uvjeta: povećana brzina strujanja krvi i postojanje suženja.. SRČANI TONOVI.. - auskultacijski i fonokardiografski fenomeni kratka trajanja, izazvani serijom vibracija različitih amplituda i frekvencija u toku srčana rada.. U njihovu nastanku sudjeluju stjenke ventrikula, zalisci te krv unutar srčanih šupljina.. Postoje četiri normalna srčana tona.. SRČANI TUMORI.. - tumorske proliferacije staničnih elemenata normalno zastupljenih u srcu (primarni tumori) i onih kojih obično nema u srcu (sekundarni tumori-metastaze).. SRČANI ZALISCI.. - zalisci koji reguliraju smjer protoka krvi kroz srce i velike krvne žile što izlaze iz njega ili ulaze u nj (ventilni mehanizmi).. Atrioventrikulski zalisci, lijevi (mitralni, biskupidalni) i desni (trikuspidalni).. Polumjesečasti (semilunarni) zalisci, aortni i plućne arterije, te zalistak donje šuplje vene i koronarnog sinusa.. SRČANI ZASTOJ.. - odsutnost ventrikulskih kontrakcija ili neprikladne ventrikulske kontrakcije koje odmah dovode do prestanka cirkulacije krvi.. Srčani uzroci su fibrilacija ventrikula, asistola i cirkulacijski šok.. Sa strane dišnog sustava jest prestanak ventilacije (disanja).. Liječenje je najhitnije provesti mjere oživljavanja.. SRČANO MIŠIĆNO TKIVO.. - vrsta poprečno-prugasta mišićnog tkiva koje izgrađuje miokard.. Posebna značajka srčanog mišićnog tkiva su prijelazne ploče, koje u mišićnim vlaknima odjeljuju pojedinačne stanice duge 80-100-m s jednom ili dvije jezgre.. STENOZA AORTNOG UŠĆA.. - suženje aortnog zaliska koje ometa izbacivanje krvi iz lijeve klijetke u aortu.. STENOTOMIJA.. - kirurški pristup u prsnu šupljinu kroz prsnu kost.. Pristup kod operacije srca u vantjelesnoj cirkulaciji.. ŠUMOVI KRVNIH ŽILA.. - auskultacijski i fonoangiografski fenomeni nad krvnim žilama koji nastaju kod suženja lumena žile ili nastanka arteriovenskog spoja.. Šum se najbolje čuje na mjestu stenoze (suženja) i širi se u smjeru krvne struje.. TAHIARITMIJA.. - ubrzan i nepravilan ritam srca, najčešće kao posljedica fibrilacije pretklijetke (atrija), kada se atrijski impulsi nepravilno prenose na klijetku (ventrikul).. Mogu je izazvati i ekstrasistole, koje se u tahikardiji nepravilno pojavljuju.. TAHIKARDIJA.. - ubrzanje srčanog ritma preko 90/min.. Izvor tahikardije može biti u sinusnom čvoru atrija, atrioventrikulskom čvoru ili u ventrikulima.. TAMPONADA SRCA.. - stanje kada se tlak u perikardnoj šupljini zbog nakupljanja tekućine u njoj, povisi do vrijednosti dijastoličkog tlaka u srcu.. Tada je otežano ili onemogućeno punjenje srca, pa ono radi -na prazno- i smrt nastupa zbog nedovoljnog udarnog volumena srca.. TORAKOTOMIJA.. - operacija kojom se otvara prsni koš u cilju kirurškog zahvata na jednom organu prsnog koša (srce, pluća).. TRANSPLANTACIJA SRCA.. - presađivanje srca s jedne osobe na drugu.. Srce se mora odmah presaditi, jer može podnijeti hipoksiju (bez kisika) od nekoliko sati samo ako je uronjeno u fiziološku otopinu kod temperature 2 do 4°C.. Poslije operacije bolesniku se daju imunosupresivni lijekovi.. TROMBEKTOMIJA.. - operacija kojom se otvara krvna žila ili šupljina srca i odstranjuje tromb.. TROMBOFLEBITIS.. - aseptična ili septična upala venske stjenke.. Oštećenje endotela uslijed traume, katetera, septične upale, staza krvi uslijed dužeg ležanja poslije operacije i dekompenziranog srca.. Najčešće su zahvaćene vene donjih udova.. Tromb raste apozicijom i može sezati daleko od ishodišta.. TROMBOZA.. - stvaranje ugruška u krvožilnom sustavu.. Nastanku tromboze pogoduje: oštećenje endotela krvne žile ili endokarda srčane šupljine, zastoj kolanja krvi i hiperkoagulabilnost krvi.. Tromboza može biti arterijska ili venska.. Često je vezana s upalom stjenke vene.. ULTRASONOGRAFIJA.. - ehosonografija, metoda dobivanja slikovnih informacija pomoću ultrazvuka o veličini i rasporedu organa i tkiva u unutrašnjosti organizma.. UMJETNI SRČANI ZALISTAK.. - proteza koja se kirurški ugrađuje na mjesto oštećenog prirodnog srčanog zaliska.. Tri su osnovna modela: proteza s kuglicom, proteza sa diskom, bioproteza (svinjski aortni zalistak, homotransplantat s ljudskog leša i proteza izrađena od fascije lata).. UMJETNO SRCE.. - mehanička naprava koja se implantira na mjesto izvađenog pacijentovog srca za privremeno održavanje bolesnikova života do transplantacije srca.. UNDULACIJA PRETKLIJETKE.. - treperenje pretklijetke (atrija) s frekvencijom između 250 i 400 u minuti.. UNDULACIJA KLIJETKE.. - treperenje klijetke (ventrikula), teški tahikardijski poremećaj ventrikulskog ritma s frekvencijom od 200 do 300 u min.. VALVULOPLASTIKA.. - operacija kojom se korigira patološko promijenjeno ušće srca ili čini zamjena novom valvulom (zalistak).. VALVULOTOMIJA.. - operacija kojom se izvodi rez ili disrupcija suženog ušća.. Može biti zatvorena ili otvorena.. VASKULITIS.. - upala krvne žile.. Može postojati kao primarna bolest ili kao manifestacija u sklopu multisistemske bolesti vezivnog tkiva ili infekcije.. VARIKOZNE VENE.. - izdužene, proširene i vijugave površne vene, čiji zalisci prirođeno nedostaju ili postanu insuficijentni.. Najčešće nastaju na nogama.. VAZODILATANCIJE.. - sredstva koja proširuju krvne žile.. Upotrebljavaju se kao antihipertenzijska sredstva, za liječenje zatajenja srca, angine pectoris, periferijskih vaskularnih bolesti.. VAZOKONSTRIKTORI.. - sredstva koja sužavaju krvne žile.. Upotrebljavaju se za podizanje krvnog tlaka.. VAZOMOTORIKA.. - mijenjanje promjera krvnih žila (uglavnom arteriola): sužavanje krvnih žila kontrakcijom (vazokonstrikcija), odnosno širenje žila relaksacijom (vazodilitacija) glatkih mišićnih vlakana u njihovoj stjenci.. VEKTORKARDIOGRAFIJA.. - metoda prostornog prikaza akcijskih potencijala srca u obliku vektorske petlje, koja predstavlja zbroj veličina i smjer svih trenutačnih vektora u projekciji na jednu plohu.. VENE.. - krvne žile koje odvode vensku krv iz kapilarne mreže u srce.. Ima ih više nego arterija i najčešće teku usporedo s njima.. Stjenka vena je tanja, a lumen širi nego odgovarajućih arterija.. VENSKI ŠUM.. - kontinuirani šum koji se čuje nad venom.. Znak je kompresije vene (tumorom) ili suženja lumena trombom.. VENSKI PULS.. - vidljivo podizanje vena u toku srčanog ciklusa.. VENSKI ZALISCI.. - parni polumjesečasti izdanci venske intime (tanak sloj vezivnog tkiva obložen s obiju strana endotelom), koji su slobodni rubovi okrenuti u smjeru strujanja krvi.. Sprječavaju vraćanje krvi pod utjecajem sile teže, pa se nalaze u venulama i srednje velikim venama.. VENTRIKULSKA TAHIKARDIJA.. - niz (najmanje tri) vezanih ventrikulskih kontrakcija.. Frekvencija je između 130 i 200 u min.. Uzroci: kronične bolesti srca.. ŽILNI SUSTAV.. - organski sustav koji obuhvaća srce, krvne i limfne žile i ima ulogu funkcionalne integracije organskih sustava u tijelu.. Dovodi hranjive tvari, vodu, kisik i hormone u sve dijelove tijela, a sabire i odvodi iz njih ugljični dioksid, vodu i metabolite (proizvode mijene tvari) namijenjene upotrebi u drugim dijelovima tijela ili izlučivanju iz organizma.. ŽIVOT.. - stanje prirodne aktivnost biljnog ili životinjskog (ljudskog) organizma; sveukupnost funkcija posebno organizirane tvari koja ima autonoman, autoregulacijski i autoreprodukcijski karakter.. Jedna od osnovnih značajki života je jedinstvo velike raznolikosti i istovjetnosti (univerzalnosti) temeljnih principa..

    Original link path: /terminologija.html
    Open archive

  • Title: Udruga SRCE - Linkovi
    Descriptive info: Na ovoj stranici nalaze se linkovi prema nekim drugim korisnim mrežnim sadržajima koji Vam mogu pomoći u boljem razumijevanju same bolesti i u borbi protiv nje.. Također Vas molimo da sve informacije koje pronađete ovdje shvatite prvenstveno informativno i uzmete s rezervom te da se svakako konzultirate s Vašim liječnikom  ...   net.. PLIVAzdravlje.. Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje.. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske.. World heart federation.. vitamini.. medem.. com.. mojesrce.. belupo.. Ukoliko znate za neke stranice koje ovdje nisu ovdje upisane, a po Vašem mišljenju to zaslužuju, molimo Vas da nam pošaljete njihove web adrese..

    Original link path: /linkovi.html
    Open archive

  • Title: Udruga SRCE - Donacije
    Descriptive info: Brojni su i raznovrsni načini sa kojima možete pomoći radu udruge SRCE, koja nastoji utjecati na širu populaciju ljudi koji su oboljeli ili imaju određene predispozicije za oboljenje od jednog od oblika kardiovaskularne bolesti.. Udruga SRCE se ponosi transparentnošću trošenja sredstava i strogo namjenskim trošenjem donacija.. Svi naši donatori mogu odabrati svrhu i način trošenja svog novca i dobiti detaljne financijske izvještaje za sredstva koja su uplatili.. Standardna novčana donacija.. Svoju donaciju  ...   SRČANIH BOLESNIKA SRCE.. ( ili skraćeno HUSB SRCE ).. Kneza Mislava 13, 10000 Zagreb.. UPLATITELJ.. Ako želite upišite svoje o puno ime i prezime, adresu, mjesto stanovanja i poštanski broj.. ŽIRO RAČUN.. 2340009-1100240655.. POZIV NA BROJ.. U poziv na broj upišite, ako to želite, JMBG uplatitelja.. Donacije u materijalnim sredstvima.. Za donacije u materijalnim stvarima, molimo da nas kontaktirate u radno vrijeme u terminu od 10 do 12 sati, svaki radni dan..

    Original link path: /donacije.html
    Open archive

  • Title: Untitled Page
    Descriptive info: Hrvatska udruga srčanih bolesnika SRCE.. Ulica kneza Mislava 13.. 10000 ZAGREB.. tel:.. 01 / 4649-844.. fax:.. e-mail:.. srce@udruga-srce.. Ime i Prezime:.. Vaš e-mail:.. *.. (ili drugi kontakt).. Naslov:.. Sadržaj:..

    Original link path: /kontakt/kontakt.html
    Open archive

  • Title: Untitled Page
    Descriptive info: NASLOVNICA.. HRVATSKA UDRUGA SRČANIH BOLESNIKA.. Glasnici Srce.. Glasnik Srce 8-2007.. pdf format (2.. 4 Mb).. Glasnik Srce 7-2007.. pdf format (4.. 1 Mb).. Glasnik Srce 6-2007.. pdf format (3.. 9 Mb).. NASLOVNICA..

    Original link path: /glasnici/index.html
    Open archive

  • Title: Udruga SRCE - Naslovnica
    Descriptive info: ARHIVA VIJESTI - 2007.. 13.. - DOMJENAK.. Tradicionalni domjenak, na kraju godine, održan je 13.. prosinca 2007.. gdje su podijeljene zahvalnice našim donatorima, predavačima i istaknutim članovima udruge.. Obzirom da se na kraju godine sumiraju i evociraju rezultati rada raznih drugih organizacija, mjesec prosinac pun je domjenaka, tako i našeg.. Na domjenku podijeljene su zahvalnice ljudima koji su doprinijeli ostvarivanju aktivnosti Udruge.. Svečanosti zahvale pridonijeli su naši gosti.. Marija Lovreković.. , pjesnikinja.. Stjepan Kovačević.. , citra.. s glazbenim recitalom pod nazivom Na put uz citru.. Program s pjesmama gospođe Marije Lovreković iz zbirke Put , popraćen uz skladbe izvođene na citri (gospodin Stjepan Kovačević) vodio je naš istaknuti član i umjetnik, gospodin Franjo Friščić.. 04.. održano je predavanje sa temom: RESPIRATORNE INFEKCIJE KOD SRČANIH BOLESNIKA koje je održala dr.. Alma Rožman, ravnateljica Poliklinika za bolesti dišnog sustava.. U ovo zimsko doba koje često, s razlogom, povezujemo s upalnim procesima dišnih puteva izazvanih virusima i bakterijama, izabrano je predavanje koje je polučilo osobit interes članova udruge znajući da respiratorne infekcije mogu izazvati ozbiljne probleme kod kardiovaskularnih bolesnika.. Saznali smo cijeli niz informacija o bolestima i uzročnicima bolesti respiratornog sustava kao i razvoj i dinamiku upalnih procesa.. Infekcije dišnog sustava nužno ostavlja posljedice na kardiovaskularni sustav te dolazi do promjena kao što su: srčani minutni volumen povećava  ...   pojedinca, odnosno pacijenta, te isto tako i na populacijskoj razini.. Na populacijskoj razini sekundarne prevencije i rehabilitacije posebna je pozornost bila posvećena organizaciji zdravstvene zaštite u Hrvatskoj.. Simpozij su pratili predstavnici Udruge: Branko Kolarek, Čedo Fischer i Veljko Šangulin.. 06.. Predavanje pod nazivom: DIJABETES I ISHEMIJSKA BOLEST SRCA održao je 06.. Jozo Boras iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac.. Dijabetes - šećerna bolest, je kronična nezarazna bolest koja ima tendenciju da poprimi pandemijske razmjere.. Prema epidemiološkim podacima procjenjuje se da danas u svijetu ima preko 240 milijuna ljudi sa šećernom bolesti.. Tijekom slijedećih 20 godina očekuje se porast oboljelih na više od 380 milijuna.. Rezolucijom UN-a značaj Svjetskog dana šećerne bolesti (14.. studeni) postaje snažniji i veći nego ikada ranije, te otvara nove mogućnosti u provedbi kampanje u borbi protiv šećerne bolesti kroz veće sudjelovanje državnih institucija i jaču podršku medija.. Globalne epidemije šećerne bolesti sa svim njegovim teškim i po život opasnim komplikacijama uz odrasle, ne štede niti djecu.. Dr.. Boras dao je impresivne podatke i statističke analize stanja šećerne bolesti u svijetu i kod nas.. Ono što posebno zabrinjava, osim porasta broja novootkrivenih bolesnika, jest pojavnost tipa-2 šećerne bolesti u mlađim dobnim skupinama.. Pojava kasnih komplikacija u ranijoj životnoj dobi, poglavito makrovaskularnih bolesti, ima za posljedicu povećani pobol i smrtnost, te porast troškova liječenja..

    Original link path: /vijesti_arhiva_2007.html
    Open archive



  •  


    Archived pages: 18